Ramske izreke

Na vrbi svirala, na zovi pisak! (Nepovezan govor, planiranje, posao.)


Župa Doljani



Župa sv. Ilije proroka

Župa Doljani nastala je 1882. godine odvajanjem od župe Triješćani (Gračac). Prvotna župna kuća služila je i kao crkva. Godine 1892. i 1893. izgrađena je župna crkva, koja je obnovljena 1910. Ona je bila u uporabi sve do 1973., kada je porušena radi gradnje nove. Početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća započele su pripreme za gradnju. Konačno crkva je podignuta 1973. godine, po projektu arh. R. Mandića. Ona je uređivana više godina. U njezinom sklopu izgrađena je i dvorana za vjeronauk. Crkveni toranj sagrađen je 2002. godine po projektu Rajka Mandića. Postaje križnoga puta izradio je fra Budimir Cvitković (1990.), koji potječe iz te župe, a član je Hrvatske franjevačke provincije.

Teritorijalne granice župe Doljani odredio je 1935. godine Vrhbosanski nadbiskupski ordinarijata, a one su: Od utoka Bijelog potoka u Doljanku (na pol puta Doljani - Jablanica) kotarskom međom na zapad i jugozapad, sjeverozapad i sjeveroistok do Trebiševa, odatle na istok pa rubom Kenđe i Kečke na Pasije stijene i na vrelo Otočac istočno od njih. Odatle odmah na raskršće puteva sjeveroistočno i onda na jugoistok preko površka Blačinom planinom na kotu 1532 i na jug na Ključ, odatle putem na istok, jugoistok preko Vriskala i Borovca na kotarsku među i njome na jugozapad na Doljanku prema utoku Bijelog potoka.

U župi se nalazi podružna crkvica u Risovcu, izgrađena 1969. godine. Stara župna kuća iz 1883. godine preživjela je više od jednog stoljeća i nije mogla biti prikladan prostor za stanovanje. Godine 1989. i 1990. izgrađena je nova župna kuća. Projekt je načinio Vinko Grabovac. Župa Doljani imala je 1895. godine 754 katolika, a 1935. godine 1.583 katolika, 1974. godine 1162. Župa je 1991. brojala oko 1.000 vjernika, danas u 115 obitelji živi 338 vjernika. Nju tvore slijedeća naselja: Doljani, Kosne Luke, Kraje, Krkača, Orlovac, Risovac, Sovići, Stupari i Šarančevići.

Župa je teško stradala u zadnjem ratu kada su neki župljani poubijani, a mnogi protjerani sa svojih ognjišta. Prve nedjelje iza blagdana sv. Petra i Pavla (29. lipnja) drži se svečana misa na Kedžari (Vran planina), gdje se nalazi grob mučenice Dive Grabovčeve i tamo rado hodočaste brojni vjernici.

Popis župnika

Fra Blaž Kulijer 1882.-1883. 
Fra Andrija Tomić 1883.-1887. 
Fra Rafael Ostojić 1887.-1888.
Fra Anto Palinić 1888.-1889. 
Fra Mijo Lukić 1889.-1891. 
Fra Pavo Kovačević 1891.-1893.
Fra Ivan Radić 1893.-1895. 
Fra Jerko Barbarić 1895.-1902. 
Fra Stipo Keškić 1902.-1903. 
Fra Anto Palinić 
Fra Vlado Matijašević 
Fra Anzelmo Alaupović
Fra Grgo Kotromanović 1912.-1916. 
Fra Franjo Jukić 1916.-1919. 
Fra Mato Vujičić 1925. 
Fra Marko Trogrančić 1925. 
Fra Mile Bešker 1925.-1927. 
Fra Vinko Vicić 1927.-1934.
Fra Alojzije Begić 1935.-1936.
Fra Eugen Gujić 1935.-1936. 
Fra Vinko Vicić 1936. 
Fra Marko Trogrančić 1936.-1939. 
Fra Branko Bilić 1940. 
Fra Miroslav Buzuk 1940.-1941. 
Fra Anto Vidaković 1941. 
Fra Jozo Filipović 1941.-1944. 
Fra Anto Ravlić 1944.-1947. 
Fra Franjo Vrdoljak 1947.-1949. 
Fra Alfonzo Domaćinović 1949.-1950. 
Fra Anđeo Mutić 1950. 
Fra Željko Džaja 1950.-1958. 
Fra Franjo Žilić 1958. 
Fra Jerko Petričević 1958.-1967. 
Fra Stanko Mijić 1967.-1971. 
Fra Tvrtko Gujić 1971.-1979. 
Fra Antun Antunović 1979.-1985. 
Fra Bruno Batinić 1985.-1988. 
Fra Vlado Koštroman 1988.-2000. 
Fra Branko Malekinušić 2000.-2009.
Fra Andrija Jozić 2009.-