Arhiva novosti


Ramske izreke

Šta si bleno, ko tele u šaren vrata! (Onome tko se nečemu pretjerano iščuđuje.)


Drugi svjetski rat i poratno vrijeme

 

Mjesto: BLACE

1. MARIĆ, DANE, otac Jakov, majka Anđa rođ. Glibo, rođen u Blacama, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik domobranstva. Služio vojsku u domobranima, a kasnije prebačen u SS trupe, nestao tijekom 1941. godine.

2. MARIĆ, MATO, otac Ivo, rođen 1898. u Blacama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Dobroši, 8. listopada 1942. godine. Sahranjen na groblju u Dobroši.

 

Mjesto: BOROVA RAVAN

1.    BOŠNJAK, MIŠKO, otac Jozo, majka Kata rođ. Ivanko, rođen 24. rujna 1919. u Borovoj Ravni, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao tijekom rata.

2.    JAKOVLJEVIĆ, ANDRIJA, otac Jakov, majka Joza, rođ. - u Borovoj Ravni, Hrvat, katolik, oženjen, prije rata bio žandar, za vrijeme NDH pripadnik ustaških postrojba, nestao tijekom rata (zadnji put viđen u Sarajevu).

 

Mjesto: BOROVNICA

1.    BOŠNJAK, TOMO, otac Andrija, rođ. 1882. u Borovnici, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima, 8. listopada 1942. god. u Borovnici.

2.    BRIZAR, NIKO, otac Ante, majka Matija rođ. Meštrović, rođ. 1920. u Borovnici, Hrvat, katolik, oženjen (otac jednog djeteta), domobran, Ubili su ga partizani u Irigu (Srijem) kao zarobljenika; sahranjen na groblju Maradika kod Šida. Mrtvog Niku pronašao je Ante Stojanović, koji je bio s njim na zadatku. On ga je i sahranio.

3.    MANDIĆ, IVAN, otac Luka, majka Mande rođ. Drežnjak, rođen 1914. u Borovnici, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, poginuo u borbi s partizanima (I. verzija), ubili su ga partizani kao zarobljenika u Travniku tijekom 1943. god. (II. verzija). Prema svjedočenju Marka Mandića (rođ. 1922.) rod Mandića je morao biti zatrt u korijenu. Mandići su dobili nadimak "Ustaše Azini". Za Ivanov se grob ne zna.

4.    MANDIĆ, LUKA, otac Andrija, majka Pere, rođ. 1886. u mjestu Vrdi kod Mostara, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojbi, poginuo u Žlibu (Makljen iznad Prozora). Godine 1943. bila je hrvatska smotra u Bugojnu, na koju su trebale doći sve ustaše. Grupa ustaša (njih šestorica) pošli su put Bugojna i naišli na partizansku zasjedu u mjestu Žlib na Makljen planini. Radilo se o izdaji koju im je namjestio Hašim Grcić zvani Čolaković. Tu su poginuli: Luka Mandić (vođa ustaške stranke) i Vinko Kalabić. Preživjeli su Ivan Jurić iz Konjica i Marko Brizar, ustaški tabornik. Poginuli su pokopani u groblju u Prozoru sutradan.

5.    MANDIĆ, MATO, otac Andrija, rođ. 1896. u mjestu Vrdi kod Mostara Hrvat, katolik, zemljoradnik-radnik, oženjen, bez djece, Mato je bio uhapšen od strane partizana jer je bio "ustaški sin". Prebacivali su ga iz pritovora u pritvor. Prilikom boravka u pritvoru u Žlibu u štali sa kozama neka partizanka mu je otvorila da pobjegne, a on se nije osjećao krivim i nije bježao, pa su ga partizani ubili. Pokopan je na groblju na Borovnici. (Prema svjedočenju Marka Mandića iz Borovnice).

6.    MARIĆ, BOŽO, otac Šimun, rođ. 1905. u mjestu Grabova Draga, kod Š. Brijega, Hrvat, katolik, zemljoradnik, oženjen, otac troje djece (dva sina i kći), Nailaskom četnika kroz Ramu 1942. god. Božu su zatekli u kući na Borovnici i tada su ga mučili i tukli tražeći novac i oružje. Tu je bio zaklan, pred kućom, zajedno sa još dva mještanina. Dva-tri dana nakon toga rodbina je Božu našla mrtvog i sahranila ga na mjesnom groblju. Podatke prikupio Dragan Mišura prema kazivanju svjedoka Ivana Marića. Prema kazivanju Anđe Zadrić četnici su Božu zaklali zajedno s bratom Jagom pred rodnom kućom na Borovnici. Pokopani su u groblju na Borovnici u jedan grob.

7.    MARIĆ JAGO, rođen u mjestu Grabova Draga, kod Širokog. Brijega, Hrvat, rimokatolik, radnik, oženjen, otac dvoje djece (sin i kći). 08.10.1942. g. u Borovnici, zaklan od četnika. Četnici su Jagu zatekli kod rodne kuće na Borovnici i tu je zaklan, odmah ispred kuće. Njegova supruga ga je našla i pokopala.

8.    MARIĆ, MARTIN, otac Karlo, rođ. - u Borovnici, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, poginuo u Mostaru 1942. godine u borbi s partizanima; sahranjen u Mostaru. Prema svjedočenju Ante Marića iz Podbora Martin je bio pripadnik hrvatskih domobrana. Njegova jedinica nalazila se u Mostaru i tu su se borili protiv partizana. U jednoj borbi Matrin je bio ranjen u predjelu kuka (teže ranjen). Umro je od posljedica ranjavanja nakon tri do četiri dana. Sahranjen je u Mostaru, a sahranili su ga njegovi suborci. Posmrtni ostaci još uvijek se nalaze u Mostaru.

9.    MEŠTROVIĆ, JOZO, otac Marijan, majka Cvita rođ. Tokić, rođ. 1921. u Borovnici, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, umro od tuberkuloze kao civilna osoba. Prema kazivanju Ante Meštrovića iz Borovnice Jozo je bio pripadnik ustašog pokreta od 1941. do 1945. god. U zadnjoj borbi bio je u obrani Kupresa. Nakon pada Kupresa prelazi u Geganovu bojnu u Vran planinu. Teško oboljeva i dolazi kući te se predaje partizanima 20. VII. 1945. Zbog teške bolesti (TBC) nije odveden u zatvore, ali mu ni liječenje nije bilo dopušteno. Umire 19. I. 1948. u vlastitom domu.

10.NIKOLIĆ, IVAN, otac Toma, majka Mara rođ. Meštrović, rođ. 1908. u Borovnici, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, domobran, nestao; zadnji put viđen 1942. u Mariboru; pred Općinskim sudom u Prozoru vođen postupak proglašenja umrlim.

11.NIKOLIĆ, MARIJAN, otac Mijo, majka Jela, rođ. 1911. u Borovnici, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika, 1945. godine u Gorici; sahranjen na groblju u Gorici.
 

Mjesto: DOBROŠA

1.    ANDRIČIĆ, MARTIN (zvani BABIĆI), otac Božo, rođ. 1906. u Dobroši, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Dobroši, u listopadu 1942. godine.

2.    ANDRIČIĆ, MATEŠA, otac Božo, majka Anica rođ. Glibo, rođ. 1902. u Dobroši, Hrvat, katolik, domobranski časnik, nestao. Prema kazivanju Ruže Zadrić rođ. Andričić iz Paljike Mateša je bio vojni oficir domobrana u Hrvatskoj. Zadnji put dolazio je u Dobrošu 1932. kad iz Zagreba prelazi na službu u Pulu. O njemu se više ništa ne zna.

3.    ANDRIČIĆ, MATEŠA, otac Martin, majka Kata rođ. Marušić, rođ. 1933. u Dobroši, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, Prema kazivanju Ruže Zadrić rođ. Andričić Mateša je poginuo u svibnju 1945. u planini Crni vrh prilikom čišćenja livade od eksplozije bombe. Sahranjen je u Dobroši.

4.    ANDRIJANIĆ, ANTO, otac Ivan, majka Matija rođ. Vrljić, rođ. - u Dobroši, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba. Njegov ratni put je nepoznat. Otkad je otišao od kuće, ništa se više ne zna o njemu.

5.    DREŽNJAK, ANTE, otac Marko, majka Janja, rođ. 1913. u Gmićima, boravište u Dobroši, Hrvat, katolik, zemljoradnik, oženjen, otac jednog djeteta. Prema kazivanju Joze Zadre iz Dobroše, Ante je bio satnik ustaške vojske. Borio se na području Vukovara gdje je i zadnji put viđen. Posmrtni ostaci nikad nisu pronađeni. Ne zna se ni gdje je sahranjen.

6.    KAPČEVIĆ, RUŽA, nadimak "Zlatka", rođ. Rajić. Rođena u Uzdolu, prebivalište u (Perićima ) Dobroša, Hrvatica, rimokatolik, udata majka tri sina i četiri kćeri, domaćica. Streljani su je partizani. Odvedena iz Perića u Kute pod optužbom da surađuje s utašama, te streljana. Gdje je pokopana nikad "nisu" htjeli reći.

7.    KAPČEVIĆ, STIPICA, otac Pero, rođen u Perićima (Dobroša)Hrvat, rimokatolik, oženjen, otac tri sina i četiri kćeri, ustaša. Nestao 1945. g. u Sarajevu. Posljednji put viđen u Sarajevu. Navodno da su on i još jedan momak otišli na sijelo kod djevojaka i noć ih "progutala".

8.    MEŠTROVIĆ, ANTE, otac Jozo, rođ. 1890. u Dobroši, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Dobroši, 8. listopada 1942. godine; sahranjen na groblju u Dobroši. Prema kazivanju Jele Meštrović, Ante je bio pokupljen iz kuće zajedno s još četiri sumještanina i odveden na mjesto Bila Voda u Dobroši. Polgenuti su i poklani, a nakon toga ruke su im prebačene kao da su svi zagrljeni. Sahranjeni su nakon tjedan dana na groblju u Dobroši. Antin brat, Andrija, bio je također polegnut zajedno s njima, ali je bio krajnji u redu, pa se trgnuo i pobjegao, četnici su za njim zapucali i ranili ga u rame. Ipak je pobjegao i preživio.

9.    PETROVIĆ, IVAN, otac Marko, majka Ruža rođ. Marušić, rođ. 1925. u Dobroši, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s četnicima u Roču. Prema kazivanju Zore Petrović, Ivan je bio pripadnik ustaške vojske. Poginuo je negdje u Istri. Svjedokinja ne zna točko koje mjesto, niti koje godine je poginuo. Također ne zna gdje je sahranjen.

10.PETROVIĆ, JURE, otac Jozo, majka Jela, rođ. 1915. u Dobroši, Hrvat, katolik, oženjen, domobran, umoren u zatvoru (logoru). Prema kazivanju Joze Petrovića, Jure je otišao u rat. Posljednji put viđen je u logoru u Požegi. Od tada mu se gubi svaki trag i glas.

11.ZADRO, IVO, otac Marko, majka Kata rođ. Budim, rođ. u siječnju 1918. u Dobroši, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo (nestao) na Kozari u borbi s partizanima.

12.ZADRO, LEON, otac Ivan, majka Ruža rođ. Glibo, rođ. 1926. u Dobroši, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Travniku, 1943. godine; sahranjen u Smrikovu Docu kraj Travnika. Prema svjedoku Jozi Zadri, Leon je prilikom dolaska na odsustvo izdan, pa je uhićen i odveden, te ubijen u Travniku, skupa sa Ilkom Brajko. Pokopani su u Smrikovu Docu u Travniku.

13.ZADRO, MARKO, otac Ivan, majka rođ. Petrović, rođ. 1888. u Dobroši, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Makljenu, 8. listopada 1942. godine. Četnici su ga uhvatili u kući, a zaklali u bašči. Umirući, zakrvavio je čitavu bašču.

14.ZADRO, NIKO, otac Ivan, majka Ruža rođ. Glibo, rođ. 1922. u Dobroši, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizanski diverzanti u Zagrebu, 1943. godine. Prema kazivanju Joze Zadre, Niko je bio zastavnik u domobranima. Borio se na području Konjica, Mostara, a poginuo je u akciji širih razmjera negdje u Zagrebu. Svjedok Nikine pogibije je iz Jaklića i on kaže da je Niko ubijen iz vatrenog oružja s prozora jedne zgrade. Ljudi pričaju da su tada polijevani vrelom vodom iz zgrada. Za grob mu se ne zna.

15.ZADRIĆ, NIKO, otac Niko, majka Marija rođ. Glibo, rođ. 1923. u Perićima, Dobroša, Hrvat, katolik, neoženjen, zemljoradnik, pripadnik ustaških postrojba. Prema kazivanju Zore Zadrić, Niko se borio u ustaškim redovima. Zadnji je put viđen u Ostrošcu 1944. god. u borbi s partizanima. Od tada se gubi svaki trag i glas o njemu.

16.ZADRIĆ, NIKO, zvani Perić, otac Pero, rođ. - u Perićima, Dobroša, Hrvat, katolik, oženjen (supruga Ruža), otac sedmero djece (šest sinova i jedna kći), domobran. Prema kazivanju Ivice Zadrića, Niko je od 1941. bio pripadnik hrvatskih domobrana. Njegova postrojba boravila je po ratištima u Bosni i Hercegovinai i Hrvatskoj. Niko se zadnji put javio iz Dravograda, a kasnije se ništa više ne zna o njemu. Posmtrni ostaci nisu nikada pronađeni iako je tražen preko Crvenog križa. Poslije toga njegova se žena preudala na Paljike za Ivu Gazilja.

 

 Mjesto: DONJI VIŠNJANI

1.    MARUŠIĆ, LUKA, otac Mato, rođ. - u Donjim Višnjanima, stalno nastanjen u Papcima, općina Prozor, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, pripadnik ustaških postrojba, ubile su ga službene vlasti FNRJ (kasnije SFRJ) kao civila, zatvorenika, u Zenici, 1950. godine. Prema kazivanju Matije Ivančević, Luka je nakon rata uhapšen od strane partizanskih vlasti i to 1950. godine jer je za vrijeme rata obavljao dužnost ustaškog rojnika. Iz Rame je odveden u Zenicu i tu je strijeljan. Posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni.

2.    MARUŠIĆ, MATO, otac Mato, rođ. 1878. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četici u pokolju nad civilima u Donji Višnjanima, u listopadu 1942. godine.

3.    MARUŠIĆ, JURE, otac Mato, rođ. 1872. god. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, u listopadu 1942. godine.

4.    MATKOVIĆ, BOŽO, otac Juriša, rođ. 1891. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, u listopadu 1942. godine.

5.    MATKOVIĆ, STIPO, otac Božo, rođ. 1925. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, u listopadu 1942. godine.

6.    NOVAK, BLAŠKO, otac Pero, rođ. 1869. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, 8. listopada 1942. godine. Prema kazivanju Anđe Peran, Blaško je utjeran u štalu zajedno s još desetak ljudi. Štala je zapaljena, ljudi su izgorjeli, dvojica su se spasila iz vatre, ali je jedan odmah ubijen iz vatrenog oružja. Izgorjele žrtve nisu imale posmrtnih ostataka.

7.    NOVAK, BLAŽ, otac Marko, rođ. 1882. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, u listopadu 1942. godie.

8.    SABLJO, JOZAN, otac Ante, rođ. 1886. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Višnjanima. Prema kazivanju Stipe Ćurića iz Rame, Jozana su četnici zaklali.

9.    SABLJO, JURE, otac Nikola, rođ. 1910. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, 8. listopada 1942. godine. Prema kazivanju Stipe Ćurića iz Rame, Juru su četnici zaklali.

10.SABLJO, MIJO, rođ. - u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Donjim Višnjanima, tijekom 1943. godine; sahranjen na groblju u Višnjanima. Stipo Ćurić kao svjedok kaže da je Mijo uhićen u zasjedi na Lugu. Na Vranjači u Višnjanima stavljen je između dva jasenova drveta i skresan noževima živ-živcat. Njegove krikove čuli su mještani u selu Lugu koje je udaljeno dva do tri kilometra od Višnjana gdje je pogubljen. Posmrtni ostaci pokupljeni su u arar (vreću) i pokopani na groblju u Višnjanima.

11.VUKOJA, ANTE, otac Mato, rođ. 1901. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Višnjanima. Prema Stipi Ćuriću, Antu su četnici zaklali.

12.VUKOJA, IVAN, otac Marko, rođ. 1910. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Višnjanima. Stipo Ćurić kaže da su Ivana četnici zaklali.

13.VUKOJA, JURE, otac Mato, rođ. 1899. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Višnjanima. Svjedok Stipo Ćurić kaže da su Juru četnici zaklali.

14.VUKOJA, MARKO, otac Ante, rođ. 1867. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Višnjanima. Stipo Ćurić svjedoči da su Marka četnici zaklali.

15.VUKOJA, MARKO, otac Mato, rođ. 1870. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Gornjim Višnjanima. Stipo Ćurić kaže da su Marka četnici zaklali.

16.VUKOJA, MARTIN, otac Marko, rođ. 1908. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, 8. listopada 1942. godine; sahranjen na groblju u Višnjanima. Stipo Ćurić svjedoči da su Martina četnici zaklali.

17.VUKOJA, NIKO, otac Jure, rođ. 1927. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Višnjanima. Prema svjedoku Stipi Ćuriću, Niku su zajedno s ocem Jurom zaklali četnici.

18.VUKOJA, PERO, otac Marko, rođ. 1906. u Donjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Donjim Višnjanima, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Višnjanima. Prema svjedoku Stipi Ćuriću, Peru su četnici zaklali.

 

Mjesto: DRUŽINOVIĆI

1. JURIĆ, TOMA, rođ. 10. travnja 1909. u Družinovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, domobran, nestao u borbama kod Staljingrada, tijekom 1942. godine. Prema kazivanju svjedoka Ivana Jurića, Toma je otišao u domobrane negdje u Bosnu. Posljednji put javio se 1942. godine dopisnom kartom koja je stigla poštom iz Staljingrada. Od tada mu se gubi svaki trag i glas.

 

 

 

Mjesto: GMIĆI

 

1.    ANIĆ, MATO, otac Ivo, majka rođ. Ćališ, rođ. 1915. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gmićima, u listopadu 1942. godine. Prema svjedočenju Joze Anića iz Gmića, četnici su Matu zatekli blizu rodne kuće gdje je čuvao stoku na ispaši. S njim je bio Jure Kudić koji je preživio. Četnici su ih prisilili da im odvoje jedan broj ovnova iz stada i da potjeraju u njihovu komandu. Jure je govorio Mati da bježe, ali Mato je rekao da mu još malo pomogne goniti stado. Jure je iskoristio priliku i pobjegao, a Matu su ubili nakon toga, vjerojatno misleći da će im i on htjeti pobjeći. Nakon deset dana Matu je pronašao njegov otac Ivo i sahranio ga u groblju.

 

2.    BARIŠIĆ, ANTE, otac Ivan, majka Ana rođ. Ćališ, rođ. 1923. u Gmićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu tijekom 1945. godine. Prema pričanju Pave Barišića, Ante je zadnji put viđen na putu prema Bleiburgu, kod Zidanog Mosta. Posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni, te je ostalo nepoznato mjesto gdje je pokopan.

 

3.    BARIŠIĆ, MATO, otac Jure, rođ. 1895. u Gmićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gmićima, u listopadu 1942. godine.

 

4.    BARIŠIĆ, MATO, otac Ivica, majka Marta, rođ. 1920. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Imotskom tijekom rata; sahranjen u Imotskom. Prema pričanju Slavka Barišića, Mato je od 1942. bio u ustašama. Njegova postrojba sudjelovala je u borbama po Bosni, Hercegovini i Hrvatskoj. Mato je poginuo kod Imotskog u borbi s partizanima. Tu je i sahranjen i tu se i danas nalaze njegovi posmrtni ostaci.

 

5.    BARIŠIĆ, TADIJA, otac Ivica, majka Marta, rođ. 1922. u Gmićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu tijekom 1945. godine; zadnji put viđen u Mariboru, u svibnju 1945. godine. Prema pričanju Slavka Barišića iz Gmića, Tadija je bio u ustašama od 1943. Nalazio se po bojištima po BiH i Hrvatskoj. Njegova postrojba predala se 18. V. 1945. u Dravogradu, a odatle su odvedeni u logor u Maribor. Svjedok, Tadijin brat Slavko, također je u tom logoru boravio zajedno s njim deset dana. Poslije toga Slavko je odveden u Kikindu, a Tadija je ostao u Mariboru. Nakon toga o Tadiji se ništa više nije čulo. Po pričanju partizana na političkim nastavama svi su ubijeni iz tog logora. S Tadijom je bilo još stotinjak ljudi iz Rame.

 

6.    BRIZAR, IVICA, otac Marko, rođ. 1908. u Gmićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gmićima, u listopadu 1942. godine.

 

7.    BUDIMIR, MARKO, otac Jure, rođ. 1906. u Gmićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gmićima, u listopadu 1942. godine.

 

8.    BUDIMIR, MATO, rođ. 1914. u Gmićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gmićima, u listopadu 1942. godine.

 

9.    BUDIMIR, MIŠO, otac Jure, rođ. 1900. u Gmićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gmićima, u listopadu 1942. godine.

 

10.ĆALIŠ, JOZO, otac Marijan, majka Ruža rođ. Marušić, rođ. 1916. u Gmićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Konjicu, tijekom 1943. godine; pokopan u Konjicu. Prema pričanju svjedoka Pave Ćališa, Jozo je od 1942. bio pripadnik oružanih ustaškihi snaga. Jozo je bio hrvatski oružnik i bio je na dužnosti praćenja vlakova i zatvorenika od Mostara do Sarajeva i obrnuto. Jednom prilikom partizani su napali vlak i u tom napadu Jozo je bio ubijen. Svjedok tvrdi da ga je ubio Džalilović Kambar, musliman iz Prozora. Jozini posmrtni ostaci pokopani su u Konjicu.

 

11.ĆALIŠ, MARKO, otac Marijan, majka Ruža rođ. Marušić, rođen 1913. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, umoren u zatvoru/logoru nakon rata. Prema svjedoku Pavi Ćališu, Marko je od 1941. bio pripadnik hrvatskih domobrana. Uglavnom se nalazio po ratištima u Hrvatskoj. Marko je zarobljen, vjerojatno 1944. i odveden u logor u Požegu. Od tada mu se gubi svaki trag. Posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni.

 

12.ĆURČIĆ, STIPO, otac Mato, majka Mara rođ. Barišić, rođ. 1914. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, poginuo nesretnim slučajem od ručne bombe; sahranjen u Mostaru. Prema pričanju Stanka Ćurčića, brat Stipe Ćurčića (Marko), a svjedokov djed, pričao je da je Stipo poginuo dan uoči Nove godine 1944. u Gračanici nesretnim slučajem. Aktivirao je ručnu bombu koju nekim čudom nije mogao baciti. Eksplodirala mu je u ruci. Na putu prema bolnici u Mostar umro je. Na pitanje zašto bombu nije bacio, odgovorio je da ne zna. Sahranjen je negdje u Mostaru. Za grob mu se ne zna. O njemu se ne zna ništa, ni godina rođenja. U matičnim knjigama u Prozoru nema upisanih godišta od 1912. do 1918. Godinu njegova rođenja koja nije sto posto sigurna svjedok je saznao od najstarijih mještana sela Gmića, zaseoka Krajnari. Od dvojice sinova jedan je još živ, zove se Jozo, živi na Višnjevcu 152 u Osijeku.

 

13.DEDIĆ, JOZO, otac Mišo, majka Luca, rođ. - u Gmićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, poginuo u borbi s četnicima u Banjoj Luci, tijekom 1942. godine. Prema pričanju Mare Ćališ, Jozo se borio u redovima domobrana na potezu od Travnika do Banje Luke. Poginuo je negdje u tim borbama. Podaci o sahranjivanju nisu poznati.

 

14.DEDIĆ, MIJO, zvani Mićun, otac Ivo, majka Mara rođ. Marušić, rođ. 1919. u Gmićima, Hrvat, katolik, neoženjen, za vrijeme rata pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga kao civila pripadnici vlasti FNRJ na Uzdolu, nakon rata, 1947. godine. Prema pričanju Joze Marušića iz Gmića, Mijo je služio ustašku vojsku. Nije se smio predati, tako da se krio po šumam, sve do 1947. godine, kad su ga ubili.

 

15.DREŽNJAK, ANTE, otac Marko, majka Janja, rođ. 1913. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika kod Vukovara, 1943. godine.

 

16.JURIČIĆ, JOZO, otac Ivo, majka Marta rođ. Barešić, rođ. 1920. u Gmićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, zarobili ga partizani u Herama i više se nije vratio.

 

17.JURIČIĆ, KARLO, otac Ante, majka Ruža rođ. Peran, rođ. 1917. u Gmićima, Hrvat, katolik, zemljoradnik, oženjen, otac jednog djeteta (sin Dane), ustaša. Prema pričanju Milke Kudić (Karlove sestre) Karlo je žrtva Bleiburga. Okolnosti o pokopu nisu poznate.

 

18.KUDIĆ, MATO, otac Ivo, majka Anđa rođ. Jozić, rođ. 1914. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Lugu, u listopadu 1942. godine. Prema pričanju Marka Kudića iz Gmića, Mato je bio zaposlen kao putar od Prozora prema Jablanici. Nailaskom četnika kroz Ramu, Mato je zatečen na poslu kod mjesta Lug. Tu je bio sa grupom mještana iz Luga koje su četnici doveli na jedno mjesto. mato je osjeti da će ih poubijati, pa je pokušao bježati. U bijegu ga je pogodilo mitraljezom u noge i Mato je pao, pa su četnici dotrčali i izamasakrirali ga nožem. Sahranjen je nekoliko dana kasnije na mjestu stradanja.

 

19.KUDIĆ, PETAR, otac Ivo, majka Anđa rođ. Jozić, rođ. 1915. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu tijekom 1945. godine; zadnji put viđen u Koprivnici, 1945. godine. Petar Kudić iz Gmića kaže da je Petar zarobljen na Bleiburgu i na putu prema Zemunu, negdje kod Koprivnice, ubijen. Okolnosti o pokopu svjedoku nisu poznate.

 

20.LOVRIĆ, IVICA, otac Lovro, majka Manda rođ. Milas, rođ. 1892. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gmićima, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Gmićima. Mato Lovrić iz Gmića kaže da se 1942. godine, kad su četnici naišli, Ivica nalazio kod svoje kuće. Četnici su ga tu tako pretukli, da je nakon tjedan dana Ivica umro. Ukopan je na Gmićima u groblje.

 

21.LOVRIĆ, MARKO, otac Jozo, majka Ruška rođ. Dedić, rođ. 1922. u Gmićima, Hrvat, katolik, pripadnik njemačke vojske, nestao (ubijen?) kao zarobljenik u logoru u Osijeku nakon rata. Svjedok Mato Lovrić kaže da je Marko bio u logoru u Osijeku, no nakon toga za nj se ništa ne zna.

 

22.LOVRIĆ, NIKOLA, otac Lovro, majka Manda, rođ. 1. kolovoza 1909. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, domobran, umoren u zavoru (logoru) nakon rata. Svjedok Ivan Dragić iz Gmića kaže da je Nikola prisilno odveden od strane partizana. Jedno vrijeme bio je u zatovoru u blizini Jablanice, gdje je bio maltretiran i prisiljavan na rad. Poslije je prebačen u logor u Požegu i od onda mu se ne zna za trag. Žena Ana Lovrić ostala je sa petero djece, od kojih je troje umrlo, a dvije kćeri Marta i Ruža su i danas žive. Tražila je putem novina i na druge načine podatke o svom mužu Nikoli, ali do dana današnjeg nije dobila nikakve vijesti.

 

23.MARUŠIĆ, IVČE, otac Mijo, rođ. 23. ožujka 1920. u Gmićima, Hrvat, katolik, pripadnik njemačke vojske, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Slunju, 20. travnja 1944. godine.

 

24.MARUŠIĆ, JURE, otac Mato, majka rođ. Ćavar, rođ. 1922. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Ostrošcu (kod Konjica), 1945. godine. Prema pričanju Mate Marušića iz Ometala, Jure je od 1943. bio u domobranima i nalazio se po bojištima u Hrvatskoj. Godine 1944. dolazi u Ramu na odsustvo i tu ostaje u ustaškoj vojsci te sudjeluje u borbama po okolnim mjestima. U jednoj borbi s partizanima u Ostrošcu Jure je dobio zadatak da ostane u bunkeru i štiti suborce u povlačenju. Tada je granata pala na bunker, a svjedoci tvrde da je tada i poginuo. Njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni, a Jure je proglašen mrtvim od tadašnjih vlasti u Prozoru.

 

25.PERAN, NIKICA, otac Mato, majka Anica rođ. Bilić, rođ. 1920. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo na Ivan planini u borbi s partizanima za Konjic, 1944. godine; pokopan na groblju negdje oko Sarajeva. Ivica Peran, svjedok, kaže da je Nikica poginuo na Ivan planini u borbi s partizanima, a bio je ustaški rojnik. Imao je svoju "grupu" koja se borila na području Ostrošca. Sahranjen je negdje u groblju oko Sarajeva.

 

26.PERAN, STIPO, zvani Stipica, otac Mato, majka Anica rođ. Bilić, rođ. 1904. u Gmićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gmićima, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Gmićima. Svjedok Ivica Peran tvrdio da je Numo Kulaglić kazivao da su četnici Stipu pokupili kod kuće zbog toga što je navodno imao najviše novca u selu. Tukli su ga i tražili novac. Pokušali su ga priklati s gornju stranu vrata i tako ostavili. Preko noći brat ga je odveo u talijansku bolnicu koja se nalazila u Meštrovića kući u gradu Prozoru. Podlegao je, međutim, nakon 15 do 20 dana. Pokopan je na groblju u Gmićima.

 

27.RAJIĆ, ANDRIJA, otac Marijan rođ. 1870. u Gmićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gmićima, u listopadu 1942. godine.

 

28.RAJIĆ, KARLO, otac Andrija, rođ. 1892. u Gmićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gmićima, u listopadu 1942. godine. Ivan Rajić kao svjedok kaže da je Karlo ubijen kao civil u Gmićima na mjestu Križ, gdje je bio i sahranjen sa još osam do devet ljudi. Nakon devet dana preneseni su na groblje u Gmićima.

 

29.ŽUTIĆ, JUKA, otac Jure, rođ. 1909. u Gmićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gmićima, u listopadu 1942. godine.

 

Mjesto: GORICA

 

1.    HRKAĆ, GRGO, otac Jozo, majka Šima, rođ. - u Širokom Brijegu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao tijekom rata.

 

2.    HRKAĆ, MARKO, otac Jozo, majka Šima, rođ. - u Širokom Brijegu, hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u Gornjim Višnjanima u borbi s partizanima.

 

3.    KRAJINOVIĆ, DRAGUTIN, otac Anto, majka Anđa rođ. Topić, rođ. 3. kolovoza 1918. u Gorici, hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

4.    KRAJINOVIĆ, IVO, otac Pero,o majka Šima, rođ. - u Gorici, Hrvat, katolik, oženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

5.    KRAJINOVIĆ, MATO, otac Anto, majka Anđa rođ. Topić, rođ. 16. svibnja 1920. u Gorici, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Požegi, tijekom 1945. godine.

 

6.    NOVAK, IVKA, otac Pero, majka Anica rođ. Glibo, rođ. 1935. u Gorici, Hrvatica, katolkinja, civil, ubijena od bombe u Gorici, 13. ožujka 1943. godine.

 

7.    NOVAK, JURE, otac Ivan, rođ. - u Gorici, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

8.    NOVAK, NIKOLA, otac Stipo, majka Anđa rođ. Bošnjak, rođ. - u Gorici, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

9.    NOVAK, NIKOLA, otac Stipo, rođ. 1918. u Gorici, neoženjan, ustaša, odveli ga partizani i više se ništa ne zna o njemu.

 

10.ŠIMIĆ, PAVO, otac Jozo, majka Ruža rođ. Logarušić, rođ. - u Gorici, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao za vrijeme rata.

 

11.ŠIMUNOVIĆ, DANE, otac Ivan, majka Kata rođ. Rotim, rođ. 1918. u Gorici, Hrvat, katolik, neoženjen, prije rata bio žandar, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

12.ŠIMUNOVIĆ, IVAN, otac Pero, majka Anica rođ. Ćurdo, rođ. - u Gorici, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao za vrijeme rata.

 

13.ŠIMUNOVIĆ, JOZO, otac Franjo, majka Janja rođ. Garan, rođ. 19. ožujka 1923. u Gorici, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Ostrošcu (kod Konjica), 1. listopada 1944. godine.

 

14.ŠIMUNOVIĆ, STIPO, otac Ivan, majka Kata rođ. Rortim, rođ. 19. prosinca 1909. u Gorici, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Lugu, 4. studenoga 1944. godine.

 

15.VIDOVIĆ, ANTO, zvani Tonija, otac Pero, majka Luca rođ. Vladić, rođ. - u Gorici, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

16.VIDOVIĆ, CVITKO, otac Petar, majka Ivka rođ. Novak, rođ. - u Gorici, Hrvat, katolik, oženjen,otac četvero djece, civil, ubijen od bombe Gorici, 12.03. 1943. godine.

 

17.VIDOVIĆ, IVKA, otac Cvitko, majka Ruža rođ. Pavlović, rođ. - u Gorici, Hrvatica, katolikinja, neudana, civil, poginula od bombe u Gorici, 12. ožujka 1943. godine.

 

18.VIDOVIĆ, PERO, otac Pero, majka Luca rođ. Vladić, rođ. - u Gorici, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, nestao za vrijeme rata.

 

19.VIDOVIĆ, STIPO, otac Ivan, majka Anđa rođ. Papak, rođ. 3. kolovoza 1912. u Gorici, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Škrobućanima, 4. studenoga 1944. godine.

 

 

Mjesto: GORNJI KRANČIĆI

 

1.    KRAJNOVIĆ, MARIJAN, rođ. - u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

2.    MIHALJ, ANTE, otac Ivan, rođ. 1924. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao za vrijeme rata.

 

3.    MILIČEVIĆ, JANJKO, otac Ante, majka Marica rođ. Petrović, rođ. 1923. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

4.    MILIČEVIĆ, PERO, zvani Peša, otac Mato, majka Anica rođ. Raič, rođ. 1922. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, oženjen, domobran, nestao za vrijeme rata.

 

5.    RADOŠ, PERO, otac Jure, majka rođ. Bonuša, rođ. 1923. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao za vrijeme rata.

 

6.    RAIČ, ANTE, otac Josko, majka Ana rođ. Meštrović, rođ. 1920. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

7.    RAIČ, GUSTO, otac Ivan, rođ. 1919. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, prije rata bio žandar, nestao za vrijeme rata

 

8.    RAIČ, IVO, otac Pero, rođ. - u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga partizani kao civila, izvan borbe, u Gornjim Krančićima, u rujnu 1942. godine.

 

9.    RAIČ, KAZO, otac Jozo, majka Ivka rođ. Topić, rođ. 1905. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac devetero djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

10.RAIČ, ANDRIJA, otac Pero, rođ. 1922. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, nestao za vrijeme rata

 

11.RAJIĆ, ANDRIJA, otac Pero, rođ. 1905. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga pripadnici njemačke vojske kao civila, izvan borbe, u Gornjim Krančićima, 1943. godine.

 

12.RAJIĆ, IVO, otac Pero, rođ. 1902. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga (strijeljali) kao civila, izvan borbe, pripadnici njemačke vojske u Gornjim Krančićima, 1943. godine.

 

13.STOJANOVIĆ, ANTE, otac Ivo, rođ. 1922. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, tijekom 1945. godine.

 

14.STOJANOVIĆ, MATO, otac Jozo, majka Cvita rođ. Ljubić, rođ. 1923. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao za vrijeme rata

 

15.VLAJČIĆ, JOZO, otac Nikola, majka Ivka rođ. Karača, rođ. 1920. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, nestao za vrijeme rata

 

16.VLAJČIĆ, NIKO, otac Tomo, majka Mara rođ. Zadro, rođ. 1918. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik njemačke vojske, nestao za vrijeme rata

 

17.VLAJČIĆ, PAVO, otac Tomo, majka Mara rođ. Zadro, rođ. 1921. u Gornjim Krančićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao 1945. godine.

 

 

Mjesto: GORNJI VIŠNJANI

 

 

1.    BEGIĆ, JURE, otac Pavo, rođ. 1888. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, u listopadu 1942. godine.

 

2.    GLIBO, ANĐA, otac Jure, majka Marta rođ. Čović, rođ. 1876. u Gornjim Višnjanima, Hrvatica, katolkinja, udana, majka sedmero djece, civil, ubili su je četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, u listopadu 1942. godine. Prema pričanju svjedoka Marte Papak iz Papaka, Anđa je vidjela ubojstvo svoga muža Jure i sina Jerke, koje su ubili četnici pred njenim očima, pa je prišla da vidi jesu li živi, no tada ju je četnik ubio probovši je bajunetom na pušci.

 

3.    GLIBO, ANTE, otac Mateša, majka Anđa, rođ. 1911. u Gornjim Višnjania, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, ubili su ga četnici u pokolju u Gornjim Višnjanima, tijekom 1942. godine. Marko Glibo, svjedok, kaže da su Antu četnici ubili, a onda ga zapalili. Pomsrtni ostaci su pronađeni i sahranjeni.

 

4.    GLIBO, BOŽO, otac Mateša, majka Anđa, rođ. 1906. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških postrojba, četnici su ga uhvatili na prepad u Gornjim Višnjanima, zaklali na kućnom pragu i zapalili, u listopadu 1942. godine. Svjedok Marko Glibo kaže da su Božu četnici zatekli pred rodnom kućom i tu ga ubili nakon stravičnog mučenja i maltretiranja. Posmrtni ostaci odmah su pronađeni i Božo je sahranjen u G. Višnjanima.

 

5.    GLIBO, JERKO, otac Jure, majka Anđa rođ. Čović, rođ. 1910. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, četnici su ga zarobili i ubili u Gornjim Višnjanima, u listopadu 1942. godine. Marta Papak iz Papaka kaže da je Jerko ubijen od strane četnika pred rodnom kućom, zajedno s ocem i majkom.

 

6.    GLIBO, JURE, otac Mateša, majka Anđa, rođ. 1910. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, četnici su ga zarobili i ubili u Gornjim Višnjaima, u listopadu 1942. godine; pokopan na mjesnom groblju u Gornjim Višnjanima. Marko Glibo kaže da su četnici Juru zatekli kod kuće te ubili iz vatrenog oružja. Posmrtni ostaci su pronađeni, pa je sahranjen na mjesnom groblju u G. Višnjanima.

 

7.    GLIBO, JURE, otac Blaško, rođ. 1876. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, domobran, četnici su ga zarobili i ubili u Gornjim Višnjanima, u listopadu 1942. godine. Marta Papak iz Papaka kaže da je Jure bio pripadnik hrvatskih domobrana. U vrijeme nailaska četnika kroz Ramu 1942. godine Jure je bio kod kuće. Ubijen je pred rodnom kućom.

 

8.    GLIBO, MARIJAN, otac Jure, majka Anđa rođ. Čović, rođ. 1921. u Gornjim Višnjanima, Hrrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga četnici kao zarobljenika. Svjedok Marta Papak iz papaka kaže da je Marijan poginuo negdje u Bosni, te sahranjen ondje gdje je ubijen.

 

9.    MARUŠIĆ, JURE, otac Mato, rođen 1906. u G. Višnjanima, Hrvat, rimokatolik, oženjen, otac četvero djece, civil. Otišao pred "vojsku". Kad je vidio da su četnici, pokušao je pobjeći i tako je ubijen. Pokopan u groblju u Višnjanima.

 

10.MARUŠIĆ, LUKA, otac Mato, majka Mara rođ. Beljo, rođ. - u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških postrojba, umoren u zatvoru (logoru) nakon rata. Anđe Čuljak iz Ploča kaže da je Luka uhapšen i odveden u zatvor u Mostar gdje je podlegao nakon strašnih mučenja. Sahranjen je u krugu zatvora, makar je to neprovjereno.

 

11.MARUŠIĆ, MATO, zvani Mateša, rođ. - u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, 1942. godine; pokopan na groblju u Višnjanima. Anđe Čuljak iz Ploča kaže da je Mato zaklan od četnika kao civil. Pokopan je na groblju u G. Višnjanima.

 

12.MIŠURA, ANTE, otac Mišo, rođ. 1895. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, u listopadu 1942. godine.

13.OREČ, ANTE, otac Janko, majka Ivuša rođ. Semeunić, rođ. 1928. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, 1942. godine.Ante je ubijen od strane četnika zajedno sa još petoricom mještana.

 

14.OREČ, FRANJO, otac Jure, majka Marta rođ. Čović, rođ. 1878. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, 1942. godine. Franjo je ubijen od strane četnika zajedno sa još petoricom mještana.

 

15.OREČ, ILIJA, otac Andrija, majka Pere rođ. Čuljak, rođ. 1922. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima 1942. godine. Ilija je ubijen od strane četnika zajedno sa još petoricom mještana u istoj kući.

 

16.OREČ, JANKO, otac Jure, majka Marta rođ. Čović, rođ. 1906. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, oženjen, šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, 1942. godine. Grupa mještana, njih šest, pohvatana je i zatvorena u jednu kuću u G. Višnjanima. Tu su svi ubijeni iz vatrenog oružja, osim Jure Oreča, koji je ubijen negdje vani i zapaljen. Nakon nekoliko dana mještani su ih pronašli i sahranili. Među njima bio je i Janko Oreč.

 

17.OREČ, JOZO, otac Franjo, majka Kata rođ. Brković, rođ. 1928. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, 1942. godine. Jozo je ubijen od strane četnika zajedno sa još petoricom mještana u istoj kući.

 

18.OREČ, JURE, otac Janko, majka Ivuša rođ. Semeunić, rođ. 1925. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, 1942. godine. Petorica mještana ubijena su zajedno u istoj kući, a Jure je ubijen izvan kuće i nakon toga zapaljen.

 

19.OREČ, MARKO, otac Ante, rođ. 1908. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, 1942. godine.

 

20.PRSKALO, ANTE, otac Marijan, rođ. 1925. g. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, rimokatolik, civil. Ubli su ga četnici 1942. g. u gornjim Višnjanima.

 

21.PRSKALO, MARKO, otac Marijan, rođ. 1926. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, u listopadu 1942. godine.

 

22.PRSKALO, MIŠKO, otac Ivan, rođ. 1906. u Gornjim Višnjanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gornjim Višnjanima, u listopadu 1942. godine.


 Mjesto: GRAČANICA

 

1.    KRAJINOVIĆ, FRANJO, otac Ivo, majka Zora rođ. Brizar, rođ. 16. studenoga 1923. u Gračanici, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik hrvatske uzdanice, nestao; zadnji put viđen u Karlovcu.

 

2.    KRAJINOVIĆ, JOZO, otac Ivo, majka Zora rođ. Brizar, rođ. 11. siječnja 1925., Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik hrvatske uzdanice, nestao; zadnji put viđen u Zagrebu.


Mjesto: GREVIĆI

 

1. ŠITUM, IVAN, otac Ilija, majka Ruža rođ. Mandić, rođ. 1911. u Grevićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, poginuo nesretnim slučajem. Ivanka Šitum priča da je Ivan sa svojom grupom boravio u Prozoru. Jednom prilikom su pošli (vjerojatno kući) kamionom i kod Crnog Mosta (u blizini Prozora) kamion se prevrnuo u vodu. Ivan je nestao u vodi, a njegovo tijelo nikada nije pronađeno. Tada je u kamionu bilo desetak ljudi, a samo su se trojica spasila.

 

2. ŠITUM, TOMO, otac Stipo, majka Ivka, rođ. 1922. u Grevićima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, nestao za vrijeme rata. Ivanka Šitum priča da je Tomo odveden iz svoje kuće 1941. godine nailaskom partizana i poslije toga mu se gubi svaki trag. Tomina rodbina (tri sestre i jedan brat) danas žive u Zagrebu (Janko, Mare, Ane i Ruže).


Mjesto: HELJDOVI

 

 

Mjesto: HUDUTSKO

 

1.    BILOŠ, ANDRIJA, otac Marijan, majka Marija rođ. Drežnjak, rođ. 17. studenoga 1925. na Hudutskom, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili ga partizani kao zarobljenika na Ivan sedlu, 4. travnja 1945. godine.

 

2.    BILOŠ, KARLO, otac Pero, majka Ruža rođ. Pandža, rođ. 1922. na Hudutskom, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, tijekom 1945. godine.

 

3.    BILOŠ, MARIJAN, otac Marko, majka Anđa rođ. Šimunović, rođ. 31. siječnja 1900. na Hudutskom, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, umro od posljedica rata; pokopan na gradskom groblju u Livnu.

 

4.    BILOŠ, MATO, zvani Ban, otac Pero, majka Jela, rođ. 1909. na Hudutskom, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, tijekom 1945. godine.

 

5.    BILOŠ, MATO, otac Ivo, majka Kata rođ. Šimunović, rođ. 1919. na Hudutskom, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik njemačke vojske, nestao; zadnji put viđen u Požegi, u srpnju 1944. godine.

 

6.    BILOŠ, PERO, otac Jure, majka Doma rođ. Kelava, rođ. - na Hudutskom, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, tijekom 1945. godine.

 

7.    BILOŠ, STIPO, otac Pero, majka Anica rođ. Tolić, rođ. 8. listopada 1903. na Hudutskom, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, nestao; zadnji put viđen u Rami, 21. veljače 1945. godine.

 

8.    BILOŠ, VINKO, otac Mato, rođ. 1921. na Oranima, Hudutsko, Hrvat, katolik, domobran, umro od ratnih posljedica: pokopan na gradskom groblju 05.09.1943. g.u Varaždinu, polje VIII., red XVI., grobno mjesto br. 6.

 

9.    BITUNJAC, ŠIMO, nadimak Šimun, , rođ. u Sinju, previa, Hrvat, rimokatolik, oženjen otac troje djece, kamenoklesar, ustaša (željeznička ustaška bojna iz Makarske, II. PROMETNI ZDRUG.) Braneći Široki Brijeg od partizana zarobljen i ubijen.

 

10.LONČAR, NIKO, otac Ilija, majka Ana, rođ. - na Hudutskom, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u selu Gmićima; pokopan u groblju na Hudutskom.

 

11.LOVRIĆ, NIKO, otac Mato, majka Ivka rođ. Azinović, rođ. - na Hudutskom, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima na Glamočkom polju.

 

12.MATEŠIĆ, MATO, rođ. u Hudutskom, Hrvat, rimokatolik, oženjen, bez djece, kamenoklesar. Poginuo u povlačenju sa hrvatskom vojskom u uličnim borbama u gradu Zagrebu, u svibnju 1945. god.

 

13.ŠIMUNOVIĆ, FILIP, otac Ivo, majka Mara rođ. Drinovac, rođ. 27. svibnja 1921. na Hudutskom, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, umro od ratnih posljedica.

 

14.ŠIMUNOVIĆ, GRGO, otac Pero, majka Kata rođ. Kelava, rođ. 10. veljače 1909. na Hudutskom, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Bradini, 8. ožujka 1944. godine.

 

15.ŠIMUNOVIĆ, ILIJA, otac Pero, majka Kata rođ. Kelava, rođ. 28. kolovoza 1927. na Hudutskom, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga kao civila partizani na Hudutskom, nakon rata, 17. lipnja 1945. godine; pokopan u groblju na Hudutskom.

 

16.ŠIMUNOVIĆ, IVAN, zvani Ivić, otac Pero, majka Kata rođ. Kelava, rođ. - na Hudutskom, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, tijekom 1945. godine.

 

17.ŠIMUNOVIĆ, MARKO, zvani Markan, otac Pero, majka Kata rođ. Kelava, rođ. 1906. na Hudutskom, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških postrojba, umro od ratnih posljedica; pokopan u groblju na Hudutskom.

 

18.ŠIMUNOVIĆ, MATO, otac Ivo, majka Mara rođ. Drinovac, rođ. 14. veljače 1899. god., Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao; partizani ga odveli iz kuće u Rami, 21. veljače 1945. godine.

 

19.ŠIMUNOVIĆ, PETAR, zvani Pero, otac Mato, majka Ruža rođ. Biloš, rođ. 1918. na Hudutskom, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, izvjesno vrijeme bio pripadnik ustaških postrojba, nakon rata, kao civil radio na željezničkoj postaji Golubinci kod Šida, gdje je i uhićen od novih vlasti osuđen na smrt i strijeljan u Šibeniku; pokopan u groblju na Hudutskom.

 

 


Mjesto: IVANCI

 

1.    IVANKO, CMILJAN, otac Andrija, majka Anđa rođ. Škarica, rođ. - u Ivancima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, Doma Ivanko kaže da je Cmiljan bio domobrana, ali se ne zna gdje je točno poginuo. Njegovi posmrtni ostaci nikad nisu pronađeni.,

 

2.    IVANKO, IVAN, otac Jozo, majka rođ. Škarica, rođ. - u Ivancima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga (zaklali) četnici u pokolju nad civilima u Šćipama, 10. listopada 1942. godine, Pero Grubeša kao svjedok kaže da su Ivana četnici odveli sa sobom u Šćipe i tu ga zaklali zajedno s još devetoricom mještana. Tu je s njima i sahranjen.

 

3.    IVANKO, IVO, otac Stipo, majka Ruža rođ. Rajič, rođ. - u Ivancima, hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran. Doma Ivanko iz Ivanaca kaže da je Ivo bio domobran, ali ne zna gdje je poginuo niti u kakvim okolnostima. Posmrtni ostaci nisu pronađeni.

 

4.    IVANKO, NIKO, otac Anto, rođen u Ivancima, poginuo u Goranima.

 

5.    IVANKO, MLADEN, otac Jozo, majka Delfa rođ. Mišić, rođ. - u Ivancima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao tijekom 1944. godine. Doma Ivanko iz Ivanaca kaže da je Mladen bio domobran, ali ne zna gdje je poginuo niti u kakvim okolnostima. Posmrtni ostaci nisu pronađeni.

 

6.    IVANKO, NIKO, zvani Mičurom, otac Ilija, rođ. 1900. u Ivancima, Hrvat, katolik, oženjen, otac osmero djece, civil, nestao tijekom 1945. godine.

 

7.    IVANKO, TADIJA, otac Tomo, majka Ruža rođ. Grubeša, rođ. - u Ivancima, Hrvat, katolik, oženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Ostrošcu, 1944. godine. Doma Ivanko iz Ivanaca kaže da je Tadija putovao vlakom na položaj, pruga je bila minirana od strane partizana, pa je Tadija poginuo od te diverzije Pronađen je i sahranjen u Ostrošcu.

 

8.    LACO, IVO, otac Stipo, majka Kata rođ. Rajič, rođ. 1916. u Ivancima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Ostrošcu, 1944. godine. Doma Ivanko iz Ivanaca priča da je Ivo bio zajedno s bratom Matom u ustaškoj vojsci. Poginuli su zajedno kod Ostrošca u borbi s partizanima. Svjedok ne zna jesu li posmrtni ostaci ikada pronađeni.

 

9.    LACO, JOZO, otac Stipo, majka Kata rođ. Rajič, rođ. 1926. u Ivancima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Ivancima, 1942. godine. Doma Ivanko iz Ivanaca kaže da je Jozo bio dječak od desetak godina. Bio je čoban kod ovaca. Pronašao je četničku bombu i nastradao.

 

10.LACO, MATO, otac Stipo, majka Kata rođ. Rajič, rođ. 1914. u Ivancima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Ostrošcu, 1944. godine. Doma Ivanko iz Ivanaca kaže da je Mato bio pripadnik ustaške vojske te da je poginuo kod Ostrošca u borbi s partizanima. Svjedok ne zna jesu li posmrtni ostaci pronađeni i sahranjeni.


Mjesto: JAKLIĆI

 

 

1.    BAGARIĆ, LOVRO, nadimak Bagara, otac Mijo, majka Filomena Đođo, rođ. 05.01.1920. g. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen. Ubijen u borbi s partizanima na Kozari. Bio pripadnik Francetićeve postrojbe. Poginuo na Kozari u borbi s partizanima, Iz zasjede ubijen iz mlina. Pokopan na Kozari.

 

2.    BAGARIĆ PERO, nadimak Bagara, otac Mijo, majka Filomena r. Đođo, rođ. 1924. g. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen. Nestao kao pripadnik Francetićeve postrojbe.

 

3.    BAGARIĆ IVAN, nadimak Bagara, otac Mijo, majka Filomena r. Đođo., rođ. 1912. g. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen. Poginuo kao pripadnik Geganove postrojbe u sukobu s partizanima na Draševu.

 

4.    BOŠNJAK, IVAN, zvani Ivo, otac Ivo, majka Ruža rođ. Ćurić, rođ. 06.03.1900. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, domobran, strijeljali su ga četnici kao zarobljenika u Draševu kod Prozora, 09.10.1942. godine; sahranjen u Jaklićima. Svjedok Mijo Radić kaže da je Ivan odveden zajedno s Matom i Andrijom Tučić na Draševo, gdje su strijeljani. Ostala mu je trudna sruga i šestero djece. Najstarija kći imala je 17 godina. Sahranjen je u Jaklićima treći dan, bez svećenika.

 

5.    BRKIĆ, MIJO, otac Jure, majka Marta r. Tadić, rođ. 1924. g. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, ustaša. Poginuo u borbi s partizanima na Crnom Vrhu kod Prozora 1945. godine.

 

6.    DJAKOVIĆ, ANTO, otac Jure, majka Kate r. Jozić, rođ. 25.02.1885. g. u Jaklićima, Hrvat, katolik, civil. Ubili su ga četnici,

 

7.    DIJAKOVIĆ, ANTE, otac Ivan, rođ. 1876. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen (žena Marta), otac sedmero djece (Ivan, Kate, Jure, Tadija, Marko, Mare, Luce), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Snižnom dolcu u Jaklićima, 09.10. 1942. godine. Petar Jelić iz Jaklića kaže da je Ante odveden u Jaklićku planinu Snižni dolac, gdje je ubijen sa još 19 ljudi.

 

8.    DIJAKOVIĆ, IVAN, zvani Babin, rođ. 1913. u Jaklićima, Hrvat, katolik, bivši sjemeništarac, pripadnik ustaških postrojba, nestao tijekom 1945. godine. Ivan Dijaković je bio pripadnik Željezničke bojne i radio je u Zagrebu i okolici (pratio vlakove). Nestao je 1945. god. Više se ništa ne zna o njemu.

 

9.    DIJAKOVIĆ, JURE, otac Ante, majka Marta, rođ. 1923. u Jaklićima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, tijekom 1945. godine. Svjedok Jure Tadić kaže da je Juru Dijakovića zadnji put vidio u Sloveniji, kad su bili na putu za Bleiburg. Poslije toga za njega se nije ništa čulo.

 

10.DŽIDŽIĆ, ANDRIJA, otac Stipan, majka Luca Milišić rođ. 08.04.1903. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen (žena Marta), otac troje djece (Stipan, Lucija, Marija), domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u logoru u Jajcu, godine 28.03.1945. Svjedok Marta Džidžić (1913. god.), Andrijina supruga, kaže da su Andriju našli u Jaklićkoj planinii gdje je sjekao drva, odakle su ga odveli u Ripce u policijsku stanicu, gdje su prenoćili, a sutradan su ga odveli u Prozor, gdje su ga tukli, te odatle odveli u Jajce u logor gdje su ga ubili i bacili u Vrbas. Tijelo nikad nije pronađeno.

 

11.DŽIDŽIĆ, MATO, otac Ivan, majka Marija rođ. Petričević, rođ. 01.02.1924. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Snižnom dolcu u Jaklićima, u 09.10 1942. godine.

 

12.DŽIDŽIĆ, NIKOLA, otac Stjepan, majka Kata rođ. Tomić, rođen 1930. g. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen. Nikola, zajedno sa svojim kolegama Jozom i Antom Tadićem nalazio na Jaklićkoj planini - Draševu, gdje su čuvali ovce. Kako su naišli zaostalu njemačku avionsku bombe, igrajući se, aktivirali je i tako su svi nastradali. Pokopan je na groblju Jaklići, 04.05.1943. g.

 

13.DŽIDŽIĆ, MIJO, zvani Miše, otac Mijo, rođ. 1906. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na planini Draševo, 1942. godine. Marta Džidžić kaže da su četnici Miju zatekli kod kuće. Tražili su novac, kojeg Mijo nije imao. Nakon toga rekli su mu da pođe s njima. Njegova žena je tražila da ponese koparan (dio narodne nošnje), ali četnik je rekao da "njemu neće trebat ništa". Tada je iz Jaklića odvedeno 26 mještana u planinu Draševo, gdje su pobijeni, a neki su bili i zaklani. Među njima dvojica su bila ranjena i pritajili su se dok su četnici otišli. Tako su preživjeli. To su bili Franjo Perić i Franjo Marić. Sljedećeg dana javljeno je mještanima da su ti ljudi pobijeni i onda su išli po njihova tijela. Mijini ostaci sahranjeni su na mjesnom groblju u Jaklićima.

 

14.DŽIDŽIĆ, MIŠE, otac Mijo, rođ. 1913. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, četnici su ga strijeljali u Snižnom dolcu kod Jaklića, u listopadu 1942. godine.

 

15.DŽIDŽIĆ, STIPAN, otac Gusto, rođ. 1924. u Jaklićima, Hrvat, katolik

 

16.ĐAKOVIĆ, ANTE, otac Ivan, rođ. 1876. u Jaklićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine.

 

17.ĐEJIĆ, IVAN, rođ. 1924. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Dobroši, 1945. godine; pokopan u Jaklićima. Svjedok Anuša Jelić kaže da je Ivan Đejić uhvaćen u Dobroši kraj potoka, gdje je i ubijen. Tijelo su sahranili mještani Dobroše na mjestu pogibije Potok. Posmrtni ostaci preneseni su u Jaklić 1995. godine (nakon pedeset godina!).

 

18.IVANČEVIĆ, IVAN, zvani Bugarin, otac Stipan, majka Ruža Bradić, rođ. 1921. u Jaklićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Snižnom dolcu, 10. listopada 1942. godine.

 

19.IVANČEVIĆ IVAN, otac Andrija, majka Janja, rođ. 1923. g. u Jakićima, Hrvat. rimokatolik, neoženjen, ustaša. Nestao na Križnom putu 1945. godine.

 

20.IVANČEVIĆ, JOZO, otac Andrija, majka Janja, rođ. 1921.g. - u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, partizan, poginuo u borbi u Karlovcu, 1944. godine. Točno mjesto pogibije i okolnosti nisu poznati.

 

21.IVANČEVIĆ, MIJO, otac Stipan, majka Ruža Bradić rođ. 1924. u Jaklićima, Hrvat, katolik, pripadnik njemačke vojske, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, tijekom 1945. godie; zadnji put viđen u Požegi 1945. godine.

 

22.JELIĆ, ILIJA, otac Lovro, majka Milka rođ. Šarčević, rođ. 26.08.1922. u Jaklićima, Hrvat, katolik, civil, četnici su ga strijeljali u Snižnom dolcu kod Jaklića, u 09.10. 1942. godine.

 

23.JELIĆ, JURE, otac Mato, majka Ivuša Tomić, rođ. 10.09. 1894. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil,ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Snižnom dolcu kod Jaklića, 09.10. 1942. godine.

 

24.JELIĆ, MATO, zvani Matešin, otac Jure, majka Kata, rođ. Kuraja, rođ. 1922. u Jaklićima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine, U Jaklićima je bio 1945. godine. Zadnji put je viđen u Sloveniji. Svjedok Jure Tadić upozorio ga je: "Mato, pazi se, čuvaj se, vidiš šta je". On je odgovorio: "Jure, nije Pavelić budala!" Od tada se za nj ništa ne zna.

 

25.JELIĆ - BALTA, ANTE, otac Ivan, majka Kata rođ. Džolan, rođ. 01.07.1913. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, 09.10.1942. godine; sahranjen na groblju u Jaklićima.

 

26.JELIĆ - BALTA, IVAN, otac Ilija, majka Marija rođ. Nikolić, rođ. 1919. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine.

 

27.JELIĆ - BALTA, MATO, otac Ilija, majka Marija rođ. Nikolić, rođ. 1921. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine.

 

28.JURIĆ, IVAN, otac Miško, majka Luca rođ. Perić, rođ. 22.06.1926. u Jaklićima, Hrrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Snižnom dolcu kod Jaklića, 09.10. 1942. godine.

 

29.KURAJA, JOZAN, zvani Kudučić, otac Pavo, majka Mara, rođ. 1920. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima na Kozari, 1943. godine.

 

30.MARIĆ, ILIJA, otac Mijo, majka Kata Šimunović, rođ. 1911. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Snižnom dolcu kod Jaklića, 09. listopada 1942. godine.

 

31.MIŠIĆ, AUGUST, zvani Gašpar, otac Stipan, rođ. 1902. u Jakllićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, četnici su ga strijeljali u Snižnom dolcu kod Jaklića, 09. listopada 1942. godine.

 

32.MARIĆ, STJEPAN, otac Grgo, majka Kata, rođ. Kuraja, rođ. 1878. god. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil. Poginuo na Pograđu u g. Vakufu u unakrsnoj vatri između partizana i ustaša 22.02.1943. g. Krenuoje u G. Vakuf u potrazi za hranom. Ukopali su ga Ivo Ivić i Marko Prskalo 23.02.1943. g.

 

33.NEVISTIĆ, ILIJA, otac Ivo, majka Anđa rođ. Jeličić, rođ. 1912. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, za vrijeme rata domobran, likvidirale su ga kao civila vlasti FRNJ na Ljubuši - Orašcu, nakon rata, 1947. godine. Svjedok Miško Nevistić kaže da je Ilija bio ranjen zajedno s Mijom Krešo, pa je nakon opkoljavanja Mijo ubio Iliju Nevistića, a zatim sebe. Sahranio ih je Anto Krešo, brat Mijin. Zatim su posmrtni ostaci preneseni u Jaklićko groblje 1950. godine.

 

34.NEVISTIĆ, JOZO, oac Ivo, majka Anđa rođ. Jeličić, rođ. 1920. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani u Banjoj Luci, 1945. godine. Ubili su ga partizani, što sjevoči Mijo Tomić iz Ripaca, koji je također bio hrvatski vojnik na položaju kada je Jozo ubijen.

 

35.PAVLOVIĆ, JOZAN, otac Ivan, majka Ivuša rođ. Tadić, rođ. 26.12.1919. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani, 1943. godine. Svjedok Mićo Radić kaže da je Jozan ubijen iz zasjede, 21.11.1943. godine, kod Banje Luke zajedno sa Franjom Šućurovićem iz Jaklića. Na mjestu gdje im je grob danas se nalaze zgrade.

 

36.PERIĆ, ANDRIJA, zvani Kaurin, otac Ilija, majka Luca rođ. Jozić, rođ. 1895. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Raičevcima, kod Jaklića, 09. listopadu 1942. godine. U noći, 1942. godine, kad su četnici naišli, uhvatili su ga u planini, u njegovoj kući i odveli u Raićevce i ubili zajedno sa Andrijom Tučićem.

 

37.PERIĆ, ILIJA, otac Jure, majka Kata rođ. Iličić, rođ. 1921. u Jaklićima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, tijekom 1945. godine.

 

38.PERIĆ, STIPAN, otac Mijo, rođ. 1911. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Snižnom dolcu kod Jaklića, u listopadu 1942. godine.

 

39.PETRIČEVIĆ, ANTE, zvani Babin, otac Ivan, majka Kata Rajić, rođ. 1922. u Jaklićima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, tijekom 1945. godine. Svjedok Jure Tadić je žrtvu vidio zadnji put u Sloveniji. Ante je tada išao za Bleiburg. Od tada se za nj ništa ne zna.

 

40.PETRIČEVIĆ, FRANJO, otac Mato, majka Anuša rođ. Džidžić, rođ. 1905. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, strijeljali su ga četnici na Draševu kod Jaklića, u listopadu 1942. godine.

 

41.PETRIČEVIĆ, LUKA, rođ. 14.08.1911., otac Mato, majka Anuša rođ. Džidžić, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, strijeljali su ga četnici na Orašcu, 09.10.1942. godine; sahranjen u Jaklićima.

 

42.PETRIČEVIĆ, MARTA, otac Franjo, majka Anica r. Matešić, rođ. 1930. u Jaklićima, Hrvatica, katolkinja, neudata, civil. Ranjena i ubijena od partizana. Naime, tada je oboren američki avion i pao na Luke (vjerojatno se pokvario i eksplodirao). Partizani su pucali iz pravca Barakovače u smjeru Jaklića i tada su pogodili Martu ispred njezine kuće u Petričevićima (Jaklići).

 

43.PETRIČEVIĆ, STIPAN, otac Petar, majka Anica rođ. Markešić, rođ. 12.07.1919. u Jaklićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, 09. listopada 1942. godine.

 

44.SABLJO, IVAN, otac Mato, majka Matija Tomić, rođ. 23.11.1917. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, tijekom 29.05.1945. godine; zadnji put viđen u Ljubljani 1945. godine. Na putu za Bleiburg Ivan Sabljo je ranjen u Ljubljani, pa je prebačen u bolnicu Poslije toga gubi se o njemu svaki trag i glas. Živi svjedok o Ivanovom slučaju je Karlo Tomić iz Iloka, sada nastanjen u Bugojnu.

 

45.SABLJO, JOZAN, otac Jozo, majka Ćuruša, rođ. 1922. g. u Jaklićima, Hrvat, katolik, ustaša. Nestao na Križnom putu 1945. g.

 

46.SABLJO, VINKO, otac Jozo, majka Ćuruša, rođ. 1924. g. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, ustaša. Nestao na Križnom putu.

 

47.ŠUĆUROVIĆ, FRANJO, otac Ivan, majka Luca rođ. Jelić, rođ. 09.06.1913. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, ubili su ga partizani u Banjoj Luci, 18.10.1943. godine. Ubili su ga diverzanti iz zasjede 1943. godine u Banjoj Luci zajedno sa Jozom Pavlovićem. Sahranjeni su na mjestu pogibije, a danas se tu nalaze stambene zgrade.

 

48.TADIĆ, ANTO, otac Mato, majka Danica r. Ćališ, rođ. 23.10.1933. g., Hrvat, katolik, neoženjen, civil. Zajedno sa svojim kolegama Jozom Tadićem i Nikolom Džidžićem čuvajući ovce na Draševu pronašli su zaostalu njemačku avionsku bombu. Igrajući se, aktivirali su je i svi izginuli. Pokopan je 04.05.1943. g. u Jaklićima.

 

49.TADIĆ, JOZO, otac Toma, majka Kata, rođ. Mišura., rođ. 1930 g. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen. Jozo, civil, zajedno sa svojim kolegama Antom Tadićem i Nikolom Džidžićem čuvajući ovce na Draševu pronašli su zaostalu njemačku avionsku bombu. Igrajući se, aktivirali su je i svi izginuli. Pokopan je 04.05.1943. g. u Jaklićima.

 

50.TADIĆ, FRANJO, otac Ilija, rođ. 1902. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Snižnom dolcu kod Jaklića, 09.10. 1942. godine.

 

51.TADIĆ, IVAN, otac Jure, majka Kata Tomić, rođ. 1899. u Jaklićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, 10. listopada 1942. godine. Ivan je bio u planini Draševo u svojoj kući. Četnici su tada naišli i ubili njega i Ivana Jakovljvića iz Rumboka. Nakon toga su noćili u toj kući, dok su Ivan Tadić i Ivan Jakovljević ležali vani mrtvi.

 

52.TADIĆ, JURE, otac Miško, majka Ruža rođ. Radić, rođ. 1923. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, umro u bolnici u Wileshaffenu od posljedica ranjavanja, 05.12.1943. godine.

 

53.TADIĆ, LUKA, otac Miško, majka Ruža rođ. Radić, rođ. 1925. u Jaklićima, Hrvat, katolik, za vrijeme rata pripadnik njemačke vojske, ubili su ga partizani logoru u Požegi. Petar Jelić kaže da su ga iz Bleiburga vratili Križnim putem u Požegu, gdje su ga strpali u logor i ubili 1945. godine.

 

54.TADIĆ, MIJO, otac Ivan, majka Kata rođ. Perić, rođ. 29.10.1919. u Jaklićima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, poginuo nesretnim slučajem na Katunima kod Uskoplja, 09.07.1945. god. Svjedok Petar Jelić iz Jaklića kaže da je Mijo bio "geganovac". Njih otprilike oko 300 ljudi išli su prema Gornjem Vakufu (svjedok kaže da su išli tražiti hrane jer su bili gladni, nisu imali dovoljno hrane odnosno imali su je vrlo malo), te je Mijo poginuo od vlastite bombe koju je nosio za pasom.

 

55.TADIĆ, MIŠKO, zvani Mikoja, otac Mato, majka Ruža Fofić, rođ. 1913. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, četnici su ga strijeljali u Snižnom dolcu kod Jaklića, 09.10. 1942. godine.

 

56.TADIĆ, MIŠKO, otac Tadija, majka Kata Petrović, rođ. 1896. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Snižnom dolcu, 09. listopada 1942. godine.

 

57.TADIĆ, STIPAN, otac Mijo, majka Ruža rođ. Marić, rođ. 25. rujna 1899. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, bio pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Travniku, u studenome 1944. godine. Ružica Šimunović (rođ. 1933. god.) iz Jaklića kaže da je Stipan Tadić stanovao sa svojom obitelji u Bugojnu, gdje je i radio kao žandar u Hrvatskoj vojsci. Poginuo je u službi negdje oko Travnika od partizana. Poslije toga njegova je obitelj protjerana iz Bugojna.

 

58.TADIĆ, STIPAN, otac Jure, majka Luca rođ. Ivić, rođ. 21.10.1922. u Jaklićima, Hrvat, katolik, civil, četnici su ga strijeljali u Snižnom dolcu kod Jaklića 9. listopadu 1942. godine.

 

59.TADIĆ, ŠIMUN, otac Ivan, majka Kata, rođ. 1922. u Jaklićima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Samoboru, 1944. godine. Svjedok Jure Tadić priča da je njegova jedinica bila u Zagrebu, a Šimunova u Samoboru. Partizani su napali u Samoboru školu, gdje je bio i Šimun, koji je tu poginuo.

 

60.TOMIĆ, JURE, zvani Kika, otac Nikola, majka Luca Filipović rođ. 28.09.1893. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, strijeljali su ga četnici u Snižnom dolcu kod Jaklića, 09. listopada 1942. godine.

 

61.TOMIĆ, MIJO, zvani Rade, otac Ivan, rođ. 1875. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Vodnici (Jaklićka strana) kod Jaklića, 09. listopada 1942. godine.

 

62.TOMIĆ, NIKOLA, zvani Dećko, otac Jure, majka Marija, rođ. 1911. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Požegi, 1945. godine.

 

63.TOMIĆ, NIKOLA, otac Jozo, majka Delfa rođ. Brkić, rođ. 1923. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani u Kninu, 1945. godine. Godine 1945. stigla je obavijest iz Knina da je Nikola ubijen. Okolnosti stradanja nisiu poznate. Pretpostavlja se da je tamo i ukopan.

 

64.TOMIĆ, NIKOLA, otac Nikola, majka Luce r. Filipović, rođ. 20.08.1910.g., Hrvat, katolik, civil. Ubijen od četnika. Pokopan u Jaklićima, 11.10.1942. g.

 

65.TUČIĆ, ANDRIJA, zvani Dadić, otac Ivan, majka Lucija Tadić, rođ. 21.03.1922. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u 09. listopadu 1942. godine.

 

66.TUČIĆ, MATO, otac Andrija, majka Anđa Brkić, rođ. 12.12.1900. u Jaklićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Draševu kod Jaklića, u listopadu 1942. godine. Ovdeden iz kuće zajedno sa bratićem Andrijom i strijeljan na Draševu 09.10.1942. godine. Ostala supruga i dva sina.

 

67.VIDOVIĆ, MIJO, otac Jure, majka Marta Tadić, rođ. 1924. u Jaklićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima na Crnom vrhu, 1942. godine.

 

Mjesto: KLEK

 

Mjesto: KOPČIĆI

 

1.    BRKIĆ, MARIJAN, otac Ilija, majka R. rođ. Pivić, rođ. 1995. godine na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici 1942. godine u Pušćetku (Kozo). Mara Baraban iz Koza kaže da je Marija pobjegao od kuće ispred četnika u jednu pećinu na Pušćetku, gdje su ga četnici pronašli, mučili i na kraju ubili.

 

2.    KORDIĆ, JOZO, otac Grgo, rođ. 1912. u Kopčićima, Hrvat, katolik, oženjen, civil,. Poginuo u Ljubuši kod mjesta Lipa u unakrsnoj borbi partizana i ustaša. Pokopan na mjestu pogibije a poslije prenešen na groblje Kozo. Išao u Duvno na sajam, trgovao s begovima.

 

3.    PENAVA, IVO, otac Grgo, rođ. 1907. u Kopčićima, Hrvat, katolik, civil, ubile su ga ustaše kao civila u Kopčićima, u listopadu 1942. godine.

 

4.    ŠOLA-ŠIMUNOVIĆ, IVAN, otac Mato, majka Kata rođ. Kutleša, rođ. - u Kopčićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, tijekom 1945. godine; zadnji put viđen u Mariboru.

 

5.    ŠOLA-ŠIMUNOVIĆ, JOZAN, otac Mato, majka Kata rođ. Kutleša, rođ. - u Kopčićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, poginuo u Rami u borbi s partizanima. Ljubica Žilić sa Šćita kaže da je Jozan, prema pričanju, poginuo u jednoj od borbi između partizana i domobrana u Donjoj Rami. Iz "Crne knjige" potvrđena je pogibija Jozanova. Posmrtni ostaci nisu pronađeni.

 

6.    VRLIĆ, ILKO, otac Lovre, rođ. 1915. u Kopčićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga kao zarobljenika partizani u Kopčićima, 1944. godine.

 

7.    VRLIĆ, MATE, zvani Matiša, otac Lovre, rođ. 1892. u Kopčićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kopčićima, u listopadu 1942. godine.

 

8.    ŽILIĆ, STIPO, otac Ilija, rođ. 1905. u Kopčićima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine.

 

 

Mjesto: KOVAČEVO POLJE

 

1.    DODIK, MARKO, otac Mato, rođ. 1928. u Kovačevu Polju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine.

 

2.    GLIBO, PETAR, otac Mato, rođ. 1882. u Kovačevu Polju, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine. Četnici su Petra zatekli pred rodnom kućom. Tu su ga odmah zaklali. Tu su ga ljudi pronašli i sahranili.

 

3.    GRBEŠ, JOZO, otac Stipan, rođ. 1910. u Kovačevu Polju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

4.    GRBEŠ, NIKOLA, otac Mato, rođ. 1923. u Kovačevu Polju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine.

 

5.    GRBEŠ, PETAR, otac Mato, rođ. 1905. u Kovačevu Polju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine.

 

6.    JURIĆ, JOZO, otac Mato, rođ. 1898. u Kovačevu Polju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine.

 

7.    PEDIĆ, IVO, otac Ilija, rođ. 1882. u Kovačevu Polju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine.

 

8.    PEDIĆ, MARIJAN, otac Franjo, rođ. 1893. u Kovačevu Polju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine.

 

9.    STIPIĆ, JOZO, otac Andrija, rođ. 1857. u Kovačevu Polju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine.

 

10.STIPIĆ, JURE, otac Jozo, rođ. 1906. u Kovačevu Polju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine.

 

11.TADIĆ, MIŠKO, otac Franjo, rođ. 1917. u Kovačevu Polju, Hrvat, katolik, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine.

 

 

Mjesto: KUĆANI

 

1.    ANTUNOVIĆ, IVO, otac Ivo, majka Janja rođ. Vladić, rođ. 26. prosinca 1917. na Kućanima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao za vrijeme rata; zadnji put viđen u Banjoj Luci, 1943. godine.

 

2.    ANTUNOVIĆ, IVO, zvani Ivina, otac Ivan, majka Ruža rođ. Ivanković, rođ. 10. listopada 1898. god. na Kućanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, za vrijeme rata pripadnik ustaških postrojba, ubile su ga kao civila vlasti FNRJ, u Kućanima, nakon rata, 1947. godine.

 

3.    ANTUNOVIĆ, NIKOLA, otac Nikola, majka Luca rođ. Markić, rođ. 22. veljače 1914. na Kućanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Kućanima, 25. studenoga 1944. godine.

 

4.    ANTUNOVIĆ, TADIJA, otac Stipo, majka Anđa rođ. Glibo, rođ. - na Kućanima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao; zadnji put viđen u Konjicu, 1945. godine.

 

5.    KRIŽANAC, RADE, otac Stipo, majka Anđa rođ. Raič, rođ. 1926. na Kućanima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao; zadnji put viđen u Gospiću, 1945. godine. Svjedok Ruža Vukoja kaže pak da je Rade bio pripadnik hrvatskih domobrana. Jednom prilikom, kad je došao kući na odsustvo, 1944. godine, javljeno je partizanskim vlastima u Prozoru. Partizani su došli po njega i odveli ga. Od tada mu se gubi svaki trag.

 

6.    MARKIĆ, ANDRIJA, otac Anto, majka Jela rođ. Antunović, rođ. 1927. na Kućanima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Kućanima, 25. studenoga 1944. godine.

 

7.    MARKIĆ, NIKO, rođ. 1919. na Kućanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Travniku, 1944. godine.

 

8.    VLADIĆ, ANTO, otac Blaž, rođ. 1923. na Kućanima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, umoren u logoru 1945. godine od partizana.

 

9.    VLADIĆ, NIKOLA, otac Marko, majka Anđa rođ. Pajić, rođ. 1924. na Kućanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, nestao za vrijeme rata u Njemačkoj.

 

10.VUKOJA, ANTE, zvani Ivina, otac Ivo, majka Mara rođ. Šitum, rođ. 1923. na Kućanima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Vran planini, 1943. godine. Svjedok Franjo Stojanović s Kućana kaže da je Ante poginuo u Vran planini u borbi s partizanima (zaklan!). U toj borbi, prema pričanju, poginulo je deset ustaša, a navodno su pobacani u neku jamu, makar svjedok ne zna gdje je ta jama.

 

11.VUKOJA, NIKOLA, otac Jakov, majka Ruža rođ. Ripić, rođ. 6. svibnja 1921. na Kućanima, Hrrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik njemačke vojske, ubijen 23. listopada 1943. godine izvan borbe od strane pripadnika njemačke vojske.

 

12.VUKOJA, NIKOLA, otac Ivo, majka Mara rođ. Šitum, rođ. 1924. na Kućanima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Vran planini, 1943. godine. Svjedok Franjo Stojanović s Kućana kaže da je Ante poginuo u Vran planini u borbi s partizanima (zaklan!). U toj borbi, prema pričanju, poginulo je deset ustaša, a navodno su pobacani u neku jamu, makar svjedok ne zna gdje je ta jama.

Mjesto: KUTE

 

 

Mjesto: LAPSUNJ

 

1.    BEVANDA, LUKA, otac Stipan, rođ. 1904. u Lapsunju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Lapsunju, u Sajini planina iznad Lapsunja u listopadu 1942. godine.

 

2.    BEVANDA, STIPAN, otac Luka, rođ. 1923. u Lapsunju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Lapsunju, u Sajini planina iznad Lapsunja u listopadu 1942. godine.

 

3.    BRKIĆ, MIJO, otac Ivo, rođ. 1920. godine, ustaša, nestao u ratu.

 

4.    PRSKALO, IVICA, otac Marijan, majka Ivka rođ. Đođo, rođ. 1928. u Lapsunju, Hrvat, katolik, neoženjan, pripadnik ustaških postrojba, nestao; zadnji put viđen u Zagrebu, 1943. godine. Svjedok Tomo Prskalo kaže da se od Ivičinog boravka u logoru Jasenovac o njemu gubi svaki trag i glas.

 

5.    TOMIĆ, ANTO, otac Ivan, majka Ruža rođ. Drežnjak rođ. 1924. u Lapsunju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Lapsunju, u listopadu 1942. godine. Sajni iznad Lapsunja.

 

6.    TOMIĆ, BLAŽ, zvani Blaško, otac Marko, majka Ruža, rođ. Miletić, rođ. 25.04.1897. u Jasenjanima kod Mostara, Hrvat, katolik, civil, oženjen, otac četvero djece, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Lapsunju, u listopadu 1942. godine. Dolaskom četnika u Jaklićku planinu, trojica su došli na Sajinu, dva s puškom, a jedan s nožem. Našli su Blašku tomić u kući te mu rekli da im pokaže kuda su otišli partizani. On je pošao s njima i oko 150 - 200 metara od kuće ubili su ga. Onda su ga nevjesta Ruža i još jedna žena donijele na mutapu u kuću. U kući je mrtav bio devet dana, a deseti dan je prenešen u polje i pokopan na groblju Bukva u Ćališima.

 

7.    TOMIĆ, IVO, otac Marko, majka Ruža rođ. Miletić, rođ. 30.06.1906. g. u Lapsunju, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil. Dolaskom četnika u Jaklićku planinu trojica su došli na Sajinu, dva s puškom, a jedan s nožem. Našli su Ivu Tomić, u kući te mu rekli da im pokaže kuda su otišli partizani. On je pošao s njima i oko 150 - 200 metara od kuće ubili su ga listopada 1942. godine. Onda su ga nevjesta Ruža i još jedna žena donijele na mutapu u kuću. U kući je mrtav bio devet dana, a deseti dan je prenešen u polje i pokopan na groblju Bukva u Ćališima.

 

8.    TOMIĆ, RUŽA, otac Blaško, rođ. 21.11.1922. u Lapsunju, Hrvatica, katolkinja, civil, pastirka (čobanica), ubili su je četnici kao pastirku (čobanicu) na planini Sajini, u listopadu 1942. godine. Dolaskom četnika u Jaklićku planinu, trojica su došli na Sajinu, dva s puškom, jedan s nožem. Našli su Ružu Tomić u kući, te joj rekli da im pokaže kuda su otišli partizani. Ona je pošla s njima i nedaleko od kuće su je ubili. I nju su prenijeli u polje i pokopali na groblju Bukva u Ćališima.

 

9.    ULOŽNIK, MATO, rođ. 1910. u Lapsunju, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Gostovu, (predio između Gmića i Lapsunja) u listopadu 1942. godine.

 

 

Mjesto: LUG

 

1.    ĆAVAR, ANTE, otac Ivan, majka Kata rođ. Stojanović, rođ. 1896. na Lugu, Hrvat, katolik, oženjen, otac osmero djece, domobran, ubili su ga četnici u pokolju na Lugu, u listopadu 1942. godine. Upadom u Ramu u listopadu 1942. god., četnici su Antu Ćavara zatekli pred rodnom kućom. Tražili su novac i oružje, ali on nije imao ništa, pa su ga četnici ubili. Sahranjen je na mjesnom groblju na Lugu.

 

2.    ĆAVAR, IVO, otac Ante, majka Anđa rođ. Pedić, rođ. 1922. na Lugu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Kata), otac jednog djeteta, domobran, ubili su ga četnici u pokolju na Lugu, u listopadu 1942. godine.

 

3.    ĆAVAR, IVO, otac Mato, majka Ruža rođ. Glibo, rođ. 1926. na Lugu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo za vrijeme rata negdje u Rusiji kod Kijeva 1944. godine.

 

4.    ĆAVAR, MARTIN, otac Marijan, rođ. 1906. na Lugu, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, u listopadu 1942. godine; sahranjen u groblju na Lugu. Ubijen je blizu rodne kuće zajedno s bratom Miškom. Pronađen je i sahranjen na mjesnom groblju na Lugu.

 

5.    ĆAVAR, MIŠKO, otac Marijan, rođ. 1908. na Lugu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, u listopadu 1942. godine; sahranjen u groblju na Lugu. Četnici su od njega tražili novac i oružjer, jer im je to bio glavni izgovor za mučenje i ubijanje mještana. Tako je i Miško stradao, ubijen je nedaleko rodne kuće. Nakon toga sahranjen je na mjesnom groblju.

 

6.    ĆAVAR, NIKOLA, otac Ivo, majka Ruža rođ. Ripić, rođ. 1941. na Lugu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, umro od posljedica rata. Nikola je bio dječak od godinu dana, sin Ive Ćavar, kojega su ubili četnici. Ivina žena, Ruža, bježala je od četnika noseći sina Nikolu. Nikola je umro od posljedica smrzavanja.

 

7.    DŽAJKIĆ, GRGO, otac Šimun, rođ. 1907. na Lugu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, zemljoradnik, civil. Grgu su četnici zaklali i bacili u zapaljenu štalu (svjedok Marko Čuljak s Luga) u listopadu 1942. godine.

 

8.    DŽAJKIĆ, NIKOLA, otac Šimun, rođ. 1914. u Izbičnom, Široki Brijeg, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, zemljoradnik, pripadnik ustaških postrojba. Pokojni Nikola nestao je tijekom 1944. god. i odonda mu se gubi svaki trag. Po iskazima svjedoka nestao je upredjelu Konjica u borbama s partizanima.

 

9.    DŽAJKIĆ, ŠIMUN, otac Nikola, rođ. 1881. u Izbičnom, Široki Brijeg, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, u listopadu 1942. godine. Pokojni Šimun zaklan je u listopadu 1942. u selu Lugu, u mjestu Borak. Zaklali su ga četnici.

 

10.JELIČIĆ, ANTUN, otac Ivan, majka Luca rođ. Nikolić, rođ. 9.03.1927. god.,u Lugu, Hrvat, katolik, zemljoradnik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani, Prema pričanju Marijana Jeličića s Luga, Antun Jeličić je bio u ustašama. Po Geganovom naređenju išao je u Jablanicu, no kad se vraćao, naišao je na partizane, koji su ga ubili negdje iznad Sovića. Kasnije se saznalo da je pokopan u Sovićima u nekoj šumi.

 

11.KUSTURA, IVO, otac Jozo, rođ. 1911. na Lugu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, u listopadu 1942. godine.

 

12.KUSTURA, JOZO, otac Stipe, rođ. 1886. g. u Lugu, Hrvat, katolik. Ubijen od četnika 8. listopada 1942.

 

13.MARIĆ, JOSIP, otac Tomo, rođ. 1908. na Lugu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, u listopadu 1942. godine.

 

14.MARKOVIĆ, IVAN, otac Ivan, rođ. 1891. na Lugu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, u listopadu 1942. godine.

 

15.PAPAK, MIJO, otac Ivšo, rođ. 1922. na Lugu, Hrvat, katolik, civil, dijete, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, u listopadu 1942. godine.

 

16.PAPKOVIĆ, ANICA, otac Ilija, rođ. 1941. na Lugu, Hrvatica, katolkinja, civil, ubili su je četnici u pokolju nad civilima na Lugu, u listopadu 1942. godine.

 

17.PAPKOVIĆ, NADA, otac Ilija, rođ. 1939. na Lugu, Hrvatica, katolkinja, civil, dijete, ubili su je četnici u pokolju nad civilima na Lugu, u listopadu 1942. godine.

 

18.PAVKOVIĆ, IVO, rođ. u Lugu, Hrvat, katolik. Ubijen od četnika 08.10.1942. g.

 

19.PAVKOVIĆ, DANICA, rođ. u Lugu, Hrvatica, katolik. Ubijena od četnika 08.10.1942. g.

 

20.PAVKOVIĆ, MILICA, rođ. u Lugu, Hrvatica, katolik. Ubijena od četnika 08.10.1942. g.

 

21.PAVKOVIĆ, ILIJA, rođ. u Lugu, Hrvat, katolik. Ubijen od četnika 08.10.1942. g.

 

22.PAVKOVIĆ, IVICA, rođ. u Lugu, Hrvat, katolik. Ubijen od četnika 08.10.1942. g.

 

23.ROTIM, KRIŽAN, otac Stojan, majka Iva Čarapina, rođ. 1910. na Lugu, Hrvat, katolik, hrvatski policajac. Križan Rotim, bio je po zanimanju žandar. Godine 1943. partizani su ga uhitili i odveli u selo Šćipe, gdje je na najgori način mučen. Po pričama očevidaca, Križanu su čupali nokte, derali kožu i solili ga. Najokrutniji prema Križanu bio je partizan Hašim Čolaković, koji je sve do početka domovinskog rata živio u Prozoru. Križan Rotim je podlegao ranama, za grob mu se ne zna ni do današnjeg dana. Svjedok Vlatka Marić s Luga kaže da je Križan bio djelatnik u Hrvatskoj policiji - žandar. Uhićen je za vrijeme službe zajedno s još trojicom žandara u selu Dušćica te su odvedeni u selo Šćipe, gdje su masakrirani i ubijeni. Pokopan je na nepoznatom mjestu.

 

24.ŠAKOTA, NIKO, otacIvan, majka Jela rođ. Novak, rođ. 1910. na Lugu, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, u listopadu 1942. godine. Pred vlastitom kućom zaklali su ga četnici.

 

25.TULE, ANĐELKO, otac Ivan, rođ. 1906. na Lugu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, 8. listopada 1942. godine. Anđelko Tule je ubijen od četnika zajedno s Jozom i Stankom. (Jozo i Anđelko su bili braća, a Stanko je Jozin sin). Pokopani su u groblju na Lugu.

 

26.TULE, JOZO, otac Ivan, rođ. 1902. na Lugu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, 8. listopada 1942. godine. Jozu su četnici uhvatili u njegovoj kući te ga pogubili 50 metara od nje. Svjedok Ante Tule s Luga kaže da je tada na Lugu stradalo oko 80 mještana, što Hrvata, što Muslimana. Svjedok Ante je Jozin sin. Imao je tada 11 godina i bio je svjedokom pokolja na Lugu. Spasio se tako da je preplivao rijeku zajedno s bratom Ivom koji je imao 13 godina. Sakrili su se u šumu, te se sutradan povukli prema željezničkoj stanici Rama gdje ih je sakrio jedan Srbin na tavan svoje kuće (Srbin se zvao Vojo Žarković, koji je poslije živio u Jablanici, gdje je i umro).

 

27.TULE, KATA, rođ. 1905. na Lugu, Hrvatica, katolkinja, civil, ubili je četnici 8.10.1942. Ante Tule kaže da je Kata pronađena mrtva s modricom na čelu, zajedno sa djetetom koje je imalo tek pet mjeseci (dijete joj se zvalo Niko). Pokopani su u groblju u Lugu u jedan grob.

 

28.TULE, NIKO, otac Jozo, majka Kata rođ. Drežnjak, rođ. 1942. na Lugu, Hrrvat, katolik, civil, mučili ga četnici 8.10.1942.godine,umro od ratnih posljedica; pokopan u groblju na Lugu. Svjedok Ante Tule kaže da je Niko imao pet mjeseci. Pronađen je mrtav pored svoje mrtve majke Kate koju su četnici ubili udarcima tupim predmetima po glavi. Pronađeni su u kući, gdje su četnici konačili. Četiri dana nakon njihova odlaska pokopani su u isti grob u groblju na Lugu.

 

29.TULE, STANKO, otac Jozo, majka Kata rođ. Drežnjak, rođ. 1926. na Lugu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Lugu.Stanko Tule je ubijen zajedno s ocem Jozom kod rodne kuće. Četnici su ga pitali čija su oni vojska, a on je odgovorio "Pavelićeva, na što su ga za "dobar" odgovor "nagradili" metkom iz puške. Pokopan je u groblju u Lugu.

 

30.VRLJIĆ, MATO, otac Jakov, rođ. 1902. na Lugu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Lugu, u listopadu 1942. godine.

 

 

Mjesto: LJUBUNCI

 

1.    BRAJKO, FRANJO, otac Mato, majka rođ. Mendeš, rođ. - u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili ga partizani 1944. godine kod Gračaca u Rami.

 

2.    BRAJKO, ILIJA, otac Ivan, rođ. 1913. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, nestao 1945. godine.

 

3.    BRAJKO, MARTIN, otac Ivan, rođ. 1908. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, seljak, civil, nestao 1943. godine. Partizani su ga prisilili da im nosa ranjenike. Nestao je negdje u Crnoj Gori.

 

4.    GLIBO, BRNO, otac Luka, majka Anđa rođ. Mendeš, rođ. 1912. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, oženjen, otac desetero djece, civil, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Crnom vrhu, 1944. godine.

 

5.    GLIBO, JOSIP, otac Luka, majka Anđa rođ. Mendeš, rođ. 1915. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik njemačke vojske, ubili su ga partizani kao zarobljenika u mjestu Glibama, u listopadu 1942. godine.

 

6.    GLIBO, MARTIN, otac Luka, majka Anđa rođ. Mendeš, rođ. 1910. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, domobran, ubili su ga četnici u pokolju u mjestu Glibama, u listopadu 1942. godine.

 

7.    GLIBO, PAVO, otac Jozo, majka Ruža rođ. Pavlović, rođ. 1912. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao; zadnji put viđen u Banjoj Luci, 1943. godine. Janja Brajko kaže da je Pavo služio redovni vojni rok kao domobran. Uhitili su ga partizani za rijeme služenja redovne vojske. Mjesec dana proveo je u logoru u jednoj crkvi u B. Luci sa još 31 zatvorenikom, od kojih su preživjela samo dvojica. Dvadeset i devet zatvorenika je pobijeno. Gdje su sahranjeni, ne zna se.

 

8.    GLIBO, PERO, zvani Periša, otac Jure, majka Luca rođ. Bešker, rođ. 1901. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u mjestu Glibama, 1945. godine.

 

9.    GLIBO, PERO, otac Pavo, majka Ruža rođ. Tule, rođ. 1910. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, oženjen, domobran, nestao u borbama na Kozari. Svjedok Janja Brajko iz Ljubunaca kaže da je Pero zadnji put viđen na Kozari u borbi s partizanima.

 

10.GLIBO, TADIJA, otac Pavo, majka Ruža rođ. Tule, rođ. 1920. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, domobran, nestao za vrijeme rata. Posljednji put viđen 1945. godine kod Dravograda. Vidio ga Jozo Marić.

 

11.IVANKO, ANTE, otac Andrija, majka Anđa rođ. Škarica, rođ. 1920. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

12.JURIĆ, MATO, otac Mijo, majka Ruža rođ. Bulaja, rođ. 1918. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

13.JURIĆ, NIKOLA, otac Mijo, majka Ruža rođ. Bulaja, rođ. 1916. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik talijanske vojske, ubili ga partizani u Prozoru 1942. godine.

 

14.KNJEŽEVIĆ, IVAN, otac Ivo, majka Ruža rođ. Rajič, rođ. 1926. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao za vrijeme rata

 

15.KNJEŽEVIĆ, IVO, otac Ilija, majka Luca rođ. Marić, rođ. 1926. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao za vrijeme rata

 

16.KNJEŽEVIĆ, TADIJA, otac Ivo, majka Ruža rođ. Rajič, rođ. 1924. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao za vrijeme rata.

 

17.KOLAKUŠIĆ, BOŽO, otac Marko, majka Kata rođ. Tokić, rođ. 1907. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Šibeniku, 1943. godine.

 

18.KOLAKUŠIĆ, JOSIP, otac Jozo, majka Anđa, rođ. 1920. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Jaseniku, 20. srpnja 1943. godine; sahranjen na mjestu zločina; nakon dvadesetak godina nakon rata, posmrtni ostaci pok. Josipa Kolakušića preneseni na groblju Jasenik.

 

19.KOLAKUŠIĆ, JOZO, otac Marko, majka Kata rođ. Tokić, rođ. 1922. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran. Svjedok Ivan Kolakušić iz Ivankova kaže da su Jozu ubili četnici u Pakracu, 1943. godine.

 

20.KOLAKUŠIĆ, JURE, otac Marko, majka Kata rođ. Tokić, rođ. 1900. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Jaseniku, 20. srpnja 1943. godine; sahranjen na mjestu zločina; nakon dvadesetak godina nakon rata, posmrtni ostaci pok. Josipa Kolakušića preneseni na groblje u Ljubuncima.

 

21.KOLAKUŠIĆ, STIPAN, otac Marko, majka Kata rođ. Tokić, rođ. 1910. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvdoije djece, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Jaseniku, 20. srpnja 1943. godine; sahranjen na mjestu zločina; nakon dvadesetak godina nakon rata, posmrtni ostaci pok. Josipa Kolakušića preneseni na groblje u Ljubuncima. Svjedok Ivan Kolakušić iz Ivankova kaže da su partizani ubili zajedno s još dvojicom braće. Mučili su ih sedam dana.

 

22.KOLAKUŠIĆ, STIPO, otac Stipo, rođ. 1902. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, pripadnik njemačke vojske, nestao 1943./44. godine u Rusiji

 

23.MADŽAR, IVAN, otac Niko, majka Kata rođ. Budim, rođ. 1925. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao za vrijeme rata

 

24.VIDOVIĆ, JURE, otac Mijo, majka Magdalena, rođ. 1907. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Šćipama, 1943. godine. Svjedok kaže da je Jure bio pripadnik ustaške vojske. Partizani su ga uhvatili u rodnoj kući i odveli zajedno s još dvojicom braće (Matom i Nikolom) u mjesto Šćipe. Tu sih ih zvjerski mučili i na koncu ubili.

 

25.VIDOVIĆ, JURE, otac Ante, majka Anđa rođ. Jakovljević, rođ. 1921. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran. Svjedok Stipo Vidović iz Ljubunaca kaže da su Juru ubili četnici u Prozoru 1942. godine.

 

26.VIDOVIĆ, MATO, otac Mijo, majka Magdalena, rođ. 1910. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u Šćipama u borbi s partizanima, 1943. godine. Partizani su Matu i dvojicu njegove braće (Juru i Nikolu) uhvatili kod kuće i odveli u mjesto Šćipe. Tu su ih mučili i na koncu ubili.

 

27.VIDOVIĆ, NIKO, otac Grgo, majka Anđa rođ. Mišić, rođ 1914. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, zemljoradnik, civil. Svjedok Stipo Vidović kaže da su Niku ubili talijanski vojnici u Ljubuncima 1942. godine.

 

28.VIDOVIĆ, NIKOLA, otac Mijo, majka Magdalena, rođ. 1905. u Ljubuncima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Šćipama, 1943. godine. Svjedok Dragan Mišura kaže da je Nikola bio pripadnik ustaške vojske. partizani su ga zraobili zajedno sa braćom Matom i Jurom u rodnoj kući. Odatle su ih odveli u selo Šćipe, gdje su ih mučili, pa ubili.

 

 

Mjesto: MAGLICE

 

1.    BELJO, ANTE, otac Ivo, majka Mara rođ. Novak, rođen 1919. g. u Maglicama , Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, ustaša (geganovac). Predao se 1946. godine. Bio u zatvoru u Travniku, poslije u Banjaluci u Tvrđi. Osuđen na smrt 1947. godine. Za grob mu se ne zna. Zbog toga što je bio ustaša, tadašnja vlast ga je osudila na smrt.

 

2.    BELJO, ANDRIJA, otac Ivo, rođ. 1898. u Maglicama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine.

 

3.    BOŠNJAK, BOŽO, otc Tadija, majka Luca rođ. Jurkić, rođ. 1922. u Maglicama, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

4.    BELJO, FRANJO, otac Mato, majka Luca rođ. Sičaja, rođ. 1899. u Mluši, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama. Svjedok Miško Beljo kaže da je naišlo tridesetak četnika, koji su pljačkali i kupili sve što je vrijedilo. Iza njih su naišla dvojica četnika koji su pokupili Franju i sina mu Nikolu, brata mu Stipu, stričevića Andriju, Ivčeta Pedića, Stipu Čuljka (koji je pobjegao), Antu Čuljka (dao im pušku i pustili ga), Luku Beljo (dao im ranac i pustili ga). Sina Franjina Juru (kojeg su pustili jer je bio mlad, a on je gledao dok su ove strijeljali i klali, te je i sam bio krvav od njihove krve). Ubijeni su, dakle, klanjem i streljanjem. Franjo i ostali stradali su četvrtkom, 8. listoapda 1942., a sahranjeni su 10. listopada 1942., u subotu, u groblju u Maglicama.

 

5.    BELJO, JAKOV, otac Ivan, majka rođ. Marušić, rođ. 1904. u Mluši, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 6. listopada 1942. godine. Prema pričanju Mije Belje iz Mluše, pokojni je Jakov u ono vrime stanovao na Maglicama. Četnici su došli iz pravca Risovca preko planine. Tražili su od njega da dovede jednog konja. On je to uradio, a četnik mu je rekao: "Ne valja taj, dovedi drugog!" I tako nekoliko puta. Vjerojatno je htio budali dati priliku da pobigne. Ali kako je naš narod bio pošten i nevin, nije ni znao pobić. Ta nije bio kriv nikom! I tako, dok je on jadan dovodio i dalje konje, njima dojadilo, pa ga ubili. Postoje i Jakovljeva dica. Evo koja: Ivan, Jozo, Anuša, Tadija, Luce i Ante. Svi su i danas živi osim Joze koji je umro 1984. u Požegi. Sin Ante prebigo 1966. u Kanadu. Ivan živi u Žabnom u RH. Anuša je trenutno u izbjeglištvu kod Pule, a inače je živila u Opatovcu. Tadija živi u Rami a Mluši. Luce također. Ima muža Miju.

 

6.    BELJO, NIKOLA, otac Franjo, majka Mara rođ. Grbeš, rođ. 1923. u Mluši, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama. Miško Beljo svjedoči da je Nikola poginuo na mjestu Oštri rat - Odornica, u selu Maglice, gdje je izvršeno ubojstvo nad 18 mještana. Četnik ga je pokušao zaklati bajonetom, ali se Nikola trzo, pa se i otrgno, i htio uteć, ali ga je četnik sa jedno deset do petnaest metara odatle smirio u pleća i srušio mrtva na zemlju. Pokopan je u groblju u Maglicama.

 

7.    BELJO, STIPO, otac Mato, majka Luca rođ. Sičaja, rođ. 1904. u Mluši, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama. Miško Beljo kaže da je Stipo streljan od strane četnika 8. listopada 1942. zajedno sa još 17 mještana u mjestu Oštri rat - Odronica u selu Maglice. Pokopan je u groblju u Maglicama 10. listopada 1942. god.

 

8.    BOŠNJAK, IVO, otac Jozo, majka Delfa rođ. Brković, rođ. - u Maglicama, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

9.    BOŠNJAK, JURE, otac Jozo, majka Delfa rođ. Brković, rođ. 1920. g. u Maglicama, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

10.BOŠNJAK, STIPO, otac Jozo, majka Delfa rođ. Brković, rođ. - u Maglicama, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

11.BOŠNJAK, ŠIMUN, otac Jozo, majka Delfa rođ. Brković, rođ. - u Maglicama, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

12.BOŠNJAK, TADIJA, otac Mato, majka Anica, rođ. 1987. g. u Maglicama, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

13.ČULJAK, IVAN, otac Jakov, rođ. 1858. u Maglicama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine;

 

14.ČULJAK, IVČE, otac Ivan, rođ 1917. u Maglicama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine;

 

15.ČULJAK, PETAR, otac Ivan, rođ. 1904. u Maglicama, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga partizani na Uzdolu, 1945. godine.

 

16.GLIBO, JOZO, otac Jure, majka Manda rođ. Ćuk, rođ. - u Maglicama, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao u ratu; zadnji put viđen u Slavoniji 1945. god.

 

17.GRBEŠ, ANTE, otac Stipan, rođ. 1904. u Maglicama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine.

 

18.GRBEŠ, BOŽO, otac Jure, majka Marta rođ. Meter, rođ. 1923. u Maglicama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

19.GRBEŠ, ILIJA, otac Stipo, majka Mara rođ. Stapić, rođ. 1930. u Maglicama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

20.GRBEŠ, JOZO, zvani Joščina, rođ. 1915. u Maglicama, Hrvat, katolik, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

21.GRBEŠ, JURE, otac Ivan, rođ. 1906. g. u Maglicama, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

22.GRBEŠ, NIKOLA, zvani Nikica, otac Božo, majka Ivka, rođ. 1902. u Maglicama, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

23.GRBEŠ, PETAR, otac Jure, majka Marta rođ. Meter, rođ. 1911. u Maglicama, Hrvat katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

24.GRBEŠ, STIPO, otac Stipan, rođ. 1988. g. u Maglicama, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djecee, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

25.JURIĆ, JOZO, otac Jure, rođ. 1904. u Maglicama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine.

 

26.JURIĆ, JOZO, otac Ivan, rođ. 1907. u Maglicama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine.

 

27.JURIĆ, JOZO, otac Nikola, majka Luca, rođ. 1900. g. u Maglicama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 8. listopada 1942. godine.

 

28.JURIĆ, NIKOLA, zvani Nine, otac Jure, majka Luce, rođ. 1906. u Maglicama, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

29.PEDIĆ, IVČE, otac Ivo, rođ. 1912 u Maglicama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, u listopadu 1942. godine.

 

30.PENAVA, ANDRIJA, otac Jozo, rođ. 1891. u Maglicama, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Maglicama.

 

 

Mjesto: MEĐPOTOČJE

 

1.    JUKIĆ, MATO, otac Stipo, majka Delfa r. Vladić, rođen 24.02.1924. g. u Međpotočju, 24.02.1924. u Prozoru, Hrvat, rimokatolik,neoženjen, nestao.

 

2.    JUKIĆ, ŽIVKO, otac Stipo, majka Delfe r. Vladić, rođen 22.07.1917. g. u Međpotočju, Hrvat, rimokatolik, oženjen. Nestao.

 

3.    PAVLOVIĆ, ANTE, zvani Antać, otac Ivan, majka Mara rođ. Vladić, rođ. 19. srpnja 1911. u Međpotočju, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Kozari, 1943. godine.

 

4.    PAVLOVIĆ, MARKO, otac Pero, majka Mara rođ. Topić, rođ. 16. siječnja 1921. u Međpotočju, Hrvat, katolik, civil, ubijen kao zarobljenik 15. svibnja 1945. godine od partizana.

 

5.    PAVLOVIĆ, MATO, zvani Biloš, otac Jozo, majka Anica rođ. Biloš, rođ. 1922. u Međpotočju, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao za vrijeme rata.

 

6.    VLADIĆ, ILIJA, otac Mato, majka Mara rođ. Pole, rođ. 21. srpnja 1919. u Međpotočju, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubijen kao zarobljenik 1943. godine oko Nevesinja od četnika.

 

7.    VLADIĆ, JURE, zvani Juko, otac Ivan, majka Manda rođ. Džalto, rođ. - u Međpotočju, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, umoren od partizana u logoru. Svjedok Jure Vladić iz Vladića kaže da su Juru partizani ubili u logoru u Požegi 1945. godine.

 

8.    VLADIĆ, MATO, zvani Bilan, otac Filip, majka Ruža rođ. Topić, rođ. 1922. u Međpotočju, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1944. godine; zadnji put viđen u Koprivnici.

 

9.    VLADIĆ, PERO, zvani Peruka, otac Mato, majka Anđa rođ. Groznica, rođ. 15. kolovoza 1920. u Međpotočju, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških ostrojba, nestao za vrijeme rata; zadnji put viđen u Maglaju, 1944. godine.

 

 

Mjesto: MLUŠA

 

1.    BELJO, ANDRIJA, otac Stipan, majka Anđa rođ. Matešić, rođ. 1912. u Mluši, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima na Paljikama, u srpnju 1942. godine; posmrtni ostaci preneseni na groblje u Mlušu. Svjedok Mato Beljo iz Mluše kaže da je Andrija poginuo u obrani grada Prozora pred prvim naletom partizana na ovo područje u mjesto Paljike - gdje je i sahranjen od strane mještana sela Paljike. Andrijino tijelo prepoznato je po kutiji za duhan koju je sam napravio od čahure topovske granate, a na njoj napisao svoje ime i prezime. Postoji i fotografija Andrije Beljo u Podboru. Andrija je ovom svjedoku stric.

 

2.    BELJO, GABRIJEL, otac Ivo, majka Ruža rođ. Čupić, rođ. 1922. u Mluši, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata. Svjedok Mato Beljo iz Mluše kaže da se Gabrijel borio u redovima ustaških snaga u bojni "Ranko Boban". Godine 1944. u borbi s partizanima na Kupresu izgubio je desnu nogu. Po padu Kupresa, bojna se prebacuje u Podravinu sa sjedištem u Varaždinu. Posljednji put viđen u Celju. Od tada mu se gubi svaki trag i glas.

 

3.    BELJO, IVAN, otac Mirko, majka Anđa rođ. Ramljak, rođ. 1922. u Mluši, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba (legija-mornarica), poginuo u borbi s partizanima na Smirkovači na Vran planini, nakon rata, u kolovozu 1945. godine. Svjedok Mijo Beljo kaže da Ivan pogiba 1945. u Vranu u borbi s partizanima. A bio je pripadnik Legije-mornarice (legija je bila hrvatska vojska pod njemačkim zapovjedništvom). U Vranu je tada bilo više hrvatskih branitelja (ustaše, teritorijalne obrana itd.). Kakvu je tko imao uniformu i značku, to je obukao i zakačio, tako se i borio, pa tako i u šarvalama i u koparanu! Pri povlačenju u Vran prelazi u Ramsku miliciju (ustaše).

 

4.    BELJO, JURE, otac Franjo, majka Mara rođ. Grbeš, rođ. 1925. u Mluši, Hrvat, katolik, neoženjen, mobiliziran u njemačku vojsku, umoren kao zarobljenik na Kozari. Svjedok Miško Beljo kaže da je Jure 1943. mobiliziran od strane NDH i njemačke komande u Legiju. Mobilizacija je provđena u Mostaru, gdje bi bilo izvršeno razabiranje. Što ne bi uzeli Nijemci, ostajalo bi u Hrvatskoj vojsci - domobranima. Nijemci su uzimali zdravije, jače, sposobnije muškarce. Jure se borio u R Hrvatskoj po ratištima od Zagreba preko Like do Jadrana. Poznato je da je bio i magaciner u Karlovcu. Godine 1945. otjeran je u logor u Požegi. U logoru ga je vidio pok. Stipo Sičaja te Ante Šakota (sa sela Luga). Jedna grupa (nekoliko tisuća, oko 5600) je otjerana na Kozaru gdje su i pobijeni. Tomo Bešker koji je bio u logoru donosio je napise u "Glasu Koncila" pod naslovom "Čije kosti Kozara krije", pa se pretpostavljapo dokazu toga svjedoka da je tu završio i Jure. Posmrtni ostaci nisu mu ni traženi, jer nisui imali od koga biti traženi, niti su smili biti traženi zbog režima. Sve dalje je nepoznanica. Jure Beljo i Franjo penava bili su svjedoci klanja i streljanja 18 mještana.

 

5.    BELJO, MATO, zvani Makelja, otac Mato, majka Mara rođ. Kuraja, rođ. 1926. u Mluši, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Mluši, 6. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Mluši. Svjedok Mijo Beljo iz Mluše kaže da je Matu baba poslala da istira kravu iz bašče, iz kupusa. I tada naiđoše četnici. Uzimaju ga i odvode putem prema selu Borovnica. Na putu su ga izboli nožem, a onda ubili vatrenim oružjem. Tu su ga ostavili, poslije toga po nj dolazi Ivan Beljo i dva dana poslije ga sahranjuju na groblju na Mluši.

 

6.    BELJO, TOMA, zvani Zeko, otac Mijo, majka Luca rođ. Mišura, rođ. 1906. u Mluši, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Borovnici, 5. listopada 1942. godine. Mato Beljo kao svjedok tvrdi da su Tomu četnici pokupili zajedno s još dvojicom muškaraca (Ilija Jurić i Mato Beljo). Usput su ubili ovu dvojicu, a Tomu su odveli u selo Borovnicu. U tom mjestu ubili su i njega. Tomina djeca su Kate i Mare. Kate je umrla, a Mare danas živi na Mluši.

 

7.    JURIĆ, ILIJA, otac Andrija, majka Anđa rođ. Faletar, rođ. 5. veljače 1922. u Mluši, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Mostićima, između 5. i 7. listopada 1942. godine. Ana Jeličić iz Mluše priča da su početkom listopada 1942. god. četnici došli u Ramu. Jednu noć su noćili u selu Mluša. Ujutro, kad su krenuli, poveli su Iliju i još dvojicu muškaraca (Matu i Tomu Beljo) i ubili ih iznad sela. Tijela su pronašle seoske žene koje su na tom mjestu čuvale ovce. Preostali muškarci u selu donijeli su tijelo i zakopali ga u mjesno groblje.

 

8.    KURAJA, IVO, otac Ante, majka Luca rođ. Ivanika, rođ. 1923. u Mluši, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 5. listopada 1942. godine. Mato Beljo tvrdi da je Ivo u to vrijeme, kad su četnici upali u Ramu, dakle 1942. godine, boravio na Orašcu kod materine rodbine. U tom mjestu četnici su pokupili sve muškarce i pobili ih u skupinama. Žrtve su odabirali tako što bi muškoj djeci prislonili pušku, i ako bi bili visoki do nišana i preko te visine, onda su bivali odvođeni, a ako su bili visine ispod nišana, onda bi ih puštali kućama.

 

9.    VLADIĆ, ANDRIJA, zvani Rade, otac Ivo, majka Kata rođ. Beljo, rođ. 1914. u Mluši, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, poginuo u borbi s partizanima u Gornjem Vakufu, 1944. godine. Mato Beljo kaže da je Andrijina jedinica imala sjedište u Travniku. Tada su išli na "oslobađanje" G. Vakufa, kojeg su držali partizani. U toj borbi Andrija Vladić pogiba. Sahranjen je na mjestu pogibije, gdje se i danas nalaze njegovi ostaci.

 

 

Mjesto: OMETALA

 

1.    BOŠNJAK, IVAN, zvani Mandić, otac Šimun, majka Mara rođ. Lončar, rođ. 1922. u Grabova Draga kod Širokog Brijega, Hrvat, katolik. Drago Bošnjak iz Ometala kaže da je Ivan Bošnjak još 1939. kao malodoban otišao u ustaše, da bi 1942. prešao u njemačku policiju (SS-trupe). Kroz to vrijeme bio je na bojištima po Bosni (Livno, Bugojno, Prozor). Nakon pada tih mjesta prebacuje se u Hrvatsku i tu prelazi u SS-trupe. Godine 1944. Ivan je zarobljen od strane partizana i odveden u logor u Požegu. Ivan Meštrović svjedočio je rodbini da je Ivan bio s njim u logoru u Požegi. Meštrović je bio pušten, a Bošnjak je ostao u logoru, jer su ga teretili po svom nekom odabiru, zavisno tko je gdje bio u borbama. Poslije toga Ivanu se gubi svaki trag.

 

2.    BOŠNJAK, MIRKO, otac Jozo, majka Manda Curić, rođ. 1919. u Grabova Draga kod Širokog Brijega, Hrvat, katolik. Drago Bošnjak kaže da je Mirko bio u domobranima od 1942. Njegova jedinica nalazila se u Zenici. Mirko je bio zadužen za nabavku potrebnih stvari za jedinicu- Zbog toga je putovao u Sarajevo. Jednom prilikom podmetnut je eksploziv pod vlak kojim je i Mirko putovao, i on je tom prilikom poginuo. Njegovi ostaci nisu nikad pronađeni. Mirkova žena Ruža preudala se na Tolovac, pa su odselili u Ilok. Sada živi negdje kod Zagreba.

 

3.    ĆALIŠ, ILIJA, otac Ilko, majka Anuša rođ. Gazilj, rođ. 1923. u Ometalima, Hrvat, katolik, domobran, kasnije pripadnik ustaških postrojba, nestao, Svjedok Anto Ćališ kaže da je Ilija bio pripadnik hrvatskih domobrana, a onda je prešao u ustaše. Njegov ratni put je dosta tajnovit i nepoznat. Zadnji se put javio iz Nürnberga 1944. godine. Poslije toga se ništa ne zna o njemu. Tražen je nakon rata, preko nekih vjerskih organizacija u Austriji, ali nikada nisu pronađeni njegovi posmrtni ostaci.

 

4.    ĆURIĆ, IVAN, zvani Ivčan, otac Ivo, majka Kata rođ Ćališ, rođ. 1924. u Ometalima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske (SS-trupe), nestao za vrijeme rata. Mato Marušić kaže da su Nijemci u svom nailasku kroz Ramu mobilizirali neke ljude u svoje redove. Tako je bilo i s Ivanom. Vjerojatno je bio uzet za vodiča njemačkoj vojsci. Poslije toga Ivanu se gubi svaki trag. Svjedok misli da se Ivan jedanput javio, ali ne zna odakle. Poslije toga o Ivanu se ništa više ne zna. Ivan službeno nikad nije proglašen mrtvim. Od dokumentacije kod rodbine postoje Ivanove fotografije iz ratnih dana.

 

5.    JUKIĆ, MARKO, otac Mato, majka Ljuba rođ. Tomić, rođ. 1922. u Ometalima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Livnu, 1942. godine; pokopan na groblju u Livnu. Mijo Jukić kao svjedok tvrdi da je Marko bio u ustašama i da je poginuo 1942. godine u borbi s partizanima u Livnu. Pokopan je u groblju u Livnu.

 

6.    JUKIĆ, MARTIN, otac Ivo,majka Luca rođ. Ćurić, rođ. 1913. u Ometalima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, poginuo u borbi s partizanima na Šćitu, 1944. godine. Svjedok Stipo Jukić veli da je Martin bio domobrana i da je bio po bojištima u okolici Rame. U jednoj borbi u mjestu Šćitu poginuo je u borbi s partizanima. Martin je poginuo od metka Avde Berića, koji je poslije došao i gazio po njegovom mrtvom tijelu. Avdo Berić je bio musliman iz Rame, koji je bio u partizanskim redovima, a poznavao je Martina i prije rata, jer su živjeli u susjednim selima. Martin je pronađen i pokopan u proslapskom groblju, koje je potopljeno Ramskim jezerom.

 

7.    MEŠTROVIĆ, JURE, otac Ilija, rođ. 1908. u Ometalima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Ometalima, u listopadu 1942. godine.

 

8.    MIJATOVIĆ, MARKO, otac Jozo, majka Anđa rođ. Džeić, rođ. 3. siječnja 1924. u Ometalima, Hrvat, katolik, ustaša, nestao. Nevenka Juričić iz Prozora kaže da je Marko nestao u II. svjetskom ratu. Po nekim saznanjima, da je posljednji put viđen na teritoriju Bugojna. Posmrtni mu ostaci nisu nikad pronađeni.

 

9.    MIJATOVIĆ, IVO, otac Jozo, majka Anđa Džeić, rođ. 14.01.1921. g. u Ometalima, Hrvat, rimokatolik, neoženjen, ustaša, ubili ga partizani. 1945. pokopan u groblju u Ploči.

 

 

Mjesto. ORAŠAC

 

1.    ABAZ, JOZO, otac Stjepan, majka Kata rođ. Grozdić, rođ. 1922. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine; zadnji put viđen u Mariboru, 1945. godine; pred Općinskim sudom u Prozoru vođen postupak proglašenja umrlim. Svjedok Ivo Abaz s Orašca kaže da je Jozo bio zarobljen zajedno s bratom Ivom u logoru u Mariboru. U tom logoru je bilo, prema iskazu Ive Abaza, preko 6.000 ljudi. Godine 1945. grupa logoraša, njih oko 2.000, otjerana je iz Maribora u Srbiju u Pančevo, pa u petrovac i onda su radili prugu u Petrovcu za rudnik (šest mjeseci). Poslije tog rada dobili su "amnestiju" i pušteni su kući. O Jozi Abazu više se ništa nije čulo.

 

2.    ANDRIČIĆ, IVO, otac Nikola, majka Delfa rođ. Beljo, rođ. 1884. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Marta Andričić s Orašca priča da je nailaskom četnika Ivo bio pokupljen iz rodne kuće i odveden ispod nje u bašču zvanu Lebra. Četnik ga je ubio iz puške, a po priči Martinoj, Ivo ih je samo zamolio da izmoli "Virovanje", ali mu nisu dali ni toliko vremena. Sahranjen je drugi dan u groblju u Orašcu.

 

3.    ANDRIČIĆ, NIKOLA, otac Nikola I majka zvana Šarica, rođ. 1899. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen (supruga Marija rođ. Barešić), otac petero djece, zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ruže Lovrić s Orašca kaže da su četnici "poredali" grupu od pet-šest mještana u zaseoku Malekini u selu Orašcu i tu ih poubijali.

 

4.    BOŠNJAK, BOŽO, otac Pavo, majka Kata, rođ. 1907. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen (supruga Jela Brković), otac dvoje djece (Ruška i Ilija), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Lisu. Ruška Beljo, kći Božina, iz Maglica, da su Božu četnici odveli iz njegove kuće nedaleko sa Franjom Bošanjkom Stipanovim i da su obojica ubijeni s leđa iz puške u Dočićima - Lise. Pronašli su ih mještani i pokopali na mjestu pogibije u Lisu. I danas se tu nalaze njihovi posmrtni ostaci.

 

5.    BOŠNJAK, FRANJO, otac Stipo, rođ. 1923. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

6.    BOŠNJAK, IVAN, otac Ivan, rođ. 1900. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

7.    BOŠNJAK, IVAN, otac Mato, rođ. 1907. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

8.    BOŠNJAK, IVAN, otac Jure, rođ. 1923. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

9.    BOŠNJAK, IVAN, majka rođ. Penava, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (tri sina), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Marko Bošnjak s Orašca kaže da se Ivan vraćao sa sinom Markom iz planine z mjesta Lise. Četnici su ih sreli i zaklali Ivana, a Marka su pustili jer je bio "manji od puške". Ivan je pokopan u groblju na Orašcu.

 

10.BOŠNJAK, JURE, otac Jozo, rođ. 1915. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

11.BOŠNJAK, JURE, otc Ivan, rođ. 1864. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

12.BOŠNJAK, MARIJAN, otac Jure, majka Ivuša rođ. Andričić, rođ. 1902. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine.

 

13.BOŠNJAK, MARKO, otac Mato, rođ. 1885. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

14.BOŠNJAK, MATEŠA, otac Jure, majka Ivuša rođ. Andričić, rođ. 1898. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Luca rođ. Faletar), otac troje djece (Janjko, Ankica i Nikola), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ivuša Krešo iz Duba - Orašac kaže da su Matešu četnici ubili ispred njegove kuće u Lisu. Sin Nikola otišao je "na prehranu" i nikad se nije vratio, o njemu se ništa ne zna.

 

15.BOŠNJAK, NIKOLA, otac Mateša, majka Lucarođ. Faletar, rođ. u Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen. Odveden kao dijete na prehranu u Zagreb, gdje mu se gubi svaki trag.

 

16.BOŠNJAK, STIPO, otac Jozo, rođ. 1917. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

17.BOŠNJAK, ŠIMUN, otac Jozo, rođ. 1919. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

18.BOŠNJAK-(PALOŠ), IVAN, otac Jure, majka rođ. Čuljak, rođ. 1930. na Orašcu, Hrvat, katolik, dijete, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Pavo Lovrić iz Duba - Orašac kaže da su Ivanovog oca ubili kod kuće, a malog da su poveli sa sobom do crkve na Orašcu, gdje su i njega ubili.

 

19.BOŠNJAK-(PALOŠ), JURE, otac Jozo, rođ. 1890. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen (žena iz obitelji Čuljkovih), otac dvoje djece (Anica i Ivan), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Pavo Lovrić iz Duba kaže da su četnici poslali jednu četu prethodnicu pod znakovima Hrvatske vojske, koji su narodu govorili "da ne idu od kuće" i da "iziđu pred vojsku sa bijelim zastavama", a ako odu od kuće, bit će im kuće zapaljene, tako da su mještani čekali "svoju vojsku" ispred kuća (većina njih) i kad su četnici naišli, ubili su i Juru i njegova sina Ivana, kojeg su odveli čak do crkve na Orašcu i tamo ga ubili.

 

20.BRADIĆ, IVO, zvani Knježević, otac Ivo, rođ. 1882. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine; pokopan u groblju Podaniš na Orašcu. Ivo Bradić, unuk pokojnikov, kaže da je njegov djed Ivo ubijen ispred svoje kuće na Orašcu zajedno s Ivom Grbešom iz puške. Pronašla ga je rodbina i ukopala u groblje Podaniš na Orašcu.

 

21.BRADIĆ, IVO, zvani Šišak, otac Stipan, rođ. 1882. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine.

 

22.BRADIĆ, MARKO, zvani Šišar, otac Ivo, majka Mara rođ. Radić, rođ. 1910. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen Anušom rođ. Grbeš, otac dvoje djece (jedan sin i jedna kći), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ivan Bulaja s Orašca kaže da su četnici Marka zaklali pred rodnom kućom. Poslije toga kuća je zapaljena i pola Markova tijela je izgorilo. Vjerojatno je netko Marka odmako od vatre, tako da nije skroz izgorio, međutim, svjedok ne zna reći sa sigurnošću kako se to odigralo.

 

23.BRADIĆ, STIPO, otac Ivo, rođ. 1924. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

24.BRKIĆ, MATO, otac Andrija, majka Kata, rođ. 1913. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac trojie djece, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Zahumu, 1942. godine; pokopan na groblju u Rumbocima. Ivo Brkić s Orašca kaže da se Mato nalazio na straži na Zahumu. Tada su naišli partizani i ubili njega i još devetoricu ljudi. Tu su ga pokopali, kasnije je prenesen u groblje u Rumboke.

 

25.BRKOVIĆ, ANTE, otac Ivan, rođ. 1878. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

26.BRKOVIĆ, ANTE, zvani Kekić, otac Ivo, majka Anuša rođ. Ivanika, rođ. 1920. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga četnici kao zarobljenika u pokolju na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Lisama. Ante Brković s Orašca kaže da su Antu četnici ubili zajedno s oce Ivom u Ubom na Orašcu. Ante je bio u vojsci u hrvatskim domobranima i trenutno se nalazio na odsustvu. Pokopan je u groblju u Lisama.

 

27.BRKOVIĆ, ILIJA, otac Mato, majka Ruža rođ. Mostina, rođ. 1917. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, bez djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Jure Brković s Orašca kaže da su Iliju četici pokupili u mjestu Ubo, gdje je boravio za vrijeme "ljetnih radova", sa još nekoliko seljaka. Ubijeni su kilometar i pol niže od Ubog, prema Orašcu, na putu u mjestu zvano Silina. Pokopani su u groblju na Orašcu.

 

28.BRKOVIĆ, IVO, zvani Kekić, otac Stipan, rođ. 18... na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac devetero djece (tri sina i šest kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Ante Brković s Orašca svjedoči da je Ivo ubijen kod rodne kuće u Ubom na Orašcu, zajedno sa sinom Antom koji je došao iz hrvatskih domobrana na odsustvo. ubijeni su i zapaljena im je kuća i štala, pa je vatra i njih zahvatila. Anuša (Ivina supruga) ih je odmakla od vatre i ugasila. Četnici su htjeli ubiti i nju, ali su je ostavili jer je imala malo dijete uza se. Pokopani su u groblju u Lisu.

 

29.BULAJA, ANTE, zvani Ćuro, otac Jure, majka Marija rođ. Kuraja, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine. Ivan Bulaja s Orašca kaže da se Antina jedinica pred sami pad NDH nije predala, nego da su krenuli prema Austriji. Najvjerojatnije su dočekani u Bleiburgu. Od tada se ništa više ne zna o Anti Bulaji.

 

30.BULAJA, FRANJO, majka Kata rođ. Grozić, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, radnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Franjo je ubijen zajedno sa bratom Jozom pred rodnom kućom, kaže svjedok Ivan Bulaja s Orašca.

 

31.BULAJA, IVO, otac Ante, majka rođ. Faletar, rođ. 1906. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece (dva sina, dvije kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ivu su četnici ubili pred rodnom kućom, kaže svjedok Ivan Bulaja.

 

32.BULAJA, IVO, zvani Ivuka ili Ćuro, otac Ante, majka Pera rođ. Krešo, rođ. 1876. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvanaestero djece (tri sina, devet kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ivan Bulaja s Orašca svjedoi da su četnici Ivu zatekli pred kućom i tražili da im preda novac, što je on i učinio. Nakon toga su ga tukli i šamarali, a na kraju i ubili.

 

33.BULAJA, JOZO, otac Marko, majka Kata rođ. Grozdić, rođ. 1901. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece (jedan sin, jedna kći), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Jozu su ubili četnici pred rodnom kućom, svjedoči Ivan Bulaja s Orašca.

 

34.BULAJA, JURE, zvani Juruka, otac Ante, majka Pera rođ. Krešo, rođ. 1880. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece (tri sina, dvije kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Kad su naišli četnici, govorili su pučanstvu da ne bježi, jer ide "naša vojska". Tako ni Jure nije bježao, pa su ga četnici zatekli pred kućom i tu ubili.

 

35.BULAJA, JURE, otac Mijo, rođ. 1913. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen Lucom rođ radić, otac dvoje djece (dva sina), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Malekinima., Ivuša Bulaja s Orašca kaže da su Juru četnici zatekli pred njegovom kućom u planini, u Ubom. Odveli su ga negdje 200 do 300 metara od kuće i tu ga ubili. Pokopan je u groblj u Malekinima.

 

36.BULAJA, MIJO, otac Petar, rođ. 1860. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen Ružom Penava, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Malekinima. Ivuša Bulaja kaže da se Mijo nalazio u svojoj kući kad su uletjeli četnici, izveli ga iz kuće i pred kućom ubili. Pokopan je u groblju u Malekinima.

37.BULAJA, NIKOLA, zvani Ćuro, otac Božo, majka Jela rođ. Oreč, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine; zadnji put viđen u Zidanom Mostu. Ivan Bulaja s Orašca svjedoči da je Nikola zajedno s bratom Antom bio u istoj jedinici i pred sam pad NDH posljednji put su viđeni kod Zidanog Mosta. Poslije toga njihova jedinica prešla je u Austriju i kasnije se o njima gubi svaki trag.

 

38.BULAJA, PETAR, zvani Ćuro, otac Jozo, majka Anica rođ. Meter, rođ. 1906. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine.

 

39.BULAJA, ŠIMUN, zvani Ćuro, otac Jure, majka Marija rođ. Kuraja, rođ 1915. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ivan Bulaja kaže da su od Šimuna četnici tražili novac i oružje i poslije toga ga ubili zajedno s ocem Jurom pred rodnom kućom.

 

40.ČAVAR, IVO, otac Mato, rođ. u Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici 08.10.1942. g. u Orašcu.

 

41.ČAVAR, MIJO, otac Jure, rođ. u Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici 08.10.1942. g. u Orašcu.

 

42.ĆAVAR, ANTE, rođ. 1882. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

43./a ĆAVAR, IVO, zvani Šišak, otac Ante, rođ. 1910. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (dvije kćeri, jedan sin), zemljoradnik, civil, ubili su ga četici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine

 

44.ĆAVAR, IVO, otac Božo, rođ. 1890. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

45.ĆAVAR, MARKO, otac Mijo, rođ. 1924. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ivan Bulaja s Orašca kaže da je Marko ubijen zajedno sa svojim ocem Mijom od strane četnika pred rodnom kućom.

 

46.ĆAVAR, MIJO, zvani Mića, otac Marko, rođ. 1904. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ivan Bulaja kaže da su četnici upali na Orašac i tog dana ubili 77 mještana, uglavnom pred njihovim rodnim kućama. Ista sudbina zadesila je i Miju Ćavara.

 

47.ĆAVAR-BRKOVIĆ, ANTE, zvani Šišak, otac Ivan, rođ. 1878. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvereo djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rami, 8. listopada 1942. godine.

 

48.ĆAVAR-BRKOVIĆ, MATO, otac Ante, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvojie djece (jedan sin, jedna kći), pripadnik ustaških postrojba, nestao. Ivan Bulaja s Orašca kaže da je Mato uglavnom bio u Sarajevu. Nakon pada NDH gubi mu se svaki trag i od tada se o njemu ništa ne zna. Njegova žena Lucija tražila ga je preko nekih humanitarnih organizacija, ali nikad ga nije pronašla.

 

49.ĆUPIĆ, MIJO, otac Andrija, majka Mara rođ. Andričić, rođ. 1910. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine.

 

50.ĆURIĆ, MARKO, otac Ivo, rođ. 190. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

51.FALETAR, IVO, otac Stipan, majka Kata rođ. Ivanika, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao za vrijeme rata. Pavo Lovrić s Orašca kaže da su četnici Ivu zatekli kod kuće. Htjeli su ga ubiti zajedno s ocem Stipanom i Mijom Lovrićem. Pošto su ova dvojica ubijena, dok su četnici repetirali puške, Ivo je uspio pobjeći. Sakrio se u podrum u čabar, tako da ga četnici nisu pronašli. Poslije odlaska četnika, Ivo je otišao u hrvatsku vojsku. Poslije toga gubi mu se svaki trag. Nikad nije pronađen.

 

52.FALETAR, STIPAN, otac Mijo, rođ. 1892. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

53.GRBEŠ, IVAN, otac Mijo, rođ. 1912. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, troje djece (dvije kćeri, jedan sin), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine. Ruže Grbeš s Orašca kaže da su Ivana četnici zatekli u kući. Mještai su mislili da je to hrvatska vojska, pa su izlazili pred njih. Tu je ubijeno još devetero mještana s Ivanom. Svi su pokopani u istu grobnicu.

 

54.GRBEŠ, IVO, zvani Čulinče, otac Jure, majka Ruža rođ. Milas, rođ. 1915. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Podanišu. Ivo Bošnjak iz Rdinice - Orašac kaže da su Ivu četnici zatekli ispred njegove kuće u Radinicama, gdje su ga i ubili (njega i Ivu Bradića). Sahranjeni su u groblju u Podanišu.

 

55.GRBEŠ, JURE, otac Mijo, majka Kata rođ. Savić, rođ. 1904. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen Katom Čuljak, otac troje djece (Mirko, Luca, Ane), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine. Mirko Grbeš s Orašca kaže da su četnici u selu Lise sve popalili. Od Jure su tražili pare. Tukli su ga, odveli iza kuće i tu ga ubili.

 

56.GRBEŠ, MARKO zvani RADE, otac Mijo, majka Kata rođ. Savić, rođ. 1907. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

57.IVANIKA, ANTE, otac Tadija, rođ. 1992. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

58.IVANIKA, FRANJO, otac Ivo, rođ. 1882. na Orašcu, Hrat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

59.IVANIKA, IVO, otac Franjo, majka Ruža rođ. Žilić, rođ. 1920. na Orašcu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine. Mijo Ivanika iz Duba na Orašcu kaže da je Ivo zadnji put viđen u svibnju 1945. u Bleiburgu. Od tada se više ništa ne zna ni o njemu ni o bratu mu Tomi.

 

60.IVANIKA, IVO, otac Ivo, rođ. 1862. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen Katom Markešić, otac šestero djece (Franjo, Mateša, Pere, Ruže, Anđa, Luca), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Dubom na Orašcu. Mijo Ivanika iz Ivanike na Orašcu, rođ. 1925., kaže da su 1942. četnici naišli iz šume kroz selo ivanike. žene, djeca i muškarci izišli su van, ispred kuća, sa bijelom zastavom, da se predaju. Kad su četnici došli u selo, neke žene i djeca pobjegli su u šumu, a muškarci, njih petorica, ubijeni su (Ivo, sinovi mu Franjo i Mateša, unuk Ivo, komšija Jure; jedan je ranjen, i to Mijo Ivanika, koji je preživio i sad nam ovo kaziva). Sahranjeni su u groblju u Dubom na Orašcu.

 

61.IVANIKA, IVO, otac Ivan, majka Marta rođ. Mostina, rođ. 1924. na Orašcu, Hrvat, katolik, pastir, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ivan Ivanika kaže da je Ivo bio čoban, da je čuvao stoku u Zavranu (Vran planina) i kad su četnici naišli, na brdu Zavranju su ga i ubili.

 

62.IVANIKA, JURE, otac Tadija, rođ. 1925. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

63.IVANIKA, JURE, otac Ivan, majka Marta rođ. Mostina, rođ. 1921. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen Perom Nikolić, otac jednog djeteta (kći Ivka), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ivan Ivanika iz Dubog s Orašca kaže da su 1942. četnici naišli kroz zaseok Ivanike i ubili Juru zajedno sa još četiri čovjeka, plus jednog su ranili. Tada su četnici slali ispred sebe jednu četu, tzv. prethodnicu pod znakovima Hrvatske vojske, koji su narodu govorili da vojsku dočeka ispred kuće, da ne idu od kuće. Kad su četnici naišli, ubijali su muškarci koji su ih dočikali. Jure je tada ubijen s rođakom ivom, stričevićem Franjom i Matešom i rođakom Ivom.

 

64.IVANIKA, KATA, otac Mijo, rođ. 1907. na Orašcu, Hrvatica, katolkinja, udana, majka dvoje djece, civil, ubile su je ustaše u Repušnici, 1944. godine. Stipo Ivanika iz Ivanike na Orašcu priča: Kata je 1942. otišla s još otprilike tridesetero djece u Repušnicu - Kutina "na prehranu" i tamo ju je uzela jedna obitelj koja je bila na strani partizana. Tako su ustaše došle u tu obitelj, predstavivši se kao partizani, da bi vidjeli što oni misle o njima, a oni su bili protiv ustaša, što su pokazali pred njima (tako je i Kata bila "na strani" te obitelji), pa su ih ustaše na odlasku i ubili. Posmrtni ostaci nikad nisu pronađeni.

 

65.IVANIKA, MARKO, otac Mato, rođ. 1914. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen Mandom Mostina, otac jednog djeteta (kći Ivuša), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Podanišu. Pavo Ivanika s Orašca kaže da je Marko Ivanika i otac Mato Ivanika ubijeni u bjekstvu. Ubijeni su u Dubom na Orašcu iz oružja. Marko je pokopan na groblju u Podanišu, gdje se i danas nalaze njegovi posmrtni ostaci

 

66.IVANIKA, MATEŠA, otac Ivo, rođ. 1902. na Orašcu, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 08. listopada 1942. godine.

 

67.IVANIKA, MATO, otac Pavo, rođ. 1888. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece (Pavo, Luka, Miško, Ivuša, Marko), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 08. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Dubom. Svjedok Pavo Ivanika s Orašca kaže da su Matu Ivaniku i sina mu Marka četnici ubili pri njihovom bjekstvu u Dubom na Orašcu iz oružja. Mato je pokopan u Dubom.

 

68.IVANIKA, PAVO, otac Mateša, majka Kata rođ. Ravančić, rođ. 1939. na Orašcu, Hrvat, katolik, dijete, civil, ubijen u pokolju u Repušnici, 1943. godine. Stipo Ivanika iz Ivanike na Orašcu kaže da je Pavu i njegovu sestru Peru majka odvela "na prehranu" u Repušnicu kod Kutine. Kad su Švabe bombardirale - napadale partizane, on je poginuo.

 

69.IVANIKA, TADIJA, otac Andrija, rođ. 1895. na Orašcu, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

70.IVANIKA, TOMA, otac Franjo, majka Janja rođ. Beljo, rođ. 1921. na Orašcu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, u svibnju 1945. godine.

 

71.JAGIĆ, MATEŠA, otac Pero, majka Luca rođ. Andričić, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine.

 

72.JURIĆ, MATEŠA, otac Periša, rođ. 1912. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 08. listopada 1942. godine.

 

73.KEKIĆ, ANTO, otac Ivo, rođ. 1918. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 08. listopada 1942. godine.

 

74.KEKIĆ, ILIJA, otac Mato, rođ. 1904. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 08. listopada 1942. godine.

 

75.KEKIĆ, IVO, otac Stipan, rođ. 1890. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 08. listopada 1942. godine.

 

76.KREŠO, ILIJA, otac Ivan, majka Luca rođ. Pivić, rođ. 1920. na Orašcu, Hrvat, katolik, za vrijeme rata bio pripadnik ustaških postrojba, ubile su ga kao zatvorenika, civila, vlasti FNRJ, u Mostaru, nakon rata, 1947. godine. Ljubica Brković iz Dubog s Orašca kaže da je Ilija od kuće odveden 1946. u Mostar, u zatvor. Bio je optužen za ubojstvo. U zatvoru je bio oko jedne godine, i poslije je ubijen. Posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni.

 

77.KREŠO, IVAN, otac Božo, majka Anuša rođ. Ivanika, rođ. 1890. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen Lucom Kovačević, otac sedmero djece (Ivo, Mato i Ruška (blizanci), Ilija i Mara (blizanci), Božo i Ivka), poljoprivrednik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ljubica Brković iz Dubog s Orašca kaže da su Ivan i još nekoliko ljudi bili ispred kuće u Krešama - Dubom. Kad su vidjeli da idu četnici, pobjegli su u šumu, a Ivan je ušao u kuću. Jedan četnik ga je zovnuo da iziđe van, iza kuće, i tu ga je i ubio.

 

78.KREŠO, JURE, rođ. u Orašcu, civil, ubili su ga četnici 08.listopada 1942. g. u Orašcu.

 

79.KREŠO, MIJO, otac Stipo, majka Božica, rođ. 1917. na Orašcu, Hrvat, katolik, lugar, za vrijeme rata pripadnik ustaških postrojba, ubile su ga vlasti FNRJ kao civila, na Ljubuši, nakon rata, 1947. godine. Svjedok Anto Lovrić iz Zagreba, Kneza Višeslava 3/1, kaže da je Mijo sudjelovao u borbama na Šćitu 1942. god. s partizanima, kasnije u borbama za Prozor. Obavještajac na terenu kotara Prozor. Poginuo kao posljednji ramac u borbi s pripadnicima KNOJ-a (partizanska vojna policija) u rujnu 1947. Bio i pripadnik Geganove jedinice (ustaška jedinica). Poginuo s Nevistićem iz Šlimca. Bio povezan s bojnikom Vrbanom 1946.-1947. i Kapulicom iz Tomislavgrada i grupom Mariofila Mandića.

 

80.KREŠO, STIPO, otac Stipo, majka Božica, rođ. 1919. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Mariboru, 1945. godine. Svjedok Anto Lovrić iz Zagreba kaže da je Stipo bio pripadnik Crne legije od početka do smrti. Zarobljen od partizana u mariboru. Svjedok njegov sestrić Anto Lovrić.

 

81.KUDRIĆ, IVAN, otac Božo, majka Manda rođ. Andričić, rođ. 1909. na Orašcu, Hrvat, katolik, otac jednog djeteta (kći), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Mijo Kudrić kaže da su četnici na Orašac došli iz pravca Kamena i pjevali su pjesmu: "Biganova majka neplakala, Stojanova vazda kukala..." Ivana su ubili nedaleko kuće, u mjestu Vlaka, zajedno s još osam mještana. Pokopan je u groblju na Orašcu. Pokopao ga je brat Mijo, svjedok pokolja i ovog iskaza, koji je tada imao 27 godina. Mijo je tada pokopao 28 leševa.

 

82.KUDRIĆ, IVO, zvani Matković, otac Mato, rođ. 1865. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, zanatlija, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ivan Bulaja kaže da su četnici Ivu zaklali pred rodnom kućom. To je bio najstariji čovjek u selu.

 

83.KUDRIĆ, MATO, otac Ivo, rođ. 1922. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine.

 

84.KURAJA, ANTE, otac Tadija, majka Anuša rođ. Bošnjak, rođ. 1921. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Ivo Kuraja s Orašca kaže da su Antu četnici zaklali, a brata mu Juru ubili, a oca Tadiju izboli nožem. Pokopan je u groblju na Orašcu.

 

85.KURAJA, JURE, otac Tadija, majka Anuša rođ. Bošnjak, rođ. 1923. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Ivo Kuraja s Orašca kaže da su Juru četnici ubili zajedno s bratom Antom i ocem Tadijom kod rodne kuće. Pokopani su u groblju na Orašcu.

 

86.KURAJA, TADIJA, otac Andrija, majka Marija rođ. Aljuga, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece (tri sina, dvije kćeri), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Ivo Kuraja s Orašca kaže da su četnici Tadiju zatekli kod kuće zajedo sa sinovima Jurom i Antom, koje su pobili, a treći mu sin Ivo pobjegao. Četnici su pucali za njim. Ivo je tada imao 17 godina. Ivo ih je sahranio u groblju u Orašcu. Mara Kuraja, supruga Ivina (svjedok), odležala je 7 dana zatvora u Prozoru, zatim tri mjeseca u Travniku pod istragom, uz mučenja, onda u Banjoj Luci osuđena na godinu dana. U B. Luci je provela devet mjeseci i onda je dobila amnestiju, uvjetno godinu dana. U zatvoru je bila zbog pomaganja ustašama - davala im hranu. Partizanska vlast joj je obećala dati brašna i rekli su joj da dođe po to u grad. Tako su je zarobili, ispitivali o ustašama i mučili.

 

87.LOVRIĆ, ANTE, otac Ivo, majka Anđa rođ. Ivanika, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1943. godine na području Donje Rame. Ruže Lovrić s Orašca priča da su Antu 1943. u proljeće mobilizirali u hrvatsku vojsku. Nedugo poslije toga bio je ranjen u nogu u Donjoj Rami, u borbi s partizanima. Poslije tog ranjavanja gubi mu se svaki trag. Neki svjedoci tvrdili su da su ranjenici "strpani" u jednu baraku i da je ta baraka bila zapaljena. Međutim, posmrtni ostaci Antini nikada nisu pronađeni.

 

88.LOVRIĆ, ANTE, otac Petar, majka Ivuša, rođ. 1911. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, pripadnik ustaških postrojba, ubijen kao zarobljenik na Zahumu,1942. godine; pokopan na groblju u Malekinima.

 

89.LOVRIĆ, FRANJO, otac Mijo, rođ. 1909. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

90.LOVRIĆ, IVAN, otac Petar, majka Ivuša rođ. Ivanika, rođ. 1906. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (dva sina, jedna kći), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ivuša Bulaja s Orašca kaže da su Ivu četnici izveli iz kuće i ubili jedno tristo metara ispod kuće.

 

91.LOVRIĆ, IVAN, otac Jure, rođ. 1931. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine. Ivan Bulaja s Orašca priča da su četnici, kad su došli na Orašac, Ivana doveli pred kuću Ivana Bulaje. Ivan je tada bio dječak od jedanaest godina. Četnici su "mjerili" mušku djecu, i tko je bio veći od puške, njega su ubili, a tko je bio manji, takve bi puštali. Pošto je Ivan bio veći od puške, njega su hladnokrvno ubili.

 

92.LOVRIĆ, IVO, otac Mijo, majka Ivuša, rođ. 1902. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece (dva sina, Stipo i Luka), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Četnici su Ivu zatekli u rodnoj kući, izveli ga i tražili novac Pošto im je Ivina majka dala nešto novca, Ivu su odveli iza kuće i ubili.

 

93.LOVRIĆ, JOZO, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (jedan sin, dvije kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Mara Bošnjak s Orašca kaže da je Jozo pronađen mrtav u Rašćini u "stojećem stavu". Pokopan je u groblju na Orašcu.

 

94.LOVRIĆ, JURE, otac Tomo, rođ. 1891. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

95.LOVRIĆ, JURE, otac Mijo, rođ. 1914. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

96.LOVRIĆ, MARKO, otac Petar, majka Ivuša rođ. Ivanika, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, kod Zidanog Mosta, 1945. godine.

 

97.LOVRIĆ, MIJO, otac Ivo, majka Anđa rođ. Ivanika, rođ. 1921. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta (kći Anuša), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Ruže Lovrić s Orašca kaže da su četnici Miju zatekli pred rodnom kućom, gdje je bio i ubijen. Tu je ubijen i Stjepan Faletar zajedno sa Mijom.

 

98.LOVRIĆ, PAVO, otac Mijo, majka Kata rođ. Ivanika, rođ.1924. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Anđe), otac troje djece (dvije kćeri, jedan sin), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Pavo Lovrić s Orašca kao svjedok priča da su četnici pokojnog Pavu našli u rodnoj kući i poveli sa sobom. Udaljivši se jedno pet stotina metara od kuće, ubili su ga na jednoj livadi zvanoj Tomruci. Ubijen je sa dva hica iz puške. Pronađen je drugi dan nakon pogibije i sahranjen u mjesnom groblju na Orašcu.

 

99.MIŠURA, IVAN, otac Mišo, rođ. 1880. na Orašcu, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

100.MOSTINA, GUSTO, otac Andrija, majka Ivuša rođ. Bošnjak, rođ. 1932. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Malekinima. Vinko Mostina s Orašca kaže da se Gusto nalazio pred svojom kućom. Naišli su četnici i ranili ga u glavu. Poslije desetak sati u patnij i mukama je umro. Sahranjen je u groblje u Malekinima - Orašac.

 

101.MOSTINA, LUKA, otac Andrija, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik. Vinko Mostina s Orašca kaže da je Luka pozvan 1941. u domobrane. Bio u Duvnu, pa u Vakufu, poslije toga na Ivan planini, i to je sve što se zna o njemu.

 

102.MOSTINA, MARIJA, otac Ante, rođ. 1906. na Orašcu, Hrvat, katolik, civilm ubili su je četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

103.NIKOLIĆ, MATO, rođ. u Orašcu, Hrvat, katolik, civil. Ubili su ga četnici 08.10.1942. g.

 

104.NIKOLIĆ, BOŽO, otac Jozo, rođ. 1902. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

105.NIKOLIĆ, ILIJA, otac Jozo, majka Luca rođ. Bulaja, rođ. 1894. na Orašcu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine. Svjedok Tomo Nikolić, sin Ilijin, kaže da je Ilija ubijen od četnika 1942. ispred svoje kuće u Ubu s još nekoliko ljudi.

 

106.PODBORKIĆ, DOMIN, otac Mijo, maj Marija rođ. Mostina, rođ. 1911. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Svjedok Vinko Brković kaže da su Domina četnici zajedno s bratom Stipanom zaklali ispred rodne kuće u Dubom, selo Orašac.

 

107.PODBORKIĆ, GABRIJEL, zvani Gabro, otac Mijo, majka Marija rođ. Mostina, rođ. 1917. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta (kći), domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu; zadnji put viđen kod Zidanog Mosta, 1945. godine. Vinko Brković s Orašca kaže da je rat Gabrijela zatekao na odsluženju vojnog roka. Tada on prelazi "u domobrane" Njegova postrojba nalazila se na ratištima po Bosni, Hrvatskoj i konačno Sloveniji, gdje je Gabrijel i nestao negdje kod Zidanog Mosta, nakon jedne žestoke bitke s partizanima. Poslije toga gubi mu se svaki trag. Njegovi ostaci nikada nisu pronađeni. Nakon potraživanja njegove obitelji Crveni križ je Gabrijela proglasio mrtvim.

 

108.PODBORKIĆ, ILIJA, zvani Lisičić, otac Petar, majka Anđa, rođ. - na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao na području Ostrošca. Svjedok Ivan Podborkić kaže da je Ilija bio u ustašama. Posljednji put viđen je kod Ostrožca. Od tada mu se gu bi svaki trag i glas.

 

109.PODBORKIĆ, IVAN, zvani Lisičić, otac Petar, majka Anđa, rođ. 1905. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, bez djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Ivana su četnici ubili i zapalili u rodnoj kući. Posmrtni ostaci - kosti - sahranjeni su u groblju na Orašcu, kaže svjedok Ivan Podborkić s Orašca.

 

110.PODBORKIĆ, IVAN, otac Tadija, majka Marija rođ. Penava, rođ. 1925. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Ivan Podborkić s Orašca kaže da je Ivan ubijen u mjestu Vlaka u Orašcu zajedno sa još osam mještana. Sahranjen je u groblju na Orašcu.

 

111.PODBORKIĆ, STIPAN, otac Mijo, majka Marija rođ. Mostina, rođ. 1909. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Stipana su četnici zaklali pred rodnom kućom, zajedno s bratom Dominom, prilikom svoga prolaza kroza selo Orašac listopada 1942. godine, kaže svjedok Vinko Brković s Orašca.

 

112.RAVANČIĆ, KATE, otac Mijo, majka rođ. Lovrić, rođ. - na Orašcu, Hrvatica, katolkinja, civil, nestala za vrijeme rata. Stjepan Ravančić s Orašca kaže da je početkom rata Kate otišla u Hratsku, ne zna se u koje mjesto (negdje kod Zagreba). Međutim, gubi joj se svaki trag. Nikad nije pronađena.

 

113.RUMBOČIĆ, ANTUN, otac Mato, majka Anđa rođ. Bošnjak, rođ. 1918. na Orašcu, Hrvat, oženjen, otac dvoje djece (jedan sin, jedna kći), zemljoradnik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Antun je poginuo od četnika zajedno s bratom Tomom i ocem Matom. Pokopani su u jednom docu, a poslije preneseni u groblje u Podaniš, kaže svjedok Luce Lovrić s Orašca, rođ. 1919. god.

 

114.RUMBOČIĆ, BOŽO, otac Mato, majka Delfa rođ. Šišić, rođ. 1918. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga četnici kao zarobljenika na Ljubuši, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Podanišu. Svjedok Luce Lovrić kaže da je Božo ubijen zajedno s Antunom, Tomom i Matom Rumbočićem u Ljubuši (Božo im je bio rođak). Pokopan je u Docu, a kasnije, tri tjedna poslije, prenesen u groblje u Podaniš.

 

115.RUMBOČIĆ, BOŽO, otac Ivan, rođ. 1919. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jesikovici na Vranu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Orašcu. Svjedok Ivo Bošnjak kaže da je Božo imao posjed u Jesikovici. Četnici su došli k njemu doma i tražili od njega novac, te ga izveli iz kuće i ubili. Pokopan je u groblju u Podanišu.

 

116.RUMBOČIĆ, JOZO, otac Mato, majka Delfa rođ. Šišić, rođ. 23.03.1913. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen,otac dvoje djece, domobran, nestao za vrijeme rata; zadnji put viđen u Požegi, 1944. godine. Svjedok Pavo Pločkinjić iz Ploče, Rama, kaže da se Jozo borio u redovima domobrana. Zarobljen je na Ivan Planini, u borbi s partizanima, 1945. godine, odakle je odveden u logor u Požegu. Poznato je da je "neki" Šakota iz mjesta Lug, općina Prozor, tada radio u tom logoru na strani partizana, i on je donio glas suprugu Jozinoj, Marti, da se Jozo nalazi u tom logoru. Odveden na prisilni rad u Dravar. Poslije toga gubi mu se svaki trag i glas o njemu. Kod rodbine postoje fotografije žrtve kao dokazni materijal.

 

117.RUMBOČIĆ, MATO, zvani Mateša, otac Mato, majka Luca rođ. Krešo, rođ. 1890. na Orašcu, Hrvat, katolik, oženjen,otac šestero djece (dva sina, četiri kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ljubuši, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Podanišu. Nailaskom četnika Mato je ubijen u Ljubuši u Jesikovici - Smrikovači sa sinovima Antunom i Tomom. Pokopani su u jednom docu, a kasnije su preneseni u groblje u Podanišu.

 

118.RUMBOČIĆ, TOMA, otac Mato, majka Luca rođ. Krešo, rođ. 1924. na Orašcu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ljubuši, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Podanišu. Svjedok Luce Lovrić, rođ. 1919., s Orašca, kaže da je Toma poginuo s bratom Antunom i ocem Matom u Ljubuši. Pokopani su u jednom docu, a nakon tri tjedna preneseni u groblje u Podaniš.

 

 

Mjesto: PAJIĆI

 

1.    BARUNČIĆ, FRANJO, otac Ante, majka Ivuša, rođ. 1923. u Pajićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, podlegao ranama iz borbi s partizanima 1943. god.; pokopan u Ostrošcu.

 

2.    BARUNČIĆ, MARKO, zvani Čuta, otac Jakov, rođ. 1922. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, za vrijeme rata bio domobran, podlegao od rana, kao civil, u Beškoj, nakon rata. Svjedok Ruža Stanić iz Ivankova kaže da je Marko imao geler, baš u glavi, još od rata i da je tako živio bolestan sve do 1952., kad je umro od posljedica ratnog ranjavanja.

 

3.    DRLJO, IVO, zvani Kesa, otac Ivo, majka Ruža rođ. Juričić, rođ. 1916. u Pajićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, nestao 1945. godine. Općinski sekretarijat za unutrašnje poslova iz prozora donioi je 26.03.1979. god. rješenje, kojim se odobrava upis u matičnu kjigu umrlih Drljo Ive, od oca Marka i majke Ruže rođ. Juričić. Kao datum smrti upisan je 23.04.1944., a mjesto smrti Pajići te mjesto sahrane Pajići. Andrija Mati iz Jasenica, SO Mostar, podnio je zahtjev kojim se traži da se nakndno izvrši upis u knjigu umrlih činjenica smrti za pok. Ivu.

 

4.    DRLJO, JAKOV, zvani Urto, rođ. 1920. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, za vrijeme rata pripadnik ustaških postrojba, ubijen u zatvoru/logoru, kao civil, nakon rata. Nakon rata krio se do 1947. Strpan u zatvor u Mostaru i od tada se nije poajvio. Čulo se da su ga ubili iste godine. Svjedok Ruža Stanić iz Ivankova kaže da je neki Jakovljev prijatelj obećao da će mu srediti dokumente, nek se prijavi vlastima, s tim što će, kad dobije dokumente, morati napustiti odmah zemlju. On je dočekao te dokumente, ali mu se nije išlo nikud, te su ga vlasti odmah uhitile, stavile u zatvore, te su ga iste godine ubili.

 

5.    DRLJO, MARKO, zvani Zekan, otac Mato, majka Delfa rođ. Matić, rođ. 1921. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, dombran, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Drini, 1942. godine. Anđe Stipić iz Paića kaže da je Marko otišao u redovnu vojsku domobransku. Javio se zadnji put pismom iz Varaždina Čulo se da je uhapšen od partizana zajedno s ostalom vojskom i da su pobijeni na rijeci Drini.

 

6.    DRLJO, NIKO, zvani Krćankin, otac Jure, majka Mara, rođ. 1920. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1945. godine.

 

7.    DRLJO, ŠIMO, rođ. 1918. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1945. godine.

 

8.    GRBAVAC, ANTE, otac Nikola, majka Anđa rođ. Pavlović, rođ. 1918. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1943. godine.

 

9.    MATIĆ, ANDRIJA, rođ. 1910. u Pajićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvojie djece, za vrijeme rata domobran, podlegao ranjavanju nakon rata, umro kao civil; sahranjen u Pajićima. Svjedok Ruža stanić kaže da je Andrija bio u nekom logoru - ne zna kojem - jedno sedam do osam mjeseci .

 

10.PAVLOVIĆ, GRGO, zvani Tajin, otac Ivo, m ajka Ivka rođ. Grbešić, rođ. 1919. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao, Prema krsnom listu koji je 7. VIII. 1997. god. izdao Rkt. župni ured iz Solakove Kule, vidi se da je grgur kršten 15. ožujka 1925. god., a da je rođen 12. ožujka 1925. god., da mu je kum na krštenju bio Tomo Miškić, te da ga je krstio župnik Ivo Subašić.

 

11.PAVLOVIĆ, JAKOV, rođen u Pajićima, nestao u ratu.

 

12.PAVLOVIĆ, JOSIP, zvani Tajin, otac Ivo, majka Luca rođ. Juričević, rođ. 1922. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao. Prema krsnom listu koji je izdao Rkt. župni ured iz Solakove Kule 7. VIII. 1997. god., vidi se da je Josip rođen 19.10.192. god., da je krošten 21. X. 1912. god., da mu je kum na kršteju bio Martin Markić, a krstio ga je župnik Stjepan Prgomet.

 

13.PAVLOVIĆ, JOZO, otac Joko, otac Ivo, majka Luca rođ. Juričević, rođ. 23. prosinca 1905. u Pajićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, kasnije domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine. Prema krsnom listu izdanom 7. VIII. 1997. god. vidljivo je da je Jozo rođen 23. XII. 1905. god., da je kršten 24. XII. 1905. god., da mu je kum bio Ilija Matić, a da ga je krstio župnik Josip Skalec.

 

14.PAVLOVIĆ, PERO, majka rođ. Juričević, rođ. - u Pajićima, Hrvat, katolik, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnomi putu, 1945. godine.

 

15.RAJIĆ, IVO, zvani Kockar, otac Marko, majka Mara, rođ. oko 1920. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1945. godine.

 

16.STIPIĆ, ILIJA, zvani Ilko, otac zvani Šošo, rođ. oko 1920. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1945. godine.

 

17.STIPIĆ, JOSIP, rođ. 1918. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1945. godine.

 

18.STIPIĆ, JOSIP, otac Nikola, majka Mara, rođ. - u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1942. godine. Svjedok Janja Pravdić iz Paića kaže da je Josip otišao u redovnu vojsku domobrana i nikad se nije vratio. Iz sela Paića u redove doobrana otišlo je 18 vojnika i nikad se ni jedan nije vratio.

 

19.STIPIĆ, MATO, otac zvani Šošo, rođ. 1919. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, dombran, nestao 1945. godine.

 

20.STIPIĆ, SLAVKO, zvani Zebić, otac zvani Šošo, rođ. 1923. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga kao civila pripadnici vlasti FRNJ na planini Pidriš kod mjesta Šeita, nakon rata, 1947. godine. Ruža Stanić iz Ivankova kaže da se Slavko krio poslije rata. Uhapšen je i ubijen u planini Pidriš kod Šeita, sa skupinom uhapšenih, ali su oni drugi bili sa zapadne strane općine Prozora.

 

21.TOPIĆ, MATO, zvani Kajtezov, rođ. 1918. u Pajićima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, umro kao civil od ratnih posljedica u logoru u Slavonskoj Požegi, nakon rata, 1947. god. Ruža Stanić iz Ivakova kaže da je Mato umro od posljedica batinanja u logoru u Požegi. Iz Požege je došao 1946. kao logoraš, te umro 1947.

 

 

Mjesto: PALJIKE

 

1.    GRBAVAC, IVICA, otac Ivo, majka Mara rođ. Gazilj, rođ. 1923. u Paljikama, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine; zadnji put viđen u Zidanom Mostu, 1945. godine. Andrija Rajič iz Paljika kaže da je Ivica ranjen u borbi kod Zidanog Mosta. Vršio je dužnost vodnika. Prebačen je u bolnicu, od kad mu se gubi svaki trag i glas o njemu. Kod Andrije postoji Ivičina fotografija u domobranskoj odori.

 

2.    GRBAVAC, MATO, otac Ivo, majka Mara rođ. Gazilj, rođ. 1922. u Paljikama, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao; zadnji put viđen u Splitu, 1943. godine. Andrija Rajič iz Paljike kaže da je Mato otišao u redovnu vojsku 1942. god. Godine 1943. pokupljeno je 12.000 vojnika od strane Talijana, kokji su bili u savezništvu sa Švabama, i brodovima su prebačeni za Rusiju da se bore protriv Rusa. Posljednji put viđen je pri ukrcavanju u brodove u Splitu. Kod Andrije Rajiča (on je Matin zet) postoji fotografija koju je Mato poslao 12. IX. 1942. god. (obučen u talijansku odoru).

 

3.    MARIĆ, BOŽO, otac Šime, rođ.1904. u Paljikama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Paljikama, u listopadu 1942. godine.

 

4.    MARIĆ, JAGO, otac Šimun, rođ. 1896. u Paljikama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Paljikama, u listopadu 1942. godine.

 

5.    MEŠTROVIĆ, NIKO, otac Marko, majka Marta, rođ. 1923. u Paljikama, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Paljikama, 8. listopada 1942. godine; sahranjen na groblju u Paljikama. Mijo Meštrović kaže da su četnici Niku pokupili dok je ovaj čuvao stoku. Zaklali su ga na licu mjesta. Sahranje je u groblju u Paljikama.

 

6.    RAJIĆ, AMBROŽA, otac Jure, rođ. 1923. u Paljikama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Paljikama, u listopadu 1942. godine.

 

7.    RAJIĆ, GABRO, otac Andrija, rođ. 1906. u Gorancima kod Mostara, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Paljikama, u listopadu 1942. godine.

 

8.    RAJIĆ, JOZO, otac Nikola, rođ. 1895. u Paljikama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Paljikama, u listopadu 1942. godine.

 

9.    RAJIĆ, JOZO, otac Mato, majka Janja rođ. Ćurić, rođ. 1921. u Paljikama, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao za vrijeme rata. Franjo Rajič iz Rame kaže da se Jozo nalazio u domobranima od srpnja 1943. Padom NDH, Jozo je zarobljen u Banjoj Luci. odatle je odveden u Požegu u logor. Ne zna se točno koliko je ozo boravio u tom logoru, ali od tada mu se gubi svakit rag. Njegovi posmrtni ostaci nikad nisu pronađeni.

 

10.RAJIĆ, JURE, otac Ambroža, rođ.1901. u Paljikama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Paljikama, u listopadu 1942. godine.

 

11.RAJIĆ, MARKO, otac Nikola, majka Ruža, rođ. Barišić, rođ. 1924. u Paljikama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Paljikama, u listopadu 1942. godine. Imao je nepunih 18 godina, kad su ga četnici odveli od kuće, rezali, izboli nožem i zaklali. Pronađen nakon četiri dana i sahranjen na groblju u Paljikama.

 

 

Mjesto: PARCANI

 

1.    BOŠNJAK, STIPO, rođ. - u Rakitnu kod Posušja, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil. Ubili su ga partizani prema svjedočenju Mirka Ćurde iz Gorice.

 

 

Mjesto: PAROŠ

 

1.    BOŠNJAK, ILIJA, otac Ivan, majka Jela rođ. Džalto, rođ. - u Parošu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

2.    BOŠNJAK, IVO, otac Marko, majka Janja rođ. Džalto, rođ. - u Parošu, Hrvat, katolik, neoženjen, prije rata bio žandar, za vrijeme rata pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

3.    BOŠNJAK, MATO, otac Stipo, majka Ruža rođ. Crnac, rođ. 25 siječnja 1914. u Parošu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, ranjen u borbi s partizanima, umro od ratnih posljedica; 05. svibnja 1944. g. sahranjen na vojnom groblju Koševo u Sarajevu.

 

4.    BOŠNJAK, MATO, otac Ivan, rođ. - u Parošu, civil, nestao.

 

5.    BOŠNJAK, NEDILJKO, otac Stipo, majka Ruža rođ. Crnac, rođ. 1911. u Parošu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Skrobućanima, u listopadu 1942. godine.

 

6.    BOŠNJAK, TOMO, otac Stipo, majka Ruža rođ. Topić, rođ. 2. svibnja 1925. u Parošu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubijen kao zarobljenik u Rodićima, 5. listopada 1944. godine.

 

7.    BOŠNJAK, VINKO, otac Marko, majka Janja rođ. Džalto, rođ. 1912. u Parošu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

 

Mjesto: PLOČA

 

1.    AUGUSTINOVIĆ, FRANJO, zvani Modrić, otac Ivan, rođ. 1907. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine; sahranjen u groblju na Ploči. Svjedok Ivan Uložnik iz Ploče kaže da je Franjo pokkupljen u selu sa još 2 mještana i odedeni su u obližnji potok zvani Briški potok u Ploči, gdje su strijeljani. Franjo je u tom strijeljanju bio i ranjen u nogu te je ostao tu preko noći. Međutim, u toku noći je jako padala kiša te je naišla poplava i zaplavila ga. Franjo je tako iskrvario i umro. Sahranjen je dva dana kasnije na groblju u Ploči.

 

2.    AUGUSTINOVIĆ, MARKO, zvani Modrić, otac Ivan, rođ. 1901. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine. Ivo Čuljak iz Ploče kaže da je Marko pokupljen u selu sa još 27 mještana i odveden u obližnji potok zvani briški potok u Ploči. Tu su strijeljani. Marko je ostao mrtav u tom potoku- Sutradan mještani su ga pronašli i sahranili na groblju u Ploči.

 

3.    BANUŠIĆ, IVAN, zvani Bulajin, otac Ivo, majka Anuša rođ. Čuljak, rođ. 1921. na Ploči, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine= sahranjen u groblju na Ploči. Ivo Čuljak iz Ploče kaže da je Ivan pokupljen u selu sa još 27 mještana i odveden u obližnji potok zvani Briški potok u Ploči. Tu su strijeljani. Marko je ostao mrtav u tom potoku- Sutradan mještani su ga pronašli i sahranili na groblju u Ploči.

 

4.    BANUŠIĆ, IVO, otac Ilija, rođ. 1888. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine; pokopan u groblju na Ploči. Strijeljan u Briškom otoku u selu Ploči zajedno sa sinom Ivanom i još 26 mještana.

 

5.    BOŠNJAK, ILIJA, otac Franjo, rođ. 1924. na Ploči, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine.

 

6.    ČULJAK, BOŽO, zvani Bilin, otac Martin, majka Ruža rođ. Mostina, rođ. 1893. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine; sahranjen u groblju na Ploči. Ivan Uložnik priča: Četnik koji je prethodno ubio Matu Uložnika otišao je do Matinog susjeda Bože Čuljka, također tražeći oružje i slično, te ga potom odveo ispod kuće, iza štale na đubreluk i pucao u njega. Božo je ostao na nogama nakon dva zadobivena metka, a onda se ipak srušio mrtav. Sahranio ga je brat Jozo sutradan na groblju u Ploči. Pogibiju Božinu gledao je svojim očima Ivan Uložnik zvani Ruškić, tada je imao 20 godina.

 

7.    ČULJAK, ILIJA, otac Toma, rođ. 1923. na Ploči, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Sokolcu, u lipnju 1941. godine. Ivo Čuljak kaže da je Ilija bio pripadnik ustaške vojske, Crne legije. Njegova jedinica nalazila se na frontu kod Sokoca. Ilija je bio izdat od svojih suboraca muslimana, koji su mu namjestili zasjedu i poslije toga prešli u partizane. Posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni, ali je utvrđeno i dokazano kako je poginuo.

 

8.    ČULJAK, ILIJA, zvani Gostovčić, otac Ivo, majka Luca, rođ. 1921. na Ploči, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga partizani kao civila u Orašcu, 1945. godine; sahranjen u šumarku Potkamenu. Ivan Uložnik kaže da je Ilija bio na "koševini" na svom imanju u planini Ljubuši. Partizani su naišli i odveli njega i Jozu Pločkinjića i Ivu Vidovića. Svu trojicu su ubili u gaju Potkamenom. Tu su i sahranjeni.

 

9.    ČULJAK, IVAN, otac Martin, rođ. 1878. na Ploči, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine

 

10.ČULJAK, IVAN, otac Stipan, majka Luca, rođ. 1920. na Ploči, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Sokolcu, 1943. godine. Ivo Čuljak iz Ploče kaže da je Ivan bio pripadnik ustaške vojske. Njegova jednica nalazila se u okolici Sokoca. Na povratku u Ramu bio je uhvaćen i ubijen od partizana.

 

11.ČULJAK, IVAN, otac Jakov, rođ. 1882. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine. Ivo Čuljak iz Ploče kaže da su četnici Ivana zatekli pred kućom. tražili su da im preda novac i oružje. Kako nije imao ni jedno ni drugo, ubili su ga, obisili za verige iznad ognjišća i zapalili kuću. Ivan je tako izgorio u rodnoj kući.

 

12.ČULJAK, IVAN, zvani Ivče, otac Jure, rođ. 1915. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Sarajevu, 1945. godine. Ivo Čuljak kaže da je Ivče bio pripadnik ustaške vojske i da je poginuo u Sarajevu u borbi s partizanima. O okolnostima pogibije zna se vrlo malo zbog nedostatka svjedoka.

 

13.ČULJAK, IVAN, zvani Brojan, otac Mato, rođ. 1901. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine; sahranjen u groblju na Ploči. Ivan Uložnik kaže da je Ivan strijeljan u Briškom potoku zajedno sa još 27 mještana.

 

14.ČULJAK, IVČE, otac Ivan, rođ. 1904. na Ploči, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine.

 

15.ČULJAK, JOZO, otac Jure, rođ. 1904. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, ubili su ga četnici kao zarobljenika u pokolju na Ploči, u listopadu 1942. godine; pokopan u groblju na Ploči. Ivo Čuljak iz Ploče kaže da su četnici Jozu zatekli kod kuće te ga tu i ubili. Tijelo je odmah pronađeno i pokopano u mjesnom groblju.

 

16.ČULJAK, MARTIN, otac Martin, rođ. 1886. na Ploči, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine.

 

17.ČULJAK, MIŠKO, otac Ivan, majka Marta rođ. Uložnik, rođ. 1905. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, prije rata bio žandar, za vrijeme rata pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine. Ivan Uložnik iz Ploče kaže da je Miško Čuljak žrtva Bleiburga! Ostalo nepoznato!

 

18.ČULJAK, STIPAN, otac Mato, majka Marija, rođ. 1902. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil. Ubijen u listopadu 1942. godine od četnika.

 

19.ĆURČIĆ, JERKO, otac Joko, rođ. 1895. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, domobran, ubili su ga četnici kao zarobljenika u pokolju na Ploči, u listopadu 1942. godine; pokopan u groblju na Ploči.

 

20.PLOČKINJIĆ, ILIJA, otac Ivo, rođ. 1917. na Ploči, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine.

 

21.PLOČKINJIĆ, IVAN, otac Ilija, rođ. 1914. na Ploči, Hrvat,katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine.

 

22.PLOČKINJIĆ, ANE, otac Ivo, majka Luca rođ. Čuljak, rođ. 1937. na Ploči, Hrvat, katolik, dijete, nestala 1942. godine, Svjedok Slavko Pločkinjić kaže da je Ane kao djevojčica od pet godina otišla "na prehranu" u Zagreb, pa poslije negdje u Varaždin i od tada se ništa ne zna o njoj. Je li živa, usvojena ili nešto drugo, o njezinoj sudbini nije poznato.

 

23.PLOČKINJIĆ, IKAN, otac Višan, majka rođ. Dijaković, rođ. 1920. na Ploči, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojiba, poginuo u borbi s parizanima na Drini, u lipnju 1941. godine. Slavko Pločkinjić iz Ploče kaže da je Ikan posljednji put viđen u borbi između ustaških snaga i partizana na rijeci Drini. Vidio ga je Ivan Čuljak, Stipanov, zvani Dedinovac. Poslije te borbi gubi mu se trag i ne čuje se glas o njemu, da bi u lipnju 1941. godine stigla "crna knjiga" u kojoj je bila obavijest da je Ikan Pločkinjić sin Višana mrtav, da mu se njegovi ne nadaju.

 

24.PLOČKINJIĆ, IVAN, zvani Matićev, otac Jozo, majka Pera rođ. Vidović, rođ. 1920. na Ploči, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine. Ivan Uložnik iz Ploče kaže da je Ivan u listopadu 1942. pokupljen iz kuće te uguran u pojatu zajedno s Ivanom Meterom (najmenikom kod Kajinića). Pojata je zapaljena i oni su izgorili zajedno s njom. Posmrtnih ostataka nije ni bilo jer je pojata izgorila komplet!

 

25.PLOČKINJIĆ, JOZO, otac Ilija, rođ. 1914. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga pripadnici vlasti FRNJ kao civila, u šumarku Pod kamenom, u Dubom na Ljubuši, u srpnju 1945. godine. Pavo Pločkinjić iz Ploče priča: Za vrijeme koševine u mjesecu srpnju u Ljubuši Jozo plastio sijeno. Naišli partizani, pokupili ga i odveli na mjesto zvano Pod kamen u Dubom u Ljubuši, zajedno s Ilijom Čuljkom i Ivom Vidovićem Ćubom, gdje su ih svu trojicu ubili. Jozo je pronađen na tom mjestu sedam dana poslije. Glava je bila odvojena od tijela. Sahranjen je u mjestu Dubo zajedno s Čuljkom i Vidovićem. Kod rodbine postoje fotografije kao dokazni materijal o žrtvi.

 

26.PLOČKINJIĆ, JURIŠA, otac Jozo, rođ. 1905. na Ploči, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine; sahranjen u grobljuna Ploči. Slavko Pločkinjić kaže da su Jurišu Pločkinjića pokupili trojica četnika iz rodne kuće, izveli ga pri'kuću te mu tražili novac, oružje - čega on nije imao - te ga pootom prislonili uz plot i zaklali. Sahranjen je sutradan na groblju u Ploči.

 

27.PLOČKINJIĆ, MATO, otac Vid, rođ. 1876. na Ploči, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine.

 

28.STIPIĆ, ILIJA, zvani Škarica, rođ. 1899. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, ubili su ga četnici kao zarobljenika u pokolju na Ploči, u listopadu 1942. godine; sahranjen u groblju na Ploči. Ivan Uložnik iz Ploče kaže da je Ilija strijeljan u Briškom potoku, selo Ploča, zajedno sa 27 sumještana.

 

29.STIPIĆ, IVO, zvani Škaričin, otac Ivan, rođ. 1913. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, ubili su ga četnici kao zarobljenika u pokolju na Ploči, u listopadu 1942. godine; sahranjen u groblju na Ploči; sahranjen u groblju na Ploči. Ivan Uložnik iz Ploče kaže da je Ivo strijeljan u Briškom potoku, selo Ploča, zajedno sa 27 sumještana.

 

30.ULOŽNIK, ILIJA, zvani Rade, otac Marijan, majka Anica rođ. Tanić, rođ. 1912. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških psotrojba, poginuo u borbi s partizanima u Kovačevu Polju, u rujnu 1944. godine. Svjedok Ivo Uložnik iz Ploče kaže da je 1944. god. došla IV. krajiška brigada na poziv muslimana-partizana iz Kovačeva Polja. Pošto su muslimani znali da se ustaška vojska navečer vraća ili dolazi u posjet svojim kućama, trebalo im je postaviti zasjedu. Na svom redovnom zadatku patrola Ilije Uložnika zvanog Rade, u kojoj je bio on zajedno s Juricom Penavom, Matom Škaricom i Jurom Glibom krenula je iz Vrana prema Kovačevu Polju, gdje su naišli na partizansku zasjedu koja je već bila postavljena u noći. Na mjestu Ratak došlo je do oružanog osukoba, gdje je svoj život izgubio Ilija Uložnik. Supruga Luca rođ Glibo sa svojih petero siročadi nastavila je svoj mukotrpni život.

 

31.ULOŽNIK, JURE, otac Marko, majka rođ. Penava, rođ. 1925. na Ploči, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Donjoj Vasti, 1945. godine; posmrtni ostaci preseseni kasnije na Ploču u mjesno groblje. Ivo Čuljak - Martin iz Ploče kaže da je Jure Uložnik bio pripadnik ustaške vojske pod Geganovim zapovjedništvom. Partizani su ih dočekli u Donjoj Vasti i tu je Jure poginuo u borbi. Najprije je tu bio i pokopan, a kasnije su njegovi ostaci preneseni u Ploču u mjesno groblje, jer se to odmah nije smjelo uraditi.

 

32.ULOŽNIK, MATO, otac Mijo, rođ. 1914. na Ploči, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine.

 

33.ULOŽNIK, MATO, zvani Martić, otac Jure, majka Marta rođ. Uložnik, rođ 1913. na Ploči, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik hrvatske policije, umoren u logoru u SSSR-u nakon rata. Ivan Uložnik iz Ploče kaže da okolnosti stradanja i počinitelj kao i mjesto stradanja nisu poznati. Međutim, naknadno se saznalo da je Mato bio zarobljen i ubijen negdje u logoru u SSSR-u.

 

34.ULOŽNIK, MATO, zvani Ivaćev, otac Ivan, majka Mostina, rođ. 1900. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac osmero djece, domobran, ubili su ga četnici kao zarobljenika u pokolju na Ploči, u listopadu 1942. godine; sahranjen u groblju na Ploči. Svjedok Ivan Uložnik priča: Nailaskom četnika u listopadu 1942. u mjestui Ploča bila je velika koncentracija njihova na Perića guvnu i Pod grobljem (naziv parcela veličine nogometnog igrališta). Na tim parcelama šenlučili su dva dana i dvije noći gosteći se dobrima mjesnog pučanstva. Mato je poginuo kad je četnik došao na kućni prag i tražio oružje, koje u kući nije niti postojalo. Ubio ga je puškom metkom u desno oko, a drugim metkom u srce. Taj prizor gledali su Matin sin Ivan (20 godina) i Matina supruga Ruža, te mali sin Ante. U pauzi između dva metka četnik je kundakom udario Ivana, a drugi četnik mu je objesio krunicu oko vrata i rekao da bježi. Ivan je još uzeo molitvenik "Biserje sv. Ante" i pobjegao. Mato je sahranjen sturadan na mjesnom groblju u Ploči. Sahranio ga je sin Ivan sam. Istog dana sahranio je i Jozu Čuljka, svog ujaka.

 

35.VIDOVIĆ, IVO, zvani Ćubo, rođ. 1905. na Ploči, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, strijeljali su ga partizani kao civila. Ivo Uložnik kaže da je Ivo plastio sijeno u mjestu Dubo u planini Ljubuši u srpnju 1945. god. Pokupljen je od strane partizana i odveden u obližnji gaj, gdje je strijeljan zajedno s Ilijom Čuljkom i Jozom Pločkinjićem.

 

36.VIDOVIĆ, KATE, rođ. 1901. na Ploči, Hrvatica, katolkinja, udana, majka četvero djece, civil, ubili su je partizani na planini Ljubuši, 1945. godine. Ivan Uložnik iz Ploče kaže da su partizani Kati htjeli oduzeti hranu. Kate to nije dopustila, pa su je zbog toga partizani ubili.

 

 

 

Mjesto: PODBOR

 

1.    ANĐELIĆ, MIJO, otac Marko, majka Mara rođ. Jeličić, rođ. 1920. u Podboru, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Livnu, 1942. godine; sahranjen u Livnu. Ante Anđelić iz Podbora svjedoči da se Mijo već 1941. godine prijavio kao dragovoljac u Crnu legiju. U borbi kod Livna poginuo je od partizana. Sahranjen je u Livnu kod crkve.

 

2.    BELJO, JOZO, otac Stipo, majka Ivka rođ. Grbeć, rođ. 1930. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga partizani na Podobru, u veljači 1944. godine; sahranjen na groblju u Podboru. Svjedok Miško Beljo iz Mluše priča: "Jozo je imao 14 godina. Išao je sa bratom Ivom i pok. Ivanom (Marijančićev) Sičaja u drva prema Kolivretu. Kad bu bili na mjestu zvanom Mali Okretanj u mjestu Gradina, zapucali su partizani. Jozo je pogođen i na mjestu je bio mrtav, a druga dvojica legli su pored njega i tako ostali na životu. Jozo je sahranjen sutradan u groblju u Podboru."

 

3.    ČULJAK, JURE, otac Andrija, rođ. 1904. u Podboru, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Podboru, u listopadu 1942. godine.

 

4.    ĆALIŠ, ANTE, zvani Beljušićev, otac Lovro, majka Manda rođ. Pločkinjić, rođ. 1908. u Podboru, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece (dva sina, tri kćeri), za vrijeme rata bio pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga pripadnici vlasti FRNJ kao civila na Orašcu, u prosincu 1945. godine. Ivan Uložnik iz Ploče kaže da su partizani Antu tražili u kući. On je pokušao pobjeći i sakrio se u konoplje, koje je bilo prislonjeno uz mogazu. Partizani su ga otkrili i ubili na licu mjesta. hitac u njega između ostalih ispalio je i Idriz Osmić. Pokopan je na groblju u Orašcu, da bi kasnije posmrtni ostaci bili preneseni u groblje u Podbor. Sin Antun (sada pokojni) na spomeniku mu je napisao: 'Poginuo od partizana', da bi ga stric Ivo zbog toga prijavo, pa je Antun taj natpis morao ukloniti klesanjem te odležati u zatvoru mjesec dana.

 

5.    ĆALIŠ, ILIJA, zvani Beljušićev, otac Ivo, majka Ruža rođ. Radić, rođ. 1920. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, domobranski časnik, bio u logoru u Požegi. Ivan Uložnik iz Ploče kaže da je Ilija Ćališ bio časnik u domobranskoj vojsci. Osim toga, bio je kurir koji je nosio poštu iz Zagreba u Bihać. Svjedok tvrdi da ga je posljednji put vidio u Bosanskoj Dubici. Nakon toga gubi mu se svaki trag.

 

6.    GLAVAŠ, PETAR, otac Ivan, majka Luca, rođ. 1899. u Podboru, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Podboru, u listopadu 1942. godine; sahranjen u groblju u Podboru. Ivan Uložnik kaže da je Petra mrtvog pronašla kći Luce, koja je tada imala trinaest godina, u podrumu rodne kuće, kad se vratila s Kolivreta, iz šume. Tražila ga po kući i oko nje, zvala ga, ali ga nije bilo, da bi ga konačno pronašla u podrumu. Dobio je metak u srce. Sahranjen je treći dan u groblju u Podboru.

 

7.    GRGIĆ, ILIJA, zvani Ile, rođ. u Podboru, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece (Petar, Ivan, Marko, Janje), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Podboru, 30. studenoga 1942. god. Jozo Sičaja iz Sopota kaže da su Ilijini sinovi Petar i Ivan bili pripadnici hrvatske vojske. Petar je bio pripadnik ustaških posrojba, poginuo 1943. u borbi s partizanima. Ivan je bio pripadnik domobranskih postrojba i danas je živ Ivan je bio sudionik Križnog puta. Ilija je ubijen vatrenim oružjem. Ukopan je u mjesnom groblju tri dana nakon smrti.

 

8.    GRGIĆ, PETAR, otac Ilija, rođ. 1919. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojiba, poginuo u borbi s partizanima 29. rujna 1944. godine.

 

9.    JELIČIĆ, IVAN, rođ., otac Luka, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Podboru, 8. listopada 1942. god. Izvješće Oružničke postaje Prozor od 21.01.1943. god.

 

10.JELIČIĆ, IVO, otac Stipo, rođ. 1922. u Podboru, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Podboru, u listopadu 1942. godine.

 

11.JELIČIĆ, MATO, zvani Matuka, otac Ivo, rođ. 1867. g. u Podboru, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine. Mara Beljo iz Podbora kaže da je devedesetogodišnji djed Matuka ležao bolestan pred kućom, iz straha da ne bude zapaljen u vlastitom domu. Četnici su došli ujutro, pobili i ubijali po selu, pa su i Matuku onako bolesnog ubili pred njegovom kućom.

 

12.JELIČIĆ, MIŠKO, zvani Gluvo, otac Ivo, majka Mara, rođ. 1919. u Podboru, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Konjicu, 1944 godine. Ante Anđelić iz Podbora kaže da je Miško kao ustaša poginuo 1944. godine kod Orašca u borbi s partizanima.

 

13.JELIČIĆ, STIPO, otac Ivan, rođ. - u Podboru, Hrvat, civil, katolik, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Podboru, 8. listopada 1942. god. Izvješće Policijske postaje Prozor od 21.01.1943. god.

 

14.MATEŠIĆ, JOZO, zvani Livnjak, otac Ivo, rođ. - u Potocima kod Livna, Hrvat, katolik, oženjen (iz drugog braka četvero djece), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u selu Podboru, u listopadu 1942. god. Svjedok Miško Beljo kaže da su četnici Jozu zatekli kod rodne kuće. Tri dana su motrili na njega, jer su mislili da ima novac. Kada su shvatili da su se prevarili, hladnokrvno su ga ubili. Jozu su sahranili njegov sin Ivo i još dvojica susjeda u mjesnom groblju u Podboru. Jozo je sahranjen noću iz straha od četnika.

 

15.METER, IVAN, otac Luka, rođ. 1924. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Ploči, u listopadu 1942. godine. Svjedok Ivan Uložnik - Ruškić iz Ploče kaže da je Ivan izgorio u pojati, zajedno s Ivanom Pločkinjićem, u koju su ugurani od strane četnika. Posmrtnih ostataka nije bilo.

 

16.METER, IVKA, otac Andrija, majka Pera, rođ. - u Podboru, Hrvatica, katolkinja, neudana, civil, umrla od posljedica ranjavanja od strane partizana, 1944. godine. Stipo Meter iz Podbora kaže da je Ivka nosila odijelo bratu Ivanu iz mjesta Podbor u Vran, gdje se Ivan borio u redovima ustaša - geganovaca. S Ivkom je bila Mara Anđelić. U trenutku kad su prelazili preko Proslapske ćuprije, iz sela Šćit, zaseoka Dronjići, zapucali su partizani i Ivku teže ranili. Prebačena je u bolnicu u Mostar, gdje je i umrla. Posmrtni ostaci nisu izručeni, a za mjesto gdje je sahranjena nikad se nije saznalo. Ivka je ovom svjedoku, Stipi Meteru, bila tetka.

 

17.METER, STIPAN, otac Ivan, majka Ruža rođ. 1908. u Proslapskoj planini (Proslap), Hrvat, katolik, oženjen (otac četvero djece - jedan sin, tri kćeri), zemljoradnik, domobran. Svjedok Lucka Sičaja iz Ploče kaže da je Stipan stanovao u selu Podbor. Čuo je da se u planini puca, da četnici ubijaju i pale. Supruga i djeca su mu bili u planini (Proslapska planina). On je, saznavši za sve to, otišao u planinu, gdje ga četnici hvataju i ubijaju. Sahranjen je u Proslapskoj planini, a nakon mjesec dana prenesen u groblje u Podboru.

 

18.MIŠURA, IVO, otac Mato, majka Ivuša rođ. Nikolić, rođ. - u Podboru, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece (jedan sin, jedna kći), domobran, poginuo u borbi s partizanima, 1943. ili 1944. godine. Rafo Mišura iz Sopota kaže da je Ivo bio pripadnik hrvatskih domobrana i da je poginuo u borbi s partizanima, negdje kod Banje Luke. Tu su ga njegovi suborci pokopali, ali poslije njegovi posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni.

 

19.MIŠURA, MATO, zvani Mateša, otac Mato, majka Ivuša rođ. Nikolić, rođ. - u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Tarčinu kod Hadžića. Rafo Mišura kaže da je Mato u ustaše otišao 1941. god. U Tarčinu je poginuo u borbi s partizanima. Bio je ustaški satnik. Kad je poginuo, suborci su ga zakopali, ali njegovi posmrtni ostaci nisu pronađeni jer su poginuli i njegovi suborci koji su ta zakopali.

 

20.SIČAJA, ANTE, otac Mijo, rođ. 1909. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, žandar Kraljevine Jugoslavije, poginuo u borbi s partizanima. Ante Sičaja iz Podbora kaže da je Ante bio pripadnik jugoslaenskih žandara. Nestao je u borbi s partizanima. Međutim, svjedok ne zna gdje se borio i gdje je poginuo.

 

21.SIČAJA, ANTE, otac Ivo, majka Kata rođ. Tanjić, rođ. 1919. u Podboru, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, strijeljali su ga kao civila pripadnici vlasti FNRJ u Podboru, nakon rata, 8. prosinca 1947. godine. Jozo Sičaja iz Sopota kaže da je Ante ubijen 1947. god. ispred rodne kće u Podboru od strane tadašnje komunističke vlasti. Ubijen je pod optužbom da je protiv naroda i tadašnje vlasti. Sahranjen je na mjestu ubojstva jer nije bila dopuštena sahrana u groblju. Posmrtni ostaci naknadno su preneseni iu groblje. Ante je u prvom braku živio s Anom rođ. Meštrović i imali su jedno dijete (Kata). Nakon ženine smrti, ponovno se oženio Marom Mišura, koju je uzeo kao udovicu, a njeno djevojačko prezime bilo je Barešić. U tom braku imali su jedno dijete (Anđa), koje je brzo umrlo nakon rođenja. Dijete iz prvog braka (Kata) još je živo.

 

22.SIČAJA, AUGUSTIN, zvani Branko, otac Stipan, majka Ruža, rođ. 1942. u Podboru, Hrvat,katolik, neoženjen, civil, ubili su ga kao civila pripadnici vlasti FNRJ (SFRJ) u Buškom Blatu, u zatvoru, nakon rata, 1962. godine. Ivan Sičaja iz Sopota kaže da je Augustin (Branko) bio žrtva tadašnje vlasti zbog svog oca Stipana koji je bio ustaški vođa. Godine 1962. pok. Augustin je došao u sukob s Beganović Farom koji je napadao čast njegova oca. U tom sukobu Faro je poginuo (Faro je bio pripadnik partizaske vojske), pa je pok. Augustin osuđen na 11 godina zatvora. Nakon šest mjeseci namještena mu je zamka, da pok. Augustin pobjegne iz zatvora, i da u bijegu bude ubijen. Tako se i dogodilo. Sve je to pripravljeno jer su svi sinovi Geganovi smatrani državnim neprijateljima.

 

23.SIČAJA JOZO, zvani Joskan, otac Luka, majka Mara rođ. Tanjić, rođ. 1909. u Podboru, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (Marija, Ruža i Jozo), civili, ubili su ga četnici na planini Osojnici, 28. rujna 1942. godine. Jozo Sičaja iz Sopota kaže da su Jozina djeca ostala siročad i da su bila razmještena po raznim domovima za siročad. Jozina žena Mara umrla je godinu dana nakon njegove smrti.

 

24.SIČAJA, LUKA, otac Marijan, majka Ivuša rođ. Ivančević, rođ. 1913. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, poginuo u borbi s partizanima u Čauševom gaju, u travnju 1944. godine. Jozo Sičaja iz Sopota kaže da je Luka Sičaja bio pripadnik hrvatskog domobranstva. To je bila samostalna postrojba na području Rame. Luka je poginuo u Rami u borbi s partizanima.

 

25.SIČAJA, MARKO, zvani Markica, otac Ivo, majka Kata rođ. Tanjić, rođ. 1912. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, poginuo u borbi s partizanima na planini Draševo, 13. studenoga 1945. godine. Jozo Sičaja iz Sopota tvrdi da je Marko bio pripadnik hrvatskog domobranstva, koje je branilo Ramu. Poginuo je na planini Draševu u borbi s partizanima. Postoje fotografije kao dokazni materijal.

 

26.SIČAJA, MATO, otac Marijan, majka Ivuša rođ. Ivančević, rođ. 1911. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, hrvatski oružnik (pripadnik policije), poginuo u borbi s partizanima u Osijeku, 1943. godine; sahranjen u Osijeku. Jozo Sičaja iz Sopota veli da je Mato bio na dužnosti u Osijeku kao pripadnik hrvatskog oružništva. Tu je poginuo u borbi s partizanima. Postoje fotografije kao dokaz Matine pripadnosti navedenoj postrojbi, tj. državnoj službi u NDH.

 

27.SIČAJA, MATO, otac Ivo, rođ. 1924. u Podboru, Hrvat, katolik, otac Ivo, majka Kata rođ. Tanjić, rođ. 1924. u Podboru, Hrvat, katolik neoženjen, zemljoradnik, pripadnik poglavnikove tjelesne bojne, poginuo na rijeci Korani kod Karlovca u borbi s partizanima, 1944. godine. Jozo Sičaja iz Sopota kaže da je Mato bio pripadnik hrvatske vojske, Poglavnikove tjelesne bojne. Mato je bio u službi na više mjesta u Bosni i Hrvatskoj. Kad je osnovana navedena postrojba, bio je izabra u tu počasnu postrojbu. Kao pripadnik te postrojbe poginuo je 1944. na rijeci Korani kod Karlovca. Njegova obitelj ne zna za posmrtne ostatke jer je miniran most na kojem je Mato poginuo, pa je tijelo završilo u rijeci. Međutim, vjeruje se da je tijelo pronađeno jer je postojalo mjesto gdje su pokopani pripadnici hrvatske vojske u blizini Karlovca. Članovi Matine obitelji obilazili su ta mjesta, međutim Matini posmrtni ostaci sa sigurnošću nisu pronađeni.

 

28.SIČAJA, MILE, otac Andrija, majka Janja, rođ. 1922. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, poginuo u borbi s partizanima.

 

29.SIČAJA, MIŠKO, otac Marijan, majka Ivuša rođ. Ivančević, rođ. 1908. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojiba, poginuo kod Staljingrada, u Rusiji, 1943. godine. Jozo Sičaja iz Sopota veli da je Miško bio pripadnik hrvatske legije koja je išla na Staljingrad zajedno sa Nijemcima. Miško je poginuo u borbi kod Staljingrada od strane Rusa. Potvrda o njegovoj smrti je tzv. "crna knjiga", tj. obavijest od strane komande njegove jedinice koja je stigla njegovoj obitelji. Ta obavijest stigla je u roku tri do pet dana nakon pogibije.

30.SIČAJA, NIKOLA, otac Luka, majka Mara rođ. Tanjić, rođ. 1911. u Podboru, Hrvat, katolik, oženjen, supruga Ivka rođ. Grubeša, otac jednog djeteta (kći Ana, kasnije časna sestra), zemljoradnik civil, ubili su ga četnici na planini Osojnici, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Rami.

 

31.SIČAJA, STIPAN, zvani Gegan, otac Ivan, majka Janja, rođ. 1898. u Podboru, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, zemljoradnik, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u Zlopolju, u borbi s partizanima, nakon rata, 8. studenoga 1945. godine. Ivan Sičaja iz Sopota kaže da je Stipan 1944. godine ustao protiv tadašnjeg režima. Borio se protiv partizana za obranu Rame. Bio je vođa svoga naroda u tom kraju. Ne zna se točno koji je čin imao u ustaškoj vojsci, ali je rukovodio svim njihovim borbenim akcijama. U jednoj borbi bio je ranjen u nogu i ruku, ali jer se nije htio predati, sam je sebi oduzeo život. Pok. Stipan najprije je sahranjen na mjestu pogibije, ali su osam dana nakon toga njegovi ostaci preneseni u mjesno groblje, jer je to dopušteno od tadašnje vlasti. Pok. Stipan ostao je u sjećanju naroda kao vođa svog naroda u borbi protiv nepravde. Od podataka postoje fotografije, koje posjeduje njegova rodbina. Imena Stipanove djece: Vinko, Ivan, Slavko, Kata, Zvonko i Augustin (nadimak Branko).

 

32.SIČAJA, STIPO, zvani Beroš, otac Jerko, majka Kata rođ. Čuljak, rođ. 1919. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik, ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata. Ante Sičaja kaže da se Stipo borio na strani ustaša po raznim ratištima. U Dubrovniku je ratovao sa Antom Sičaja, Ivanom Stapićem, Matom Ćališem i drugima. Poslije toga prebacuje se u Ramu u ustaše - geganovce. Bio je ranjen u borbi u Rami u mjestu Škrobućani. U jednoj od borbi je nestao. Leš nije pronađen, ne zna se ništa dalje o njemu.

 

33.SIČAJA, STIPO, otac Mato, majka Kata rođ. Sičaja, rođ. 1923. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, zemljoradnik, pripadnik ustaških postrojba, ubijen kao zarobljenik na Križnom putu, 1945 god. Ante Sičaja iz Podbora kaže da je Stipo bio pripadnik Crne legije. Njegova jedinica bila je na ratištima na mnogim mjestima: Livno, Tomislavgrad, Dalmacija, pa sve do slovensko-austrijske granice. U jednoj od tih borbi Stipo je zarobljen od strane partizana i viđen je u logoru u Mariboru. Poslije toga gubi mu se svaki trag.

 

34.SIČAJA, VINKO, zvani Geganov, otac Stipan, majka Ruža rođ. Nikolić, rođ. 1926. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Risovcu, kod Kedžare, u lipnju 1944. godine. Ivan Sičaja iz Sopota kaže da je Vinko u proljeće 1944. god. sa svojim ocem Stipanom krenuo u ustaše. Njegova postrojba boravila je u planini Vran i borila se protiv partizana za obranu Rame. U toj borbi je i poginuo. Pošto njegovoj rodbini nije bilo dopušteno prenošenje posmrtnih ostataka u mjesno groblje, pok. Vinko je sahranjen na mjestu smrti. Tu se njegovi ostaci i danas nalaze, što svjedoči nadgrobni spomenik. Od podataka kod rodbine postoji pramen kose pok. Vinka, koji su ostavili za uspomenu, ali ostali podaci nisu sačuvani.

 

35.STAPIĆ, STIPO, otac Ivo, majka Marta rođ. Bilić, rođ. 1928. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Uzdolu, 1943. godine; pokopan u groblju u Podboru. Miško Beljo iz Mluše kaže da se Stipo borio u ustaškim snagama u Rami s Geganom. Prvi dan kad je otišao u ustaše uhvaćen je u kući Markice Anđelića u Ometalima. Odveden je na Uzdol, gdje je i ubijen. Po pričanju, ubio ga je Asim Grcić, partizan. Sahranjen je sutradan po pogibiji, na Uzdolu iza crkve. Posmrtni ostaci, nakon više godina, preneseni su u groblje u selu Podbor, ali ni tada nisu smjeli biti pohranjeni na "elitnim" mjestima u groblju zbog sistema strahovladajućeg režima Jugoslavije.

 

36.ŠOLA-ŠIMUNOVIĆ, ANTE, otac Ilija, majka Anđa rođ. Tovilo, rođ. 1922. u Podboru, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima na Krndiji, 1943. godine; pokopan na groblju u Krndijama. Jozo Sičaja iz Sopota kaže da je u vrijeme pogibije Ante bio pripadnik ustaške vojske. Poginuo je u mjestu Krndije kod Đakova. Posmrtni ostaci sahranjeni su na groblju u Krndijama.

 

 

Mjesto: PROSLAP

 

1.    ABAZ, FRANJO, otac Mijo, majka Pera rođ. Žilić, rođ. 1921. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani iz zasjede u Sarajevu, 1943. godine; sahranjen u Sarajevu.

 

2.    ABAZ, ILIJA, otac Mijo, rođ. 1921. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

3.    ABAZ, IVO, otac Mijo, rođ. 1889. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

4.    ABAZ, MIJO, otac Mijo, rođ. 1894. u Proslapu, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

5.    BAGARA, IVAN, otac Jure, majka Ivka rođ. Grozdić, rođ. 1920. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Livnu, 1944. godine; sahranjen na groblju Gorica u Livnu. Mato Bagara, Ivanov brat, iz Proslapa, kaže da je Ivan ubijen na Borovoj Glavi - Livno u borbi s partizanima. Ustaše su ga ukopale na groblju Gorica u Livnu, gdje se i danas nalaze posmrtni ostaci Ivana Bagare.

 

6.    BAGARA, MIJO, otac Jure, majka Ivka rođ. Grozdić, rođ. 1914. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ubijen kao zarobljenik u Kostajnici, u listopadu 1942. godine. Mato Bagara iz Proslapa, Mijin brat, kaže da je Mijo imao "dobrog prijatelja", po nacionalnosti Srbina, u Hrvatskoj Kostajnici. Zna se da je u listopadu 1942. otišao k njemu, i poslije toga se za Miju više ništa ne zna.

 

7.    BARABAN, PERO, otac Mijo, rođ. 15.03.1904. u Rundovcima, Hrvat, katolik, civil, otac četvero djece, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Anuša Baraban iz proslapa, Perina nevjesta, priča da je Pero sa svojom ženom i četvero djece te još nekoliko obitelji pokušao bježati. Imali su sa sobom i psa, koji je zalajao, tako da su ih četnici otkrili i ubili Peru Barabana, Stipu Žilića i Miška Ravlića. Ravlić je zaklan, a Baraban i Žilić su ubijeni iz puške.

 

8.    BARIŠIĆ, IVO, otac Andrija, rođ. 1892. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

9.    BOŠNJAK, IVAN, zvani Senjota, otac Toma, majka Ruža rođ. Glibo, rođ. 1892. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Luca rođ. Matešić), otac šestero djece (Ivka, Anđa, Ljubica, Kate, Ruže i Ilija), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Ripcima. Franjo Bošnjak iz Proslapa kaže da su četnici došli u selo Žiliće i pozvali sve seljake da se skupe na mjesto Džeića vlaka - ograda - Mejdan. Spalili su sve kuće, rastjerali djecu i žene. Tražili su oružje. Na tom mjestu pobijeno je 12 mještana, dok je šestero mještana ostalo ranjeno ležeći. Jedan je kasnije podlegao ranama u bolnici u Sarajevu (Miško Žilić). Ivan je sahranjen zajedno s ostalima na mjestu pogibije. Kasnije, negdje 1968. godine kosti su prenesene u proslapsko groblje.

 

10.BOŠNJAK, IVO, otac Jozo, rođ. 1907. u Proslapu, Hrvat, atolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

11.BOŠNJAK, JOZO, otac Ante, majka Marta, rođ. 1912. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; sahranjen na groblju u Žilićima. Franjo Bošnjak iz Proslapa, Jozin rođak, kaže da je Jozo odveden od kuće na Ražišće, dva kilometra od rodne kuće, i ubijen iz puške. Pronašao ga je brat Marko i pokopao na groblju u Žilićima.

 

12.BOŠNJAK, JOZO, otac Mato, majka Kata rođ. Šimunović, rođ. 1909. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8j. listopada 1942. godine; sahranjen na proslapskom groblju. Franjo Bošnjak iz Proslapa kaže da su četnici došli u selo Žiliće i pozvali sve seljake da se skupe na mjesto Džeića vlaka - ograda - Mejdan. Spalili su sve kuće, rastjerali djecu i žene. Tražili su oružje. Na tom mjestu pobijeno je 12 mještana, dok je šestero mještana ostalo ranjeno ležeći. Jedan je kasnije podlegao ranama u bolnici u Sarajevu (Miško Žilić). Jozo je sahranjen zajedno s ostalima na mjestu pogibije. Kasnije, negdje 1968. godine kosti su prenesene u proslapsko groblje.

 

13.BOŠNJAK, JURE, otac Ante, majka Marta rođ. Andričić, rođ. 1914. u Proslapu, Hrvat, katolik, domobran, nestao 1942. godine. Franjo Bošnjak iz Proslapa kaže da je Jure otišao u hrvatsku vojsku u domobrane 1942. godine. Od tada mu se gubi svaki trag i glas.

 

14.BOŠNJAK, JURE, otac Toma, majka Ruža rođ. Glibo, rođ. 1893. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, pretukli ga četnici, umro od posljedica rata; pokopan na groblju Kuraje u Žilićima. Franjo Bošnjak iz Proslapa, Jurin sin, kaže da je 8. listopada 1942. god. Jure pretučen. Tada su poginuli Jurin brat Mato, rođak Mijo i bratić Toma. Pretučen je na kućnom pragu. Nakon dva mjeseca pod posljedica je podlegao. Umro je u svojoj kući. Pokopan je u groblju Kuraje-Žilići.

 

15.BOŠNJAK, MATO, zvani Ćare, otac Toma, majka Ruža rođ. Glibo, rođ. 1877. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Kata rođ. Šimunović), otac petero djece (Jozo, Toma, Šimun, Ljubica i Ruža), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u Žilićima. Franjo Bošnjak kaže da je 8.10.1942. god. Mato ubijen zajedno s rođakom Mijom i sinom Tomom. Ubijeni su pred kućom. Pokopani su u Žilićima.

 

16.BOŠNJAK, MATO, otac Ante, majka Marta, rođ. 1906. u Proslapu, Hrvat, katolik, vojnik Kraljevine Jugoslavije, nestao. Franjo Bošnjak iz Proslapa, Matin rođak, kaže da je Mato oko 1926. otišao u kraljevsku vojsku. Od onda se o njemu ništa i nije čulo.

 

17.BOŠNJAK, MIJO, otac Marko, majka Ivuša rođ. Jagić, rođ. 1880. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Anuša rođ. Lovrić), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Ripcima. Franjo Bošnjak iz Proslapa kaže da su četnici ubili njega, rođaka Matu i Tomu ispred kuće. Sahranjen je u groblju u Žilićima, a 1967. god. njegovi posmrtni ostaci preneseni su u groblje u Ripcima. Mijo je pogođen iz puške, a nakon toga zaklan (priklan).

 

18.BOŠNJAK, MIŠKO, zvani Mizan, otac Ante, majka Marta, rođ. 1922. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Žilićima. Miškov rođak Franjo Bošnjak iz proslapa kaže da je Miško ubijen 8. X. 1942. u Proslapu, zajedno s još dvojicom braće, Jozom i Jurom, ispred obiteljske kuće. Pokopan je u groblju Žilići.

 

19.BOŠNJAK, TOMA, otac Mato, majka Kata rođ. Šimonović, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Ripcima. Franjo Bošnjak iz Proslapa, Tomin stričević, kaže da je Toma ubijen zajedno s ocem Matom, stricom Jurom i rođakom Mijom, ispred kuće, iz puške. Pokopan je na groblju Kuraje - Žilići, a 1967. god. njegovi posmrtni ostaci preneseni su na groblje u Ripce.

 

20.ĆUK, IVAN, zvani Čaruga, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Kata rođ. Jeličić), otac petero djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Dašnjiku, 1945. godine. Kate Mišura iz Ripaca kaže da je Ivan bio ustaški general u Sarajevu 1941. godine. Godine 1942. došao u Ramu, gdje je postao geganovac. Ubijen je u Dašnjaku 1945. godine. Sahranjen je u Ripcima. Iza njega je ostala žena i petero siročadi.

 

21.DŽEJIĆ, PAVO, otac Stipan, rođ. 1924. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao na Križnom putu, tijekom 1945. godine. Stanko Faletar iz Šćita kaže da je Pavo nestao na Bleiburgu 1945. godine. To je sve što se zna o njemu.

 

22.DŽOPA, STJEPO, otac Ilija, rođ. 198. u Proslapu, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine; Rješenjem Općinskog suda u Prozoru br. 363/68 od 24.06.1969. god. proglašen mrtvim.

 

23.ĐOĐO, ILIJA, otac Ilija, rođ. 1920. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1942. godine. Stanko Faletar kaže da je Ilija otišao u ustaše u Sarajevo. Po kazivanju drugih, jednom je dolazio (1943. godine) kući. Poslije se o njemu ništa nije čulo.

 

24.ĐOĐO, JOZO, rođen 1912. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, nestao za vrijeme rata, odveli ga partizani; zadnji put viđen u Gornjem Vakufu. Mijo Markešić sa Ććita kaže da se zna da su Jozu partizani odveli u Uskoplje. Misli da je tamo ubijen, nije nikad pronađen.

 

25.ĐOĐO, MATO, otac Ilija, rođ. 1880. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine.

 

26.ĐOĐO, STIPAN, rođ. 1920. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani u Proslapu, 1945. godine; pokopan na groblju u Ripcima. Stanko Faletar sa Šćita kaže da su Stipana partizani uhapsili na Kozicama - Proslap. Ubili su ga na licu mjesta. Ante Abaz je pobjegao i danas živi u Travniku. Stipan je pokopan u groblju Ključići. Poslije su mu kosti prenesene u groblje Ripci.

 

27.FALETAR, ANDRIJA, otac Jozo, majka Anđa rođ. Pavličević, rođ. 1932. u Proslapu, Hrvat, katolik, za vrijeme rata bio domobran, ubili su ga pripadnici vlasti FRNJ, kao civila, u Rami, nakon rata, 1946. godine. Stanko Faletar sa Šćita kaže da je Andrija pronađen u Neretvi, utopljen od četnika, kad se vraćao "sa obaveze".

 

28.FALETAR, ANTE, otac Jure, majka Anđa rođ. Savić, rođ. 1926. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; sahranjen na groblju u Nikolićima (Proslap). Stanko Faletar sa Šćita kaže da je Ante odveden od kuće s još jedanaest ljudi, nedaleko od njihovih kuća, u Nikolićima, gdje su ih ubili. Posmrtni ostaci pronađeni su na mjestu pogibije. Sahranjen je u groblju u Nikolićima - Proslap. S njim je ubijen i otac mu Jure i brat Ilija.

 

29.FALETAR, ILIJA, zvani Bilkan, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (supruga Matija), otac troje djece (jedno žensko, dvoje muških), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; posmrtni ostaci preneseni u Ripce. Stanko Faletar sa Šćita kaže da je Bilkan odveden iz kuće i ubijen iz puške zajedno sa 11 mještana. Pronašli su ga mještani i ukopali u groblje Proslap. Poslije je rodbina prenijal kosti u groblje Ripci.

 

30.FALETAR, ILIJA, otac Jure, majka Anđa rođ. Savić, rođ. 1915. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; posmrtni ostaci preneseni u Nikolićima (Proslap). Stanko Faletar kaže da je Ilija odveden s još jedanaest ljudi od kuće i ubili zajedno s ostalima u Nikolićima. Posmrtni ostaci pronađeni su na mjestu ubojstva. Sahranjen je u groblje u Nikolićima - Proslap. S njim je ubijen otac mu Jure i brat Ante.

 

31.FALETAR, IVAN, otac Ilija, rođ. 1885. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

32.FALETAR, IVAN, otac Jure, rođ. 1924. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1945. godine. Stanko Faletar sa Šćita kaže da je Ivan u ustaše otišao 1945. godine, i da se od tada o njemu ne zna ništa.

 

33.FALETAR, IVAN, zvani Vrljan, otac Ilija, majka Luca rođ. Tanjić-Vidović, rođ. 1920. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, poginuo u borbi sa četnicima u Bosanskom Novom, u siječnju 1942. godine; sahranjen u Bosanskom Novom. Stanko Faletar tvrdi da je Ivan bio pripadnik domobrana. Poginuo je 1942. godine u Bosanskom Novom. Ondje je i sahranjen.

 

34.FALETAR, JOZO, zvani Joško, otac Jure, rođ. 1915. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao; zadnji put viđen u Jablanici, 1945. godine. Stanko Faletar sa Šćita kaže da je Jozo 1941. otišao u Legiju. U Jablanici je višen 1943. godine, u prolazu, naišao s njemačkom vojskom. Od tada se više ništa ne zna o njemu.

35.FALETAR, JURE, zvani Valić, otac Andrija, rođ. 1871. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Anđa rođ. Savić), otac petero djece (Ilija, Ivan, Ante, Cure, Kata), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; sahranjen u Nikolićima. Stanko Faletar sa Ććita kaže da je Jure odveden s još jedanaest ljudi u Nikoliće i ondje su svi pobijeni. Na istom mjestu ubijena su mu dva sina. Sahranjen je u groblju u Nikolićima.

 

36.FALETAR, LUCA, otac Stipan, rođ. 1879. u Proslapu, Hrvatica, katolkinja, civil, ubili su je četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

37.FALETAR, LUKA, otac Ivan, majka Manda rođ. Beljo, rođ. 1920. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1942. godine. Mato Faletar sa Šćita kaže da je Luka bio pripadnik Crne legije. Godine 1942. zadnji put je iz Duvna naišao u Ramu. To je sve što se zna o njemu.

 

38.FALETAR, MATO, otac Vid, majka Anđa, rođ. 1885. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, strijeljali ga četnici na obali rijeke Rame, u listopadu 1942. godine. Stanko Faletar sa šćita kaže da je Mato od svoje kuće odveden zajedno s još osam ljudi do rijeke. Mato je ubijen s još četiri čovjeka.

 

39.FALETAR, PETAR, otac Jozo, majka Anđa rođ. Pavličević, rođ. 1920. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1945. godine.

 

40.FALETAR, STIPAN, otac Mijo, rođ. 1902. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Kate), otac šestero djece (četiri sina, dvije kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, 8. listopada 1942. godine. Pavo Lovrić s Orašca kaže da su Stipana četnici ubili zajedno s Mijom Lovrićem u bašči ispred rodne kuće.

 

41.FILIPOVIĆ, ANTE, otac Jure, rođ. 1912. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

42.FILIPOVIĆ, ILIJA, otac Ivica, majka Manda, rođ. 1926. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao; zadnji put viđen u Proslapu, 1942. godiine.

 

43.FILIPOVIĆ, IVAN, otac Ilija, rođ. 1890. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

44.FILIPOVIĆ, IVAN, zvani Ibida, otac Božo, majka Ana rođ. Tadić, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao. Luca Filipović iz Proslapa kaže da je Ivan otišao u rat "s nepoznatom vojskom", u nepoznatom pravcu. Izgubio mu se svaki trag i glas o njemu. Posmrtni ostaci nisu pronađeni. Prema svjedočenju Šimuna Žillića, rođ. 1930., Ivan Filišović Ibida otišao je s ustašama i nestao. Ostalo nepoznato, no nije isključeno da je i danas živ.

 

45.FILIPOVIĆ, IVAN, zvani Ivica, otac Ivica, majka Ruža rođ. Markešić, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan u Proslapu. Mijo Filipović iz Proslapa priča: "Četnici su naišli o Miolju. Ivan je zatečen kod kuće u Proslapu. Tio je pobić, ali su ga ufatili u obližnjem docu di su ga i ubili. Saranjen je u groblju u Proslapu. S njim je ubijeno još šestero ljudi."

 

46.FILIPOVIĆ, IVICA, otac Ilija, majka Ruža rođ. Markešić, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; sahranjen u Proslapu. Jela Faletar i Stanko Faletar sa Šćita kažu da je Ivica živio u Proslapu, kad su 1942. godine naišli četnici i ubili ga kod njegove kuće. Pokopan je u Proslapu.

 

47.FILIPOVIĆ, JURE, zvani Jurać, otac Ivan, majka Ivuša, rođ. 1914. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Kate rođ. Ćarčušić), otac jednog djeteta (žensko), civil, Mijo Filipović, brat Jurin, kaže da je Jure bježao od četnika, no nedaleko kuće ipak su ga dočekali i ubili u listopadu 1942.

 

48.FILIPOVIĆ, MARTA, otac Luka, rođ. 1870. u Proslapu, Hrvatica, katolkinja, udata, majka troje djece, civil, ubili su je četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

49.FILIPOVIĆ, MATO, zvani Mateša, otac Luka, majka Marta rođ. Markešić, rođ. 1880. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Anuša rođ. Filipović), otac petero djece (Marijan, Mijo, Ivan, Franjo i Luka), mlinar, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kopčićima, u listopadu 1942. godine. Ante Filipović zvani Kremen iz Proslapa kaže da je Mato radio u mlinu u Kopčićima, kad su četnici naišli kroz selo i ubili ga. Tad je sahranjen u Lučićima, a prije pokopa je prenesen u Proslap.

 

50.FILIPOVIĆ, MATO, otac Ivan, majka Ruža rođ. Markešić, rođ. 1903. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Ljubica rođ. Kelesić), otac četvero djece (Jure, Mara, Danica i Luka), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Kovačevu Polju, u listopadu 1942. godine. Mijo Filipović, rođ 1906. god., iz Proslapa, kaže da je Mato radio kao majstor u Kovačevu Polju, gdje su ga četnici zatekli kad su naišli 1942. godine, i ubili ga ondje, u Kovačevu Polju.

 

51.FILIPOVIĆ, MIJO, otac Stipo, rođ. 1923. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

52.FILIPOVIĆ, MIJO, otac Ivan, rođ. 1890. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

53.FILIPOVIĆ, NIKOLA, otac Luka, majka Marta rođ. Markešić, rođ. 1902. u Proslapu, Hrvrat, katolik, oženjen (žena Anica rođ. Pavličević), otac troje djece (dvoje žensko, jedno muško), pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga četnici kao zarobljenika u pokolju u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Mara Filipović iz Proslapa kaže da je Nikola ubijen zajdno s još petoricoim ljudi (Ivan Malekinušić, Miše Filipovi, Ante Filipović, Ivo Pavlović, Ivan Filipović) na mjestu Šišići - Proslap. Predali su se prevarom i onda ubijeni.

 

54.GAZILJ, ILIJA, otac Mijo, majka Biserka rođ. M alekinušić, rođ. 1907. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Anica rođ. Nović), otac jednog djeteta (Ivan), civil, ubili su ga pomoćnici žandara Kraljevine Jugoslavije, ubio ga je Ivan Filipović zvani Ćurte u Proslapu, u travnju 1941. godine; sahranjen na groblju u Proslapu. Ivan Gazilj iz Proslapa, Ilijin sin, kaže da su Jozo i Ilija Gazilj sa Petrom Gaziljem sjedili za ručkom kad su u kuću upali Ivan Filipović - Ćurta i Pavo Pavličević zvani Pavo, tražeći da im imenovani daju dva vola. Pošto oni nisu pristali na to traženje, Ivan Filipović zvani Ćurta ih je ubio (govori se jednim metkom obadvojicu) po naredbi načelnika Jure Žilića. Oni su ubijeni, a volovi nisu odvedeni. Ilija i Jozo pokopani su u groblju Kuraje-Žilići, po potopu, kosti su prenesene na groblje Proslap, ukopali ih sin Ivan i stričević Stipo Gazilj. Ćurta je odselio u Slavoniju - Mohovo i nedavno je umro.

 

55.GAZILJ, JOZO, otac Mijo, majka Biserka rođ. Malekinušić, rođ. 1905. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga pomoćnici žandara Kraljevine Jugoslavije u Proslapu, u travnju 1941. godine; sahranjen na groblju u Proslapu. Stipo Gazilj iz Proslapa priča: Za vrijeme ručka u kuću su upali Ivan Filipović zvani Ćurta i Pavo Pavličević zvani Pavo. Ćurta je ubio jednim metkom Jozu i Iliju, a po pričanju Jozinog sina Stipana i Ilijina sina Ivana ubijeni su zbog sljedećeg razloga: U to vrijeme načelnik općine bio je Jure Žilić, koji je dao naredbu da Gazilji predajud va bolja vola za "hrvatsku zaštitu", a oni su pristali dati dva slabija vola (imali su ukupno 4 vola). Jozo i Mato su sahranjeni na groblju Kuraje u Proslapu, a 1967. preneseni su na groblje na planinu u Proslapu.

 

56.GAZILJ, MATO, otac Mato, majka Biserka rođ. Malekinušić, rođ. 1903. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Anđa rođ. Kudrić), otac sedmero djece (Mijo, Ilija, Jozo, Ivuša, Janja, Ruža, Ivan), civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan u groblju Dubom na Orašcu. Ivan Gazilj, bratić, iz Proslapa, kaže da je Mato odveden s bratom Petrom i Ilijom Tanjićem zvanim Ikica u Krešin gaj nedaleko kuće i tu su streljani. Pokopani su u groblju Dubo na Orašcu dva dana poslije pogibije u isti grob sva trojica.

 

57.GAZILJ, PETAR, otac Mijo, majka Biserka rođ. Malekinušić, rođ. 1910. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju Dubom na Orašcu. Stipo Gazilj iz Proslapa kaže da je Petar pokupljen zajedo s bratom Matom iz rodne kuće i odveden u Krešin gaj gdje su i ubijeni. S njima je ubijen i Ilija Tanjić zvani Ikica. Pokopani su u groblju u Dubom, dva dana poslije pogibije.

 

58.GRBAVAC, MIŠAN, majka Dome, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao. Mijo Markešić sa Šćita kaže da je Mišan 1942. godine otišao u ustaše. U Proslapu je zadnji put viđen u zimu 1942. Poslije se o njemu ništa nije čulo.

 

59.IVANČIĆ, MIJO, zvani Miše, otac Marjan, majka Ruža, rođ. 1922. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Smrčevicama, 1942. godine; pokopan u Smrčevicama. Manda Ivančić iz Varvare kaže da je Mijo bio pripadnik ustaša te da su ga ubili partizani 1942. godine na Smrčevicama, općina Konjic. Sahranjen je u Smrčevicama.

 

60.MALEKINUŠIĆ, IVAN, otac Ivan, rođ. 1893. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

61.MALEKINUŠIĆ, IVAN, otac Mate, rođ. 1928. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

62.MALEKINUŠIĆ, IVAN, zvani Nine, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece (četiri sina, dvije kćeri), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan u Proslapu. Ivka Kuraja iz Proslapa kaže da je Ivan pokupljen iz rodne kuće i ubijen na obližnjoj kosi, stotinjak metara od kuće. Sahranjen je na mjestu pogibije, kasnije su kosti prensene u groblje u Proslapu.

 

63.MALEKINUŠIĆ, IVO, otac Stipo, rođ. 1900. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

64.MARKEŠIĆ, ANTE, otac Ivan, majka Anica rođ. Ivanika, rođ. 1914. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, nestao; zadnji put viđen u Banjoj Luci, 1943. godine. Luca Markešić iz Ripaca kaže da je Ante zadnji put bio kod kuće 1943. godine. Sa domobranima je otišao u vojsku i poslije toga zadnji put je viđen u Banjoj Luci. Nakon toga se za nj nije čulo.

 

65.MARKEŠIĆ, FRANJO, otac Ivo, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik

 

66.MARKEŠIĆ, GABRO, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških postrojba, umoren u logoru od partizana.

 

67.MARKEŠIĆ, IVAN, otac Mato, rođ. 1877. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece (tri sina, tri kćeri), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; posmrtni ostaci preneseni u Ripce. Jozo Šunjo iz Proslapa kaže da je Ivan ubijen u docu Ploča u Proslapu, gdje je i pokopan. Posmrtni ostaci preneseni su u Proslap, a 1967. u Ripce.

 

68.MARKEŠIĆ, IVO, otac Mato, rođ. 1888. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

69.MARKEŠIĆ, IVO, otac Mato, majka Ruža rođ. Žilić, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta (sin), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u Proslapu. Jozo Šunjo iz Proslapa kaže da je Ivo ubijen u docu Ploča, gdje je i pokopan. Godine 1943. prenesen u groblje u Proslap - Ključići, a 1967. u Ripce.

 

70.MARKEŠIĆ, JURE, otac Mato, majka Luca rođ. Filipović-Šišić, rođ. 1900. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece (jedan sin, tri kćeri), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Ripcima. Ante Markešić iz Proslapa kaže da je Jure ubijen u docu Ploča u Proslapu 8.10.1942. od četnika zajdno sa još 15 mještana. Jure je pokopan na mjestu pogibije. Godine 1943. leš je prenesen u groblje u Proslapu, a 1967. u Ripce.

 

71.MARKEŠIĆ, LUKA, otac Martin, rođ. 1909. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

72.MARKEŠIĆ, LUKA, otac Gabro, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; posmrtni ostaci prenseni na groblje u Ripce. Anica Markešić sa Šćita kaže da je Luka živio u Proslapu. Godine 1942. naišli su četnici i Luku ubili ispred njegove kuće. Pokopan u Ključićima, a poslije su mu kosti prenesene na ripačko groblje.

 

73.MARKEŠIĆ, MARKO, otac Ivan, majka Anica rođ. Ivanika, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece (tri sina, jedna kći), zemljoradnik, civil, ubili su ga partizani kao civila u Proslapu, u listopadu 1944. godine. Jozo Šunjo iz Proslapa kaže da je Marko 8.10.1944. bio ranjen u stomak u docu Ploča u Proslapu. Teško je ostao živ. Godine 1944., o Mijolju, za vrijeme oranja, jednog jutra išao je bacit volovima, a štala mu je bila pored muslimanskog groblja. Ubili su ga partizani, muslimani, Osmići, a rekli su da je ubijen od "mrtve straže". Pokopan je u Ključićima u Proslapu, a 1967. prenesen u groblje u Ripce zbog potopa jezera.

 

74.MARKEŠIĆ, MATO, otac Mato, rođ. 1883. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (jedan sin, dvije kćeri), zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Ripcima. Jozo Šunjo iz Proslapa kaže da je ubijen u docu Ploča, gdje je i sahranjen. Godine 1943. prenesen u groblje u Proslapu, a 1967. u Ripce.

 

75.MARKEŠIĆ, NIKOLA, otac Mijo, rođ. 1913. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

76.MARKEŠIĆ, PETAR, otac Petar, rođ. 1880. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

77.MARKEŠIĆ, STIPAN, otac Ante, majka Anica rođ. Žilić, rođ. 1902. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece (tri sina, četiri kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Ripcima. Ante Markešić iz Proslapa kaže da je Stipan ubijen u docu Ploča sa još 15 mještana. Pokopan je na mjestu pogibije. Pokopale su ih seoske žene. U proljeće 1943. leš je prenesen u groblje u Ključićima u Proslapu, a 1967. u groblje u Ripce. Po iskazu svjedoka, kad je leš prenašann 1943., bio je to "strašan prizor" jer je leš bio "frišak". Volovi su "skakali" zbog "mirisa".

 

78.MARKEŠIĆ, STIPO, otac Filip, rođ. 1887. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

79.MARKEŠIĆ, STIPO, otac Petar, rođ. 1905. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

80.MARKEŠIĆ, STIPO, otac Ivo, rođ. 1925. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

81.MARKEŠIĆ, TADIJA, otac Stipo i majka Kata rođ. Lovrić, rođ. 1905. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac devetero djece, civil, strijeljali su ga četnici na Proslapskoj planini, u listopadu 1942. godine; posmrtni ostaci preneseni na groblje u Ripce.

 

82.MARKEŠIĆ, TOMO, zvani Toše, otac Ivan, majka Anica rođ. Ivanika, rođ. 1910. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (Pavo, Kata i Marija), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; posmrtni ostaci preneseni u Ripce. Jozo Ćunjo iz Proslapa kaže da su Tomu zvali Toša. Ubijen je od četnika u docu zvanom Ploča u Proslapu - Markešićima, zajedno s još 15 mještana. Sahranjen je na mjestu pogibije. Godine 1943., u proljeće, posmrtni ostaci preneseni su u groblje Ključići u Proslapu, a 1967 u groblje u Ripce.

 

83.MILAS, ILIJA, otac Stipan, majka Luca rođ. Burečić, rođ. 1913. u Proslapu, Hrvat, katolik, domobran, nestao 1943. godine. Mato Bagara, susjed, iz Proslapa, kaže da je Ilija dobrovoljno otišao u domobrane 1943. god. iz obiteljske kuće u Proslapu. U početku se javljao nekoliko puta pismom majci, a poslije nikako. O njemu se ništa više ne zna.

 

84.MILAS, MARKO, otac Mijo, majka Ruža rođ. Barišić, rođ. 1922. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao na Križnom putu, 1945. godine; zadnji put viđen u Mariboru, 1945. godine. Jozo Milas iz Proslapa, Markov brat, kaže da je Marko otišao od kuće 1943. u ustaše u bugojno s Matom Bagara. Čulo se da je preko Kupresa i Mostara došao do Maribora, gdje je zarobljen 1945. godine. Vido ga je Jure Žilić. Poslije se nikad ništa nije čulo o njemu.

 

85.MILAS, MIJO, otac Jozo, majka Mara rođ. Iličić, rođ. 1910. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece domobran, nestao; zadnji put viđen u Sarajevu, 1943. godine. Jozo Milas iz Proslapa, Mijin susjed, kaže da je Mijo 1943. godine dobrovoljno otišao u hrvatsku vojsku u Sarajevo. To je sve što se zna o njegovoj sudbini.

 

86.NOVIĆ, ANDRIJA, otac Marko, majka Kata rođ. Faletar, rođ. 1922. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao na Križnom putu, vjerojatno u listopadu 1945. godine; zadnji put viđen u Mariboru, 1945. godine. Mato Nović iz Novića-Proslapa, Andrijin brat, kaže da je Andrija 1941. otišao u ustaše i nekoliko puta da je navraćao u rodnu kuću u Proslapu. Bio je zarobljen u Mariboru, vjerojatno 1945. Poslije se o njemu ništa nije čulo.

 

87.NOVIĆ, FRANJO, otac Nikola, rođ. 1912. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

88.NOVIĆ, FRANJO, otac Stipo, rođ. 1880. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

89.NOVIĆ, IVAN, otac Franjo, rođ. 1904. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Anica rođ. Gostovčić), otac jednog djeteta (kći), poljoprivrednik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Stanko Faletar sa Šćita kaže da je Ivan zajedno sa 11 mještana ubijen nedaleko kuće u Novićima iz puške.

 

90.NOVIĆ, IVAN, otac Mijo, majka Pera rođ. Đođo, rođ. 1926. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, nestao 1943. godine. Ivka Nović iz Novića-Proslap kaže da je Ivan bio u najmu u Bugojnu, odakle su ga Nijemci odveli u Njemačku. Jednom se javio pismom i od tada se više ništa ne zna o njemu.

 

91.NOVIĆ, NIKOLA, otac Mijo, majka Pera rođ. Đođo, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Delfa rođ. Bulaja), otac troje djece (Ana, Ruža i Mijo), poljoprivrednik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Ivka Nović iz Novića-Proslap kaže da su četnici Nikolu odveli od kuće u Ripnjak, u jedan dolac, njega, Franju Novića i sina mu Ivana, gdje su ih i ubili.

 

92.NOVIĆ, ŠIMUN, otac Nikola, rođ. 1913. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Šima), otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Žilićima, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Proslapu. Mato Nović iz Novića-Proslap, Šimunov bratić, kaže da je Nikola uhvaćen u Žilićima dok je bježao i ubijen iz puške. Pronađen je mrtav, pronašli su ga Mato Nović, Ruže Nović, Ivka Nović, Šimun Nović (supruga od Šimuna) i oni su ga pokopali u groblju u Proslapu.

 

93.PAVLIČEVIĆ, ANDRIJA, otac Petar, rođ. 1885. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Marta rođ. Faletar), otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Orašcu, u listopadu 1942. godine.

 

94.PAVLIČEVIĆ, ANTE, otac Marko, majka Ruža rođ. Čališ, rođ. 1902. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Matija rođ. Lovrić), otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

95.PAVLIČEVIĆ, ANTE, otac Stipan, majka Ruža rođ. Nović, rođ. 1913. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Kata rođ. Filipović), otac dvoje djece (Nikola i Ante), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju Vlake. Luca Bagara, polusestra pokojnikova, iz proslapa kaže da je Ante odveden od kuće s ocem Stipanom, stricem Pavom i rođacima Ivom, Miškom i Tomom, na Kosu, "vrh Predenjače", nedaleko kue, i ubili ih iz puške s leđa. Pronašle su ga žene, dovezle na saonama i ukopale u Vlaci. Nisu smjeli u groblje. Prije nekoliko godina posmrtni ostaci Ante i ostalih preneseni su u groblje Vlake.

 

96.PAVLIČEVIĆ, ANTO, otac Mijo, rođ. 1906. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

97.PAVLIČEVIĆ, BLAŽ, zvani Jakov, otac Ivo, rođ. 1914. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Klancu proslapskom, u listopadu 1942. godine.

 

98.PAVLIČEVIĆ, FRANJO, otac Pavo, majka Kata rođ. Bagara, rođ. 1924. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik njemačke vojske, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Varaždinskim Toplicama, 1943. godine. Marko Pavličević iz Ripaca kaže da je Franjo ubijen u Varaždinskim Toplicama, gdje je i sahranjen.

 

99.PAVLIČEVIĆ, IVO, zvani Golub, otac Jure, rođ. 1897. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Marta rođ. Žilić), otac sedmero djece (pet kćeri i dva sina), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju Vlake. Luca Bagara, rodica, kaže da je Ivo odveden od kuće zajedno sa stričevićem Pavom i njegovim bratom Stipanom i rođakom Antom i braćom Miškom i Tomom, te ubijen s leđa nedaleko kuće, na mjestu Vrh Prdenjače - Kosa. Pronašle su ga žene i dovezle na saonicama i ukopale u Vlaku, nisu smjele u groblje. Prije nekoliko godina posmrtni ostaci Ivini preneseni su u groblje Vlake.

 

100.PAVLIČEVIĆ, IVUŠA, rođ. FALETAR, otac Mato, rođ. 1908. u Proslapu, Hrvatica, katolkinja, udata (suprug Mato Pavličević), majka četvero djece (Mijo, Ante, Marija, Jele), civil, ubili su je četnici u pokolju nad civilima u Klancu proslapskom, u listopadu 1942. godine; sahranjena na groblju u Žilićima.

 

101.PAVLIČEVIĆ, JAKOV, otac Ivo, rođ. 1924. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

102.PAVLIČEVIĆ, JERKO, otac Marko, majka Ruža rođ. Ćališ, rođ. 1904. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Kata rođ. Faletar), otac troje djece (Marko, Ruža, Anđa), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Klancu proslapskom, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Žilićima.

 

103.PAVLIČEVIĆ, JOZO, otac Ivo, rođ. 1906. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Proslapu. Anto Pavličević iz Popovače kaže da su četnici 1942. upali u selo te, što nije pobjeglo, pobili ili poklali. Supruga u drugom stanju ostala živa. Svjedok, sin Anto bio je u drugoj godini starosti i nisu mu poznati svi potrebni podaci. Živa pak majka nije u stanju da detaljno ispriča sada što i kako se to događalo, izuzev što je ranije sinu Anti ispričala.

 

104.PAVLIČEVIĆ, JURE, otac Luka, majka Kata rođ. Filipović, rođ. 1921. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima na Kupresu, 1943. godine.

 

105.PAVLIČEVIĆ, LUKA, otac Marko, majka Ruža rođ. Čališ, rođ. 1898. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Kata rođ. Filipović), otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Sahranjen je na mjestu pogibije (Stožišće, Proslapska planina).

 

106.PAVLIČEVIĆ, MARKO, otac Luka, majka Kata rođ. Filipović, rođ. 1927. u Proslapu, Hrvat, katolik, partizan, nestao 1945. godine. Marko Pavličević iz Ripaca kaže da je Marko prisilno odveden u partizane 1945. godine, i otad mu se gubi svaki trag.

 

107.PAVLIČEVIĆ, MARKO, zvani Markićev, otac Marko, majka Ruža rođ. Ćališ, rođ. 1900. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Klancu proslapskom, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Žilićima.

 

108.PAVLIČEVIĆ, MATEŠA, otac Mijo, majka Marija rođ. Lovrić, rođ. 1905. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Žilićimia.

 

109.PAVLIČEVIĆ, MIJO, zvani Miško, otac Jure, rođ. 1898. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Luca rođ. Ivić), otac sedmero djece (četiri sina, četiri kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju Vlake. Luca Bagara, rodica, kaže da je Miško Pavličević s braćom Ivom i Tomom, stričevićima Pavom i Stipanom i rođakom Antom odveden od rodne kuće u Proslapu na mjesto Vrh Prdenjače - Kosa, gdje je Miško ubijen iz puške s leđa. Sutradan su ga pronašle žene i dovezle na sanama i ukopale u Vlaku. Nisu smjele u groblje. Prije nekoliko godina posmrtni ostaci Miškovi i ostalih ubijenih preneseni s u groblje Vlake.

 

110.PAVLIČEVIĆ, MIŠE, otac Ivo, rođ. 1903. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta (kći Vida), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan u Žilića groblju.

 

111.PAVLIČEVIĆ, MIŠKO, otac Ilija, rođ. 1892. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Luca rođ. Filipović), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan u Vilića groblju.

 

112.PAVLIČEVIĆ, PAVO, otac Mato, majka Marta, rođ. 1892. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Pera rođ. Radić), otac jednog djeteta (sin), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju Vlake. Luca Bagara iz Proslapa kaže da je Pavo ubijen s leđa zajednoi s bratom Stipanom i njegovim sinom Antom i stričevićima Ivom, Miškom i Tomom. Svi skupa odvedeni su od kće i ubijeni na mjestu Vrh Predenjače - Kosa. Pronašle su ga žene sutradan, odvezle na sanama i ukopale u Vlaki. Nisu smjeli u groblje. Prije nekoliko godina posmrtni ostaci Pavini i ostalih preneseni su u groblje Vlake.

 

113.PAVLIČEVIĆ, PAVO, otac Mijo, majka Marija rođ. Lovrić, rođ. 1915. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Ivuša rođ. Filipović), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Žilićima.

 

114.PAVLIČEVIĆ, STIPAN, otac Mato, majka Marta, rođ. 1888. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (prva žena Kata rođ. Ravančić, druga žena Ruža rođ. Nović), otac četvero djece (od druge žene Jure, Ivan, Marko i Luca, od prve žene sin Ante ubijen zajedno s ocem Stipanom), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju Vlake. Luca Bagara, kći, kaže da je Stipan zajedno s Pavom Pavličevićem, bratom, Antom, svojim sinom, stričevićem Ivom, Miškom, Ivinim i Tominim bratom, i Tomom, Ivom i Miškom, bratom, znači dva brata i sin od brata i tri brata, odveden od kuće na Vrh Prdenjače - Kosu, gdje je Stipan zaklan i ubijen sa tri metka. Pronašle su ga sutradan žene, donijele i ukopale u Vlaci ispod kuće. Nisu smjeli u groblje. Sve su ih svukli na saonama. Nedavno su posmrtni ostaci Stipanovi i ostalih, njih šest, preneseni u groblje Vlake.

 

115.PAVLIČEVIĆ, STJEPAN, zvani Stipica, otac Andrija, rođ. 1905. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Zora rođ. Faletar), otac troje djece (Pere, Mato, Nikola), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan na Žilića groblju.

 

116.PAVLIČEVIĆ, ŠIMUN, otac Ivo, rođ. 1915. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1945. godine.

 

117.PAVLIČEVIĆ, TOMA, otac Jure, rođ. 1905. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Ruža rođ. Sliško), otac jednog djeteta (sin Miše), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju Vlake. Luca Bagara, rodica, kaže da je Toma odveden s bratom Ivom i Miškom, stričevićem Pavom i Stipanom i rođakom Antom i ubijen s leđa nedaleko kuće na mjestu Vrh Prdenjače - Kosa. Pronašle su ga žene i dovezle na sanama i ukopale u Vlaku. Nisu smjele u groblje. Prije nekoliko godina posmrtni ostaci Tominii i ostalih poginulih preneseni su u groblje Vlake.

 

118.PAVLIĆ, JOZO, otac Ilija, rođ. 1882. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

119.PAVLOVIĆ, IVO, otac Toma, majka rođ. Lovrić, rođ. 1887. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Ante Filipović iz Proslapa kaže da se Ivo zajedno s još nekoliko mještana sakrio kad je vidioi da dolazi neka vojska. To su bili četnici koji su mamili narod, govoreći, hajte, evo je došla naša vojska. Tada su oni izišli pred njih, a ovi su i h pobili.

 

120.RADIĆ, MATO, otac Ilija, rođ. 1915. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

121.RADIĆ, MIJO, otac Stipan, majka Anuša rođ. Cvitanović, rođ. 1920. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1942. godine. Jozo Milas, susjed, kaže da je Mijo 1942. otišao u Legiju u Italiju. O njemu se više ne zna.

 

122.RADIĆ, MIJO, otac Ivan, majka Kata rođ. Bulaja, rođ.1908. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Šime), otac četvero djece (četiri sina), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Luka Radić s Orašca kaže da su četnici, kad su upali u Ramu u listopadu 1942., Miju zatekli pred kućom. Na prijedlog svoje žene da bježe od kuće, jer "ide neka vojska", on je nije poslušao jer je njegov brat ostao kod kućer i nije htio bježati. Kad su četnici došli i ubili mu brata, Mijo je pokušao bježati, ali je bio pogođen i ubijen na licu mjesta.

 

123.RADIĆ, NIKOLA, otac Andrija, majka Manda rođ. Milas, rođ. 1924. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan u Kukriki. Jozo Milas iz Proslapa kaže da je Nikola odveden od kuće i ubijen iz puške. Pokopan u Kukriki, i to su mu i danas posmrtni ostaci.

 

124.RADIĆ, PAVO, otac Ivan, majka Kata rođ. Bulaja, rođ. 1900. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Matra), otac troje djece (tri sina), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Luka Radić s Orašca kaže da se Pavo zateko kod kuće kad su došli četnici. Tu je ubijen zajedno sa svojim bratom Mijom.

 

125.RAVLIĆ, MIŠKO, otac Jozo, rođ. 7. rujna 1907. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Ruža rođ. Milas), otac četvero djece (Kata, Ante, Marica i Mile), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Kozu. Kata Mišura, kći, rođ. 1934., kaže da su četnici naišli preko Vran planine na Kozo. Zapalili su kuću, a Miška su blizu kuće zaklali. S njim su tada ubili Stipu Žilića i jednog Barabana. Četnici su tada išli i govorili: predajte se, ovo je hrvatska vojska, a oni su se ibli sakrili u nekokj šumici sa ženama i djecom jer im nisu vjerovali. I da nije bilo psa koji je zalajao, kažu da bi četnici prošli, a oni bi ostali živi. Pokopan je na Kozlu u groblju.

 

126.SLIŠKO, JURE, otac Andrija, rođ. 1886. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, oženjen, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

127.SLIŠKO, JURE, otac Pero, majka Ivka rođ. Franjušić, rođ. 1926. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju Vlake. Mato Bagara, susjed, iz Proslapa, kaže da je Jure uhapšen zajedno s ocem Perom ispred obiteljske kuće u Proslapu, odveden na Debeli Brig, gdje su zajedno ubijeni puškom. Ukopan je zajedno s ocem na mjestu pogibije, a poslije su posmrtni ostaci preneseni na groblje u Vlake.

 

128.SLIŠKO, MARKO, otac Pero, majka Ivka rođ. Franjušić, rođ. 1920. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata. Mato Bagara kaže da je Marko 1941. otišao u ustaše sa Jurom Pavličevićem. U početku se javljao kući, a poslije se o njemu ništa nije čulo.

 

129.SLIŠKO, PERO, zvani Periša, otac Mijo, rođ. 1884. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Ivka), otac dvoje djece (Jozo i Ruža), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju Vlake. Mato Bagara, susjed, iz Proslapa, kaže da je Pero zajedno sa sinom Jurom uhapšen isped kuće u Proslapu, odveden na Debeli Brig gdje je ubijen puškom. Ukopan je na mjestu pogibije, a poslije preneseni posmrtni ostaci u groblje Vlake.

 

130.SLIŠKO, STIPO, otac Andrija, rođ. 1905. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, oženjen, otac dvoje djece (Stipo i Anđa), ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine.

 

131.SLIŠKO, ANDRIJA zvani ZELE, otac Jure, rođ. 1920. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata. Stanko Faletar sa Šćita kaže da je Zele dobrovoljno otišao u ustaše 1942. god. Nepoznato je o njegovom javljanju ili dolasku. O njemu se poslije ništa nije čulo.

 

132.ŠUNJO, ANTE, zvani Dželat, otac Ivan, majka Anica rođ. Čuljak, rođ. 1915. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Luca rođ. Franjušić), otac četvero djece (Ivan, J ure, Kata i Ana), pripadnik ustaških postrojba, nestao 1945. godine. Stanko Faletar sa Šćita kaže da je Ante kao pripadnik ustaša, tako se misli, posljednji put viđen 1944. u selu Nikolićima. Od tada se za nj ništa ne zna.

 

133.ŠUNJO, ILIJA, otac Petar, majka Pera, rođ. 1890. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (dva sina, jedna kći), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Proslapu. Luka Šunjo iz Proslapa kaže da su četnici došli 8.10.1942. iz pravca Vran planine u zaseok Šunje i Markešići. U mjestu zvanom Ploča (ime jednog doca) skupili su sve muške glave (10 Markešića i 6 Šunja) - mlađi muškarci su pušteni (oni su svjedoci), pretreseni su i traženo je zlato, novac, oružje, obuća i slično. Pobijeni su u tom docu, gdje su i sahranjeni (svih 16). Psomrtni ostaci preneseni su 1978. u groblje u Proslapu. Ivo, Mato i Ilija bili su braća (od oca Pere), i bili su stričevići sa Pavom, Matom i Ivom Šunjom (otac Toma).

 

134.ŠUNJO, IVO, otac Petar, majka Pera, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece (četiri sina, jedna kći), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Proslapu. Luka Šunjo kaže da je Ivo ubijen u docu zvanom Ploča u Proslapu, zajedno sa 15 sumještana. Pokopan na mjestu pogibije. godine 1978. kosti su prenesene u groblje u Proslapu.

 

135.ŠUNJO, IVO, otac Toma, majka rođ. Žilić, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece (četiri sina plus jedan vanbračni sin od njegove žene), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Proslapu. Luka Šunjo iz Proslapa kaže da je Ivo zaklan od uva do uva, pošto je nađen "pod rašćinom", u docu zvanom Ploča u Proslapu. Sahranjen je na mjestu pogibije. Godine 1978. kosti su prenesene u groblje.

 

136.ŠUNJO, IVO, otac Mato, majka Luca rođ. Bagara, rođ. 1924. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao na Križnom putu, tijekom 1945. godine; zadnji put viđen u Mariboru, 1945. godine. Jozo Šunjo iz Proslapa kaža da je Ivo otišao u ustaše. U borbi kod Ostrošca, općina Konjic, pri povlačenju zarobljen i odveden u logor u Maribor. Od tada mu se gubi svaki trag i glas o njemu. Zbog strahovlade nije ga se smilo tražiti.

 

137.ŠUNJO, MATO, otac Toma, majka rođ. Žilić, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (dva sina, jedna kći), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u Proslapu. Luka Šunjo iz Proslapa kaže da je Mato ubijen zajedno sa još 15 ljudi u docu zvanom Ploča u Proslapu. Svih 16 mještana ubijeno je i poklano u krugu od oko 500 metara. Sahranjen je na mjestu pogibije. Godine 1978. kosti su prenesene u groblje.

 

138.ŠUNJO, MATO, otac Petar, majka Pera, rođ. 1907. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece (jedan sin, četiri kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u Proslapu. Luka Šunjo iz Proslapa kaže da je ubijen u docu zvanom Ploča zajedno sa još 15 mještana. Pokopan je na mjestu pogibije. Kosti prenesene 1978. u groblje u Proslapu. Ivo, Mato i Ilija bili su braća.

 

139.ŠUNJO, PAVO, otac Toma, majka rođ. Žilić, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (jedan sin, dvije kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine. Luka Šunjo iz Proslapa kaže da je Pavo ubijen zajedno sa svojom braćom Matom i Ivom i još 13 sumještana u docu Ploči. Pokopan na licu mejsta. Godine 1978. kosti prenesene u groblje. Pavo, Mato i Ivo bili su stričevići s Ilijom, Ivom i Matom Ćunjom.

 

140.TADIĆ, LUKA, otac Mijo, majka Mara rođ. Ćavar, rođ. 1927. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao tijekom 1942. godine. Svjedok Ivan Baraban iz Koza, da je Luka negdje poslije četnika, polije 1942., za vrijeme koševine otišao u vojsku i od tada mu se gubi svaki trag i glas. Posmrtni ostaci nisu ni traženi ni pronađeni.

 

141.TADIĆ, MIŠO, otac Mijo, majka Mara rođ. Ćavar, rođ. 1926. u Proslapu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, umro od posljedica rata. Janja Tadić, Mišina sestra, s Kozala, kaže da je Mišo otišao sa Geganom. Prilikom predaje ustaša u Kopčićima muslimanima partizanima on se nije predao (on, Džejić i Čočušić). Pretpostavlja se da je ranjen u borbi kod Sarajeva gdje je poslije i umro u bolnici 1947.

 

142.VIDOVIĆ, SLAVKO, otac Ivan, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, nestao

 

143.ZANE, IVO, otac Miško, majka Anđa rođ. Matešić, rođ. 1924. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, poginuo u borbi. Ivo Zane sa Šćita, svjedok, kaže da je pokojni Ivo bio mobiliziran 1943. godine. Posljednji put viđen je na ratištu negdje kod Bosanskog Broda. Saznanje o njegovoj smrti došlo je u "crnoj knjizi". Posmrtni ostaci nisu pronađeni.

 

144.ŽILIĆ, ANTE, otac Ante, rođ. 1876. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece (četiri sina, jedna kći), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan u Proslapu. Ćimun Žilić iz Žilića kaže da je Ante ubijen s ostalim mještanima na mjestu zvanom Džeića draga. Tu su i sahranjeni. Godine 1968. kosti su prenesene u groblje u Proslap.

 

145.ŽILIĆ, ANTE. otac Franjo, rođ. 1924. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba. ubili su ga partizani kao zarobljenika u Trbovlju, 1945. godine; pokopan u Sloveniji. Šimun Žilić iz Žilića kaže da se, padom NDH, pokušavalo izvući preko granice. Ubijen je od partizana u mjestu Trbovlje u Sloveniji, po svjedočenju pok. Stipe Radića iz Proslapa, koji je rekao da ga je i pokopao u Sloveniji.

 

146.ŽILIĆ, IVAN, otac Ante, rođ. 1890. u Proslapu, Hrvat, katolik, nestao

 

147.ŽILIĆ, IVO, otac Miško, majka Ivuša, rođ. - u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata; zadnji put viđen u Proslapu. Šimun Žilić iz Žilića kaže da je Ivo otišao u ustašku vojsku i samo se jednom javio iz Maribora 1944. god., pred sam pad NDH i poslije toga o njemu se ništa ne zna. Nikad se nije doznalo je li živ ili mrtav.

 

148.ŽILIĆ, JOZO, otac Ilija, majka Luca rođ. Markešić, rođ. 1908. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Delfa), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Šimun Žilić iz Žilića kaže da su mještani Žilića bili pozvani na mjesto zvanog Dežajića vlaka. Jozo je rekao da ima pušku i izdvojen je iz grupe od 18 mještana uz obećanje da će biti pušten ako preda pušku. Pošto se vratio u selo i predao pušku, četnici su ga ubili. Pokopan je zajedno s ostalim mještanima.

 

149.ŽILIĆ, JOZO, otac Stipan, majka Ruža, rođ. 1892. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Šimun Žilić iz Žilića kaže da je Jozo ubijen 1942. god s ostalim mještanima u Žilićima, selo Proslap. Posmrtni ostaci pokopani su zajedno s ostalim mještanima.

 

150.ŽILIĆ, JURE, otac Petar, rođ. 1927. u Proslapu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Šimun Žilić iz Žilića kaže da je Jure ubijen zajedno sa svojim ocem Petrom i još 16 mještana od strane četnika u listopadu 1942. god.

 

151.ŽILIĆ, MATO, otac Ilija, majka Luca rođ. Markešić, rođ. 1902. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece (dva sina, četiri kćeri, te još dvije kćeri koje su umrle), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Proslapu. Šimun Žilić iz Žilića kaže da su četnici, kad su došli u Žiliće, pozvali sve seljake (muškarce, žene, djecu) da se iskupe na mjesto zvano Dežića vlaka - ograda - mejdan. Potom su rastjerali djecu i žene, a prije toga su zapalili sve kuće (osim tri) i sve štale (osim jedne). Od muškaraca su tražili oružje. Ko bi imo oružje, govorili su da će ga pustiti. Pistali su ih gdje je ovaj, gdje je onaj. Pohvaljivali su one ko bi govorio da je neko u ustašama. Na tom mjestu pobijeno je 12 mještana, dok je 6 mještana ostalo ranjeno ležeći. Jedan je kasnije podlegao ranama u bolnici u Sarajevu (Miško Žilić). Mato je sahranjen zajedno s ostalima na mjestu pogibije. Kosti su prenesene u proslapsko groblje negdje 1968. godine.

 

152.ŽILIĆ, MIJO, zvani Miško, otac Nikola, majka rođ. Filipović, rođ.1897. g. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece (tri sina, dvije kćeri), civil, umro od posljedica četničkog ranjavanja 8. listopada 1942. Ljubica Žilić sa Šćita kaže da su četnici Miju našli u rodnoj kući Poredali su 1 mještana na jedno mjesto i onda ih streljali. Mijo je bio teško ranjen u glavu, a jedan četnik je tražioi da ih zakolju. Mešutim, to nisui uradili i tako su po pričanju susjeda trojica preživjela to strijeljanje. Mijo je prevezen u Sarajevo, tu je umro od zadobivenih rana. Pokopan je u Sarajevu. rodbina je poslije rata tražila posmrtne ostatke, međutim to groblje je bilo preorano, tako da nije bilo moguće pronaći posmrtne ostatke. Šimun Žilić iz Proslapa kaže da je zajedno s Mijom strijeljano još 11 mještana. Mijo je bio teško ranjen i poslije je prebačen u Tomislavgrad, a odatle avionom u Sarajevo. Tu je preminuo od zadobivenih rana i pokopan je u Sarajevu. Rodbina je tražila grob, ali ga nikad nisu pronašli.

 

153.ŽILIĆ, MIŠKO, otac Ilija, majka Luca rođ. Markešić, rođ 1900. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (tri sina), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine; posmrtni ostaci preneseni u Proslap. Šimun Žilić iz Žilića kaže da je Miško ubijen na mjestu Džeića vlaka, zajedno u grupi a 12 + 6 mještana (12 ubijenih, 6 ranjenih). Tu su i sahranjeni. Godine 1968. prenesene su mu kosti u groblje u Proslapu.

 

154.ŽILIĆ, PETAR, zvani Periša, otac Stipan, rođ. 1882. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece (dva sina, tri kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Svjedok Šimun Žilić kaže da je Petar Žilić ubijen u masakru koji su učinili četnici nad mještanima Proslapa u listopadu 1942. Tada je ubijeno još 17 mještana u Džeića vlaci - mjesto u selu Proslap.

 

155.ŽILIĆ, STIPO, otac Jure, rođ. 1902. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 08. listopada 1942. godine.

 

156.ŽILIĆ, STIPO, otac Ilija, majka Luca rođ. Markešić, rođ. 13. srpnja 1905. u Proslapu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece (dva sina, dvije kćeri), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, 8. listopada 1942. godine. Ante Žilić iz Koza kaže, da kad je Stipo vidio da idu četnici, onda je on i još nekoliko mještana pobjeglo u šumu. Sa Stipom je bio pas koji je zalajao kad su naišli četnici i tako su i našli. Tu su ih poubijali. Sa Stipom su ubijena još 3-4 mještanina.

 

157.ŽILIĆ, ŠIMUN, otac Ante, majka Delfa rođ. Filipović, rođ. 1905. u Proslapu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Proslapu, u listopadu 1942. godine. Šimun Žilić iz Proslapa kaže da je Šimun ubijen zajedno s ostalim mještanima u Žilićima. Četnici su tražili oružje i Šimun je rekao da ima pušku i zato je bio izdvojen iz grupe. Čim je predao oružje, bio je ubijen.

 

 

Mjesto: PROZOR

 

1.    BELOBRAJLIĆ, STANISLAV, rođ. 1925. u Prozoru, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ranjen u borbama s partizanima, umro 27.04.1944. godine od ratnih posljedica; pokopan na groblju u Varaždinu, polje VIII., red XVIII., gr. mjesto 56.

 

2.    BRIZAR, DRAGUTIN, zvani Drago, otac Niko, majka Marica rođ. Sičaja, rođ. 1924. u Prozoru, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao u Trstu, u travnju 1945. godine. Veljko Brizar iz Rame kaže da se Dragutin posljednji put javio iz Trsta 1945. Poslije mu se gubi svaki trag i glas. Naknadno se saznalo da je navodno poginuo od granate u Trstu. Sud ga nije proglasio mrtvim.

 

3.    BRIZAR, LJUBOMIR, otac Cvitko, majka Anica rođ. Petrović, rođ. 1903. u Prozoru, Hrvat, katolik, oženjen (žena Anđa), otac jednog djeteta (kći), civil, odveden od partizana, umoren u zatvoru 20.07.1942. Nevenka Brizar iz Prozora kaže da je Ljubomir bio pripadnik komunističke organizacije, tadašnje, ali je vjerojatno radio za svoj narod, pa su ga komunističke vlasti progrlasile državnim neprijateljem. Zbog toga je bio pritvoren i osuđen, ali svjedok (kći Nevenka) ne zna točno na koliko. Jedne noći ga je nestalo iz zatvora u Prozoru i poslije toga mu se gubi svaki trag. Nikad se nije javio, a njegovi posmrtni ostaci nikad nisu pronađeni. Godine 1995., na zahtjev njegove kćeri, Općinski sud u Rami proglasio ga je mrtvim.

 

4.    BRIZAR, NIKO, otac Cvitko, majka Anica rođ. Petrović, rođ. 1890. u Prozoru, Hrvrat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili ga partizani kao zarobljenika, 1945. godine; pred Općinskim sudom Rama vođen postupak proglašenja mrtvim. Veljko Brizar iz Rame kaže da je Niko uhapšen u Sarajevu. Prozorski muslimani partizani otišli su po njega da ga navodno sprovedu na sud u Prozor. Na putu od Sarajeva do Prozora ubili su ga. Leš nije izručen rodbini.

 

5.    BRIZAR, STIPO, otac Nikola, majka Ana rođ. Gazina, rođ. 1912. u Prozoru, Hrvat, katolik, oženjen (žena Anđe), otac četvero djece (jedan sin, tri kćeri), pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Ostrošcu, 1944. godine. Anđe Brizar iz Krče kaže da je Stipo bio pripadnik ustaške vojske. Poginuo je u borbi s partizanima kod Ostrošca, općina Konjic. Posmrtni ostaci nisu pronađeni, ali suborci sa sigurnošću tvrde da je poginuo.

 

6.    ĐIKIĆ, KAZIMIR zvani Mile, rođen 1898. g. u Uskoplju, Hrvat, rimokatolik, oženjen, otac šestero djece, trgovac. 01.08.1943. g. Kazimir Đikić, skupa sa Lukom Hazinom, Vinkom Petrovićem i drugima, krenuo je po njemačku pomoć u Bugojno, jer se mjesto Prozor našlo u okruženju partizanskom. Zbog izdaje sreskog načelnika i vozača kamiona /izvjesnog Dželilovića, a kojeg su kasnije Nijemci, kao odmazdu za izdaju objesili - javno/ cijela je grupa iz zasjede pobijena na Makljenu. Kao egzekutori spominjani su: Hašim Hadžić i izvjesni Omanović. Prvi se, kasnije, hvalio kako je on "dokrajčio" Kazimira Đikića. Kazimir Đikić bio je djelatni član HSS-a. Tijekom poraća izdana je knjiga "Prozor u NOB-i" autor joj je Muharem Nuhefendić koji Kazimira Đikića opisuje kao utjecajnog ustašu. Istu kvalifikaciju isti autor opetuje u feljtonu koji izlazi u nekoliko nastavaka u dnevnom listu "Oslobođenje"

 

7.    DON FALATAR, ANDRIJA, otac Josip, majka Lucija rođ. Nikolić, rođ. 23. listopada 1916. u Prozoru, Hrvat, katolik, svećenik, zarobljen od Engleza, izručen partizanima, likvidiran na Križnom putu, 1945. godine. Svjedok dr. Augustin Franić, Od Domina 1, kaže da je Andrija od 1941. do 1942. bio upravitelj župe Vrućica na poluotoku Pelješcu. Od 1942. nalazi se na dužnosti dušobrižnika ustaške vojnice, privremeno. Povlačio se kroz Sloveniju s ostalom vojskom. Zarobljen je i izručen od Engleza partizanima kraj Bleiburga. U kolonama smrti nestao je 1945. godine.

 

8.    JURČIĆ, ZVONKO, otac Anton, majka Olga, rođ.1913. u Prozoru, Hrvat, katolik, oženjen, civil. Bio zatvoren u zatvoru Vojnog suda u Novoj Vesi u Zagrebu, ubili ga partizani u Zagrebu, 1945. godine.

 

9.    KOSTELAC, JAKOV, otac Franjo, majka Kata rođ. Kostelac, rođ. 1912. u Prozoru, vojnik Kraljevine Jugoslavije, nestao pri bombardiranju grada u Beogradu, 1941. godine.

 

10.MEŠTROVIĆ, MILENKO, otac Mate, rođ. 1921. u Prozoru, civil, ubili ga pripadnici talijanske vojske u Prozoru, 1942. godine.

 

11.PALINIĆ, IVO, otac Ivo, rođ. 1886. u Bugojnu, Hrvat, katolik, oženjen (žena Finka), otac troje djece (dva sina, jedna kći), ugostitelj, civil, strijeljali su ga partizani u Prozoru, 1942. godine. Ankica Palinić iz Prozora kaže da je Ivo u to vrijeme bio narodni povjerenik u Prozoru. Dolaskom partizana 1942. Ivo je bio zarobljen i sljedeći dan strijeljan zajedno s još šestoricom uglednih ljudi u Prozoru. Strijeljani su na mjestu Musala (muslimansko groblje) i svi su sahranjeni u jednom grobu. Pošto vlasti nisu dopuštale, Ivini posmrtni ostaci nisu mogli biti izvađeni.

 

12.PALINIĆ, MIROSLAV (MIRKO), majka Finka rođ. Babić, rođ. 29. prosinca 1912. u Prozoru, Hrvat, katolik, oženjen (žena Janja), otac troje djece (tri kćeri), ugostitelj, pripadnik domobrana i SS, poginuo u borbi s partizanima u Kapelni, općina Donji Miholjac, 18. studenoga 1944. godine. Ankica Palinić kaže da je Mirko bio u domobranima i da ga je uhvatila njemačka racija u Sarajevu i da je od tada bio u SS trupama. Od tog vremena Mirko se nalazio na bojištima po Hrvatskoj. Posljednji put javio se iz Našica 1944. god. (mjesec svibanj). Poslije toga se ništa nije znalo o Mirku. Nakon rata došao je glas da je poginuo.

 

 

Mjesto: RAVNICA

 

1.    TOLJ, MATE, otac Martin, majka Marta Miličević, rođ. 1904. g. u Blatnici, Hrvat, rimokatolik, oženjen, otac četvero djece, žandar. Mate Tolj po zanimanju je bio oružnik Kraljevine Jugoslavije u Bečeju, oznakom NDH 1941. godine prelazi u hrvatsku žandarmeriju u Zagreb. Tu je službeno do 1945. g. kada je Mate Tolj došao kod svog stričevića na Kaptol, pozdravlja se s njim, ostavlja svoje osobne stvari. Stric mu nudi civilku i predlaže mu da ostane, ali on to odbija i odlazi. On je krenuo na put prema Bleiburgu i od tada se više nikad ništa za njega nije čulo.

 

 

Mjesto: RIPCI

 

1.    BRKOVIĆ, IVAN, zvani Boškanović otac Božo, majka Kata, rođ. 1921. u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, stradao nesretnim slučajem, utopio se u rijeci Sani. Svjedok Ivan Jozić iz Ripaca kaže da se godine 1943. Ivanova postrojba nalazila u Prijedoru. U pauzi između bitaka, Ivan se kupao u Sani i tu se utopio. Posmrtni ostaci nisu pronađeni.

 

2.    ĆUK, GABRO otac Franjo, rođ. - u Ripcima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil ubili su ga partizani na Šćitu, 1942. godine; pokopan u Pratarskom gaju na Šćitu. Ivan Jozić iz Ripaca priča da je u vrijeme, kad je zapaljena crkva na Šćitu, Gabro bio na straži na Šćitu a mjestu zvanom Križi, gdje je i poginuo.

 

3.    DŽIDŽIĆ, ANDRIJA, zvani Totić, rođ. 1912. u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao; zadnji put viđen u Jaklićima, u ožujku 1945. godine. Ivan Jozić tvrdi da su Andriju uhatili partizani u Jaklićkoj strani, selo Jaklići, i odveli u nepoznatom pravcu. Ostalo da mu je nepoznato.

 

4.    DŽIDŽIĆ, ILIJA, zvani Popo, otac Ivan, rođ. - u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika, 1945. godine. Svjedok Filomena Džidžić iz Ripaca kaže da je Ilija bio pripadnik ustaša. Odveden je 1945. od strane partizana. Gubi mu se od tada svaki trag.

 

5.    FRANJUŠIĆ, FRANJO, otac Jure, majka Luca rođ. Pavičić, rođ. 1914. u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, umoren u logoru u Doboju od partizana. Svjedok Mara Franjušić priča da je Franjo 1942. god. stupio u redove hrvatskih domobrana i nakon toga otišao u borbu. Nakon pola godine javio se iz Doboja i od tada mu se gubi svaki trag. Stizale su neke glsine, da se nalazio u logoru u Doboju, pa se smatralo da je ondje i ubijen. Međutim, to nikad nije potvrđeno. Njegovi posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni.

 

6.    FRANJUŠIĆ, IVAN, otac Franjo, majka Kata, rođ. 1908. u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, za vrijeme rata pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga pripadnici vlasti FNRJ kao civila u Proslapu, nakon rata, u studenome 1948. godine. Franjo Franjušić kao svjedok kaže da je Ivan bio pripadnik ustaša - geganovac. Uhvaćen je u Proslapu od partizana, gdje je ubijen i bačen u vodu. Posmrtni ostaci pronađeni su u Kovačevu Polju u vodi. Sahranjen je na ripačkom groblju.

 

7.    FRANJUŠIĆ, IVAN, zvani Frljin, otac Jure, majka zvana Ilkuša, rođ. 1925. u Ripcima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Ćatićima, 1944. godine. Ivan Jozić tvrdi da je Ivan poginuo u povlačenju ustaških snaga u selu Ćatići kod Kaknja. Ubili su ga partizani. Posmrtni ostaci nisu pronađeni.

 

8.    FRANJUŠIĆ, IVAN, otac Franjo, rođ. 1909. u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika, 1945. godine, i bacili u rijeku Ramu; njegovo je tijelo izvučeno i pokopano na groblju u Ripcima. Svjedok Ivan Jozić priča da su Ivana partizani uzeli kao vodiča za planinu vran. Bilo im je poznato da je i on ustaša. Pri povratku su ga ubili i bacili s Proslapske ćuprije, u rijeku Ramu. Leš mu je pronađen nizvodno dva kilometra u mjestu Crnioivac, kod Kovačipoljske ćuprije, nakon nekoliko dana. Leš je bio među raslinjem zvanom rakite (vrba kojom se povezivalo snoplje). Pokopan je u ripačkom groblju.

 

9.    FRANJUŠIĆ, MIJO , otac Stjepan, rođ. 1908. u Ripcima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Ripcima, u listopadu 1942. godine.

 

10.JOZIĆ, ANDRIJA , zvani Ivaćev, otac Ilija, majka Luca rođ. Mišura, rođ. 1922. u Ripcima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Maglicama, 1944. godine; pokopan na groblju u Ripcima. Svjedok Ivan Jozić priča da je Andrija 1943. otišao u ustaše - geganovce Najprije je bio u borbama u Hrvatskoj, a kada je čuo za Geganov ustanak u Rami, vratio se i pridružio mu se. U jednoj borbi za obranu Rame Andrija pogiba. Njegovi ostaci pronađeni su odmah nakon pogibije i sahranjeni u selu Maglice. Poslije su posmrtni ostaci preneseni u groblje u Ripcima.

11.JOZIĆ, ILIJA, zvani Klipanović, rođ. - u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Gornjem Vakufu, 1943. godine.

 

12.JOZIĆ, IVAN, zvani Stranjakov, otac Stipo, majka Anđa rođ. Brković, rođ. 1921. u Ripcima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine; zadnji put viđen u Mariboru,1945. godine. Ivan Jozić iz Ripaca kao svjedok kaže da je Ivan 1943. zajedno sa svojim ratom Lukom otišao u ustaše. Isto tako je zajedno s bratom i završio u logoru. Zajedno su odvedeni iste noći iz logora u Mariboru i od tada im se gubi svaki trag. Njihovi posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni.

 

13.JOZIĆ, IVAN, zvani Ivče, otac Mijo, majka Anđa rođ. Marušić, rođ. 1921. u Ripcima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima, na Romaniji. Ivan Jozić kaže da je Ivče 1941. godine među prvima otišao u ustaše. Uglavnom, njegova jedinica bila je po Bosni: Sokolac, Pale, Romanija, pa sve do Drine. Ivan je poginuo na Romaniji, vjerojatno u borbi s partizanima. Njegovi posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni.

 

14.JOZIĆ, JOZO, zvani Ivaćev, otac Ilija, majka Luca rođ. Mišura, rođ. 1924. u Ripcima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, umoren u zatvoru/logoru u Mariboru. Svjedok Ivan Jozić kaže da je Jozo otišao u ustaše 1943. god. Uglavnom se borio po Hratskoj. Nakon pada NDH, Jozo je zarobljen, u svibnju 1945. od strane partizana. Tada je odveden u logor u Maribor, jer su ih Englezi, kojima se predala Jozina jedinica, predali partizanima. S Jozom u tom logoru bio je i pok. Luka Jozić, koji "svjedoči" da je Jozo bio u tom logoru. Budući da je Luka bio mlađi, on je "obučen" u partizansku vojsku. Jozo je jedne noći odveden iz logora i od tada mu se gubi svaki trag.

 

15.JOZIĆ, MARKO, otac Ivać, otac Ivan, majka Mara rođ. Čuljak, rođ. 1888. u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Ripcima, u listopadu 1942. godine. Ivan Jozić iz Ripaca kaže da su 1942. god. u Ramu upali četnici. Marka su zatekli pred rodnom kućom. Tražili su od njega novac. Marko ga nije imao. Oni su ga na to zaklali.

 

16.MALEKIN, ANTE, zvani Bošković, otac Mato, majka Ivuša rođ. Brković, rođ. 1919. u Ripcima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1945. godine. Ivan Jozić iz Ripaca priča da su 1945. kroz Ramu naišli partizani. Antu su odveli iz rodne kuće i poslije toga o njemu se gubi svakit rag. Nikad se ništa više nije čulo o njemu.

 

17.MALEKIN, PAVO, zvani Bošković, otac Ivo, majka rođ. Dijaković, rođ. 1920. u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, domobran, poginuo u borbi s partizanima u Čazmi, 1943. godine. Ivan Jozić iz Ripaca priča da je Pavo Malekin od 1942. s hrvatskim domobranima. Njegova jednica nalazila se uglavnom na ratištima po Hrvatskoj. U jednoj borbi s partizanima Pavo je poginuo, 1943. u Čazmi. Pavini posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni.

 

18.MIŠURA, BOŽO, otac Ivan, majka Luca rođ. Lovrić, rođ. 1921. u Ripcima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Livnu, 1942. godine; sahranjen u Livnu. Ivan Jozić tvrdi da je 1942. god. Božina jedinica bila zarobljena od partizana u okolici Livna. Partizani su ih prisilili da iskopaju veliku jamu i onda su ih pobili i sve skupa zatrpali u toj jami.

 

19.MIŠURA, IVAN, rođ. 1914. u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u brobi s partizanima 1943. godine. Ivan Jozić iz Ripaca tvrdi da je Ivan poginuo u borbi negdje kod Sarajevo. Ostalo ne zna ni on.

 

20.MIŠURA, MIJO, zvani Pavkušin, otac Stipica, majka Mara rođ. Papak, rođ. 1911. u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 08. listopada 1942. godine; sahranjen u Maglicama.

 

21.MIŠURA, MIJO, zvani Mile, otac Ivan, rođ. 1897. u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Maglicama, 08. listopada 1942. godine. Ivan Jozić iz Ripaca kaže da je Mile Mišura ponekad stanovao u selu Maglice. Kad su četnici 1942. upali u Ramu, tu su ga zatekli. Mile je ubijen zajedno s još 18 Hrvata na mjestu Odornica, selo Maglice (Oštri rat).

 

22.SABLJO, IVAN, zvani Tomičin, otac Stipo, majka rođ. Petričević, rođ. - u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Herama, 1944. godine; sahranjen na groblju u Ripcima. Ivan Jozić iz Ripaca kaže da je Ivan Sabljo 1944. god. bio zarobljen od partizana u Jaklićkoj planini (Draševo). Odatle su ga partizani odvelu u selo Here, jer im se tamo nalazio štab i komanda. To su bili uglavnom muslimani, mještani Prozora i sela Hera. Tu je Ivan bio strašno mučen i nakon toga ubijen. Svjedok tog mučenja i ubojstva je Ivan Mišura iz sela Ripci, koji je i danas živ. Pokojni pak Ivan sahranjen je u groblju u selu Ripcima.

 

23.SELAK, IVAN, zvani Ivče, otac Nikola, majka Anuša rođ. Nikolić, rođ. 1927. u Ripcima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Kruščici, 1944. godine; sahranjen u Kruščici. Ivan Jozić kaže da je Ivan Selak bio u ustaškoj vojsci od 1944. borio se uglavnom na prostoru općina Rame u Konjica. U jednoj borbi s partizanima poginuo je 1944. u selu Neretvici, općia Konjic. Iz straha od partizana nitko nije smio potražiti njegove posmrtne ostatke.

 

24.SELAK, PERO, zvani Peran, otac Mijo, majka Luca rođ. Bagarić, rođ. 1909. u Ripcima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Jaklića planini, 1944. godine; sahranjen u Ripačkom groblju. Ivan Selak iz Ripaca kaže da je Pero bio pripadnik ustaša-geganovac. Poginuo je 1944. u Jaklićkoj planini. Sahranjen je na ripačkom groblju.

 

25.VARELA, IVUŠA, otac Stipica, majka rođ. Čuljak, rođ. - u Ripcima, Hrvatica, katolkinja, majka petero djece, civil, ubili su je partizani na planini Raduši, 1944. godine. Svjedok Ivan Jozić priča da je Ivuša nosila hranu mužu Stipi koji je bio u ustašama i u to vrijeme nalazio se na planini Raduši. Jednom takvom prilikom partizani su je uhvatili i ubili. Kako se nije vraćala kući, smatralo se da je ubijena od partizana. Zbog straha od partizana nitko je nije smio tražiti. Njezini ostaci pronađeni su možda nakon godinu dana, a prepoznali su je po ćurdiji.

 

 

Mjesto: RUMBOCI

 

1.    BAGARIĆ, IVAN, zvani Bagara, otac Ivan, majka Filomena rođ. Đođo, rođ. 1915. u Rumbocima, Hrvat, katolik, za vrijeme rata pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga kao civila pripadnici vlasti FNRJ u Prozoru, nakon rata, 1946. godine. Jozo Ćurćić iz Rumboka kaže da je Ivan s još nekoliko ljudi opkoljen u jednoj štali, gdje su ga i ubili. Posmrtni ostaci su pronađeni na Draševu. Pokopan je u groblju u Rumbocima.

 

2.    BAGARIĆ, LOVRO, zvani Bagara, otac Ivan, majka Filomena rođ. Đođo, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga kao zarobljenika partizani na Kozari, 1943. godine.

 

3.    BAGARIĆ, PERO, zvani Bagara, otac Ivan, majka Filomena rođ. Đođo, rođ. 1925. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Banjoj Luci, 1945. godine.

 

4.    BAKETARIĆ, GRGO, zvani Stipan, majka Marija, rođ. Bešker, rođ. 1913. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani izvan borbe, u Sarajevu, 1942. godine; sahranjen u Rumbocima. Stipo Baketarić iz Rumboka tvrdi da je Grgo bio pripadnik domobrana, te da je poginuo u Sarajevu gdje je i sahranjen. Nakon pet godina posmrtni ostaci prenešeni su u groblje u Rombocima.

 

5.    BAKETARIĆ, IVAN, otac Stipan, majka Marija rođ. Bešker, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao na Križnom putu, 1945. godine; zadnji put viđen u Samoboru.

 

6.    BAKETARIĆ, IVAN, zvani Ićo, otac Miško, majka Ruža rođ. Ostojić, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Stipo Baketarić iz Rumboka priča da je nakon pokolja u mjestu Rumbocima od strane četnika cjelokupno stanovništvo pobjeglo u Bugojno. Jedna grupa se odmah drugi dan vraćala u selo preko Raduše i četnici su ih dočekali i pouobijali. Posmrtni ostaci nisu pronađeni. Trojica civila su se tom prilikom uspjela izvući i oni su tokom svog života svjedočili o ovom stradanju Hrvata.

 

7.    BAKETARIĆ, MIJO, zvani Dujo, otac Jure, majka Ruža rođ. Zečević, rođ. 1925. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju Rumbocima.

 

8.    BAKETARIĆ, MIJO, otac Tomo, rođ. 1919. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

9.    BAKETARIĆ, STIPAN, otac Tomo, rođ. 1891. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, oženjen Marijom, otac osmere djece (Grgo, Ivan, Ilija, Franjo, Mato, Anđe, Ruže, Kate), poljoprivrednik, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Svjedok Ante Baketarić kaže da je Stipan ubijen na Zahumu 1942. godine. Svjedok Stipo Baketarić kaže pak da su četnici došli u Stipanovu kuću, izveli ga van i strijeljali pred očima njegove obitelji.

 

10.BAKETARIĆ, TOMO, otac Miško, majka Ruža rođ. Ostojić, rođ. 1919. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, poginuo 1942. od granatiranja iz aviona u mjestu Bulići - Rumboci. Svjedok Stipo Baketarić kaže da je Tomo poginuo od granatiranja iz aviona u mjestu Bulići - Rumboci, zajedo s Martom Burečić.

 

11.BARABAN, ANTE, otac Jure, rođ. 1908. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

12.BARABAN, BOŽO, otac Toma, majka Ruža rođ. Iličić, rođ. 1924. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Četnici su prvo ukućane mučili, a onda zapalili kuću i strpali ih u nju. Četiri člana obitelji su izgorila. Ovo tvrdi Delfa Nikolić rođ. Baraban iz Rumboka.

 

13.BARABAN, MARA, otac Toma, majka Ruža rođ. Iličić, rođ. 1932. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Delfa Nikolić rođ. Baraban kaže da su četnici ušli u obiteljsku kuću i mučili ukućane, da bi na kraju kuću zapalili ne davši im da iziđu. Oni koji su pokušali, postrijeljani su.

 

14.BARABAN, MARIJAN, zvani Milišić, otac Ilija, majka Marija, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u logoru u Požegi, 1945. godine.

 

15.BARABAN, MARKO, zvani Milišić, oac Ilija, majka Marija, rođ. 1912. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Krtuši - Poljanima, u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

16.BARABAN, MIJO, zvani Đed, otac Pero, rođ. 1880. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Jozo Ćurćić iz Rumboka kaže da su četnici naišli, izveli Miju iz kuće i ubili ga.

 

17.BARABAN, MIŠKO, otac Jure, rođ. 1905. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Rumbocima. Jozo Ćurćić kaže da je Miško odveden nedaleko od kuće na mjesto Marića Glavicu. Tu su mu četnici odrezali glavu. Rodbina ga je pokopala u groblje u Rumbocima.

 

18.BARABAN, MIŠKO, otac Ilija, majka Marija, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici kao zarobljenika u Sarajevu, 1942. godine.

 

19.BARABAN, MIŠKO, otac Tadija, rođ. 1912. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

20.BARABAN, PETAR, zvani Pepa, otac Pero, majka Anica rođ. Šarčević, rođ. 1899. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine. Anuša Baraban, Perina nevjesta, priča da, kad su naišli četnici, da je Pero Baraban sa svojom ženom i četvero djece i još nekoliko obitelji pokušao bježati. Imali su sa sobom psa koji je zalajao, pa su ih četnici otkrili. Bili su pod nekom stijenom. Došli su četnici, ubili Peru Barabana, Stipu Žilića i Miška Ravlića. Ravlić je zaklan, a Baraban i Žilić ubijeni puškom.

 

21.BARABAN, RUŽA, otac Jure, majka Jela, rođ. 1900. u Rumbocima, Hrvatica, katolkinja, udata, majka petero djece, civil, ubili su je četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Deelfa Nikolić kaže da su četnici ušli u kuću, istjerali čitavu obitelj i poubijali ih na kućnom pragu, a onda zapalili kuću. Jedino je ona (svjedokinja) ostala živa jer je bila kod susjeda.

 

22.BARABAN, STIPO, otac Tomo, majka Ruža rođ. Iličić, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Delfa Nikolić kaže da s četnici strijeljali ukućane, a onda ih zapalili u obiteljskoj kući u sred bijela dana. Jedino je ona preživjela jer je bila za to vrijeme u susjedstvu.

 

23.BARABAN, STIPO, otac Mijo, rođ.1921. u Rumbocima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1945. godine.

 

24.BEŠKER, ILIJA, otac Petar, majka Anđa rođ. Lovrić, rođ. 1890. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac devetero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Svjedok Ivuša Bešker kaže da je Ivan kod svoje kuće u Rumbocima "umro". Kuću su zapalili četnici. Iliju su tada mučili. Umro je od posljedica tog mučenja. Sahranjen je u Rumbocima na groblju. Imao je djecu: Tomo - umro kao dijete; Anđa - živjela u Rumbocima, umrla je; još jedan Tomo - poginuo u ratu; Marija - živi u Zagrebu; Luce - u mrla kao dijete; Ivo - umro kao dijete (14 godina); Pero - živio u Rumbocima, umro je; Ante - tadašnji emigrant po Švedskoj, umro 1992.; Luca - umrla kao dijete.

 

25.BEŠKER, IVAN, otac Mijo, rođ. 1908. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

26.BEŠKER, IVO, otac Petar, rođ. 1882. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac devetero djece, nekad pripadnik austrijske vojske, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Zahumu, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Rumbocima.

 

27.BEŠKER, JAKOV, zvani Ivaninović, otac Toma, majka Janja, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Nevesinju, 1944. godine.

 

28.BEŠKER, JOZO, otac Ivo, rođ. 1919. u Rumbocima, Hrvat, katolik, pripadnik vojske Kraljevine Jugoslavije, nestao 1941. godine. Jozo Ćurćić iz Rumboka kaže da je Jozo služio avijatiku. U bombardiranju Zemuna poginuo je. To se samo pretpostavlja, nije sigurno.

 

29.BEŠKER, MARKO, zvani Kraljević, otac Jure, rođ. 1906. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Jozo Ćurćić kaže da su četnici naišli, izveli Marka iz kuće i odmah ga ubili ispred kuće.

 

30.BEŠKER, MIŠKO, otac Toma, majka Janja, rođ. 1906. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, strijeljali su ga četnici na planini Raduši, 1942. godine. Jozo Ćurćić kaže da su Miju odveli na Radušu, gdje su ga strijeljali s još četvoricom ljudi. Za grob mu se ne zna.

 

31.BEŠKER, NIKOLA, otac Mato, rođ. 5. prosinca 1903. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, strijeljali su ga partizani kao civila u Rilićima, 25. svibnja 1942. godione; sahranjen na groblju u Rumbocima. Jozo Ćurćić kaže da je Nikola odveden s "one strane" (ispod Raduše) na Turnjaču sa još šest ljudi, gdje su ih i ubili. Posmrtni ostaci su pronađeni na Turnjači i preneseni na groblje u Rumboke.

 

32.BEŠKER, STIPAN, zvani Šetulja, otac Toma, majka rođ. Zelić, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao za vrijeme rata; zadnji put viđen u Bugojnu. Jozo Ćurćić kaže da je Stipan bio u njemačkoj vojski kao dobrovoljac. Godine 1942. viđen je u Bugojnu zadnji put. Od tada mu se gubi svaki trag.

 

33.BEŠKER, TOMO, otac Ilija, majka Marta rođ. Jakovljević, rođ. 1926. u Rumbocima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Prozoru, u lipnju 1942. godine. Ivuša Bešker kaže da je Tomo poginuo u Prozoru 1942. u sukobu s partizanima, onda kad je Prozor pao, kad je Tito naredio "Prozor noćas mora pasti". Posmrtni mu ostaci nisu nikad pronađeni.

 

34.BUREČIĆ, ILIJA, otac Petar, rođ. 1903. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine; sahranjen u Rumbocima.

 

35.BUREČIĆ, IVAN, zvani Ivać, otac Ivan, majka Mara rođ. Šućurović, rođ. 1904. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece (Vinko, Mato, Marjan, Delfa, Danica), civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine. Vinko Burečić kaže da su Ivana četnici odveli iz kuće i zaklali na Marića glavici u Jaklićima.

 

36.BUREČIĆ, JOZO, otac Petar, majka Mara rođ. Baketarić, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, nestao za vrijeme rata; zadnji put viđen u Banjoj Luci, 1942. godine.

 

37.BUREČIĆ, MARKO, otac Petar, majka Mara rođ. Petrović, rođ. 1920. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, nestao za vrijeme rata; zadnji put viđen u Banjoj Luci, 1942. godine.

 

38.BUREČIĆ, MARTA, otac Mato, majka Mara rođ. Mišura, rođ. 1919. u Rumbocima, Hrvatica, katolkinja, neudata, civil, poginula od avionskog granatiranja, u selu Bulići - Rumboci, 1942. godine. Svjedok Mara Bakeetarić kaže da je Marta oginula od avionskog granatiranja zajedno s Tomom Baketarićem, njenim momkom.

 

39.BUREČIĆ, MIJO, otac Mato, rođ. 1914. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

40.BUREČIĆ, MIŠKO, zvani Miće, otac Mato, majka Mara rođ. Mišura, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici na planini Raduši, u listopadu 1942. godine. Prilikom vraćanja iz Bugojna preko Raduše, zajedno s jednom grupom civila, Miško Burečić je ubijen od strane četnika. trojica pripadnika te grupe su se uspjeli izvući: Ilija Baketarić, Mate Baketarić i Ilija Radić. Ovo tvrdi svjedok Mara Baketarić iz Rumboka.

 

41.ĆALIŠ, PETAR, otac Ilija, majka Kata rođ. Kapčević, rođ. 1911. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Stipo Ćališ kaže da je Petar bio oženjen Katom rođenom Žutić, s kojom je imao troje djece. On sam odveden je iz kuće, s još četvoricom ljudi, i strijeljan.

 

42.ĆUK, ANDRIJA, otac Ivan, majka Manda, rođ. 1906. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženje, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine. Anica Ćuk kaže da su Andriju ubili zajedno s još trojicom braće na Marića glavici.

 

43.ĆUK, BOŽO, otac Ivan, majka Manda, rođ. 1903. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvojie djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Marića glavici, u listopadu 1942. godine. Anica Ćuk kaže da su Božo ubili na Marića glavici 1942. godine s braćom i još nekoliko desetaka ljudi.

 

44.ĆUK, BOŽO, otac Božo, majka Ljubica, rođ. 1924. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine. Anica Ćuk tvrdi da su Božu odveli zajedno s braćom na Marića glavicu, gdje su ga zaklali.

 

45.ĆUK, MIJO, zvani Mile, otac Ivan, majka Manda, rođ. 1909. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine. Anica Baketarić - Ćuk kaže da su Miju zajedno s braćom odveli na Marića glavicu i ubili.

 

46.ĆURIĆ, ANTE, otac Andrija, majka Anđa rođ. Petrović, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, za vrijeme rata bio pripadnik ustaških postrojba, Ante je bio u rukovodstvu Hrvatske stranke. Bio je pripadnik ustaša-geganovaca. Ubio ga je nakon rata, 1946. godine u Prozoru kao civila policajac Ivan Badžan.

 

47.ĆURIĆ, ĆIPA, otac Andrija, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, za vrijeme rata bio pripadnik ustaških postrojba, umoren kao civil u logoru, u Slavoniji od partizana 1945.

 

48.ĆURIĆ, MATO, otac Andrija, majka Anđa rođ. Petrović, rođ. 1923. g. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, za vrijeme rata bio pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga kao civila četnici u Rumbocima, 1942. godine.

 

49.DŽOLAN, FRANJO, otac Ante, majka Anđa rođ. Anđelić, rođ. 1883. u Rumbocima, Hrvat, otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Nikola Džolan kao svjedok kaže da su Franju zajedno sa 45 civila odveli. Zaklali su ga jer je nakon masovnog strijeljanja preživio.

 

50.DŽOLAN, MIŠE, otac Nikola, rođ.14.10.1916. g., u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil. Ubijen 05.12.1947. g. od strane vlasti FNRJ.

 

51.DŽOLAN-NIKOLIĆ, IVO, zvani Nimčević, otac Stipan, majka rođ. Pivić, rođ. 30. rujna 1916. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troije djece, civil, strijeljali su ga kao civila partizani u Riliću, 25. svibnja 1942. godine; pokopan na groblju u Rumbocima. Jozo Ćurćić iz Rumboka kaže da je Ivo odveden "s one strane" (ispod Raduše) na Turnjaču, sa još šestero ljudi, gdje je i ubijen. Posmrtni ostaci su pronađeni na Turnjači i preneseni na groblje u Rumboke.

 

52.FOFIĆ, ANA, otac Jozo, majka Marija rođ. Petrović, rođ. 1939. u Rumbocima, Hrvatica, katolkinja, civil, nestala za vrijeme rata; zadnji put viđena u Sarajevu, 1942. godine. Luca Fofić iz rumboka kaže da je Ana kao trogodišnje dijete odvedena u Sarajevo, nakon očeve smrti. Sahranjena je u Sarajevu.

 

53.FOFIĆ, IVAN, otac Jozo, majka Marija rođ. Petrović, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Kozari. Luca Fofić kaže da je Ivan bio u partizanskom logoru na Kozari, gdje je ubijen. Posmrtni ostaci nisu pronađeni.

 

54.FOFIĆ, IVAN, otac Mato, majka Marta rođ. Ćurić, rođ. 1899. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Jerko Vidakušić iz Varvare kaže da je Ivan bio oženjen ženom Perom rođ. Filipović, s kojom je imao šestero djece: Nikolu, ivušu, Miju, Iliju, Katu i Šimu. Ivana su odveli iz rodne kuće i ubili na Počivalama - Rumboci.

 

55.FOFIĆ, JOZO, zvani Jozan, otac Mijo, majka Ana rođ. Šarčević, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici na Zahumu, u listopadu 1942. godine.

 

56.FOFIĆ, JURE, otac Jozo, majka Marija rođ. Petrović, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga partizani kao civila na Zvirnjači, 1944. godine; sahranjen na Šundelju. Luca Fofić kaže da je Jure ubijen na Šundelju - Zvirnjača, 1944. god. Tamo je i sahranjen.

 

57.FOFIĆ, LJUBICA, otac Ilija, majka Anuša rođ. Džolan, rođ. 1927. u Rumbocima, Hrvatica, katolkinja, neudata, civil, poginula od avionske bombe, 1943. godione; sahranjena na groblju u Rumbocima. Luka Fofić kaže da je Ljubica poginula od avionske bombe u Usovu - Rumboci, 1943. god. Sahranjena je u rumbočkom groblju.

 

58.FOFIĆ, MIŠKO-MIJO, otac Ilija, majka Anuša rođ. Džolan, rođ. 1920. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani u Travniku; sahranjen u Travniku

 

59.FOFIĆ, STIPO, zvani Ćipa, otac Mato, majka Marta rođ. Ćurić, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik ustaških postrojba, strijaljali su ga kao zarobljenika partizani u Prozoru, nakon rata, 1946. godine. Luca Fofić kaže da su Stipu partizani uhvatili i ubili na Draševu. Bio je oženjen, imao je jedno dijete, sina Matu.

 

60.FRANJIĆ, ANTE, otac Ivan, majka Mara rođ. Dijaković, rođ. 1911. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine; zadnji put viđen u logoru u Požegi, 1945. godine. Svjedok Mato Franjić kaže da su Antu zarobili partizani u Zidanom Mostu i vratili ga u logor u Požegu. Od tada se ne zna za nj ništa. Imao je djecu: Marko - živi u Rovišću, i Mare - živi u Rumbocima.

 

61.FRANJIĆ, ILIJA, otac Ivan, rođ. 1907. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

62.FRANJIĆ, IVAN, otac Ivan, majka Anica, rođ. 1898. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici na Marića glavici u Jaklićima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Jozo Ćurćić kaže da je Ivan odveden od kuće na Marića glavicu i ubijen zajedno sa 44 mještana Rumboka. Pokopan je u groblje u Rumbocima.

 

63.FRANJIĆ, IVAN, zvani Ćogan, otac Mato, rođ. 1887. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine. Jozo Ćurćić kaže da je Ivan rođen u Rumbocima i da je bio oženjen sa suprugom Anicom, s kojom je imao petero djece. Odveden je iz Rumboka na Marića glavicu gdje je i strijeljan.

 

64.FRANJIĆ, JURE, otac Stipan, majka Luca rođ. Šarčević, rođ. 1916. u Rumbocima, Hrvat, katolik, domobran, nestao za vrijeme rata; zadnji put viđen u zatvoru u Požegi, 1942. godine.

 

65.FRANJIĆ, MIŠKO, zvani Pulić, otac Ivan, majka Luca rođ. Dijaković, rođ. 25. studenoga 1902. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac osmero djece, ubili su ga partizani kao civila u Riliću, u travnju 1942. godine. Mato Franjić kaže da je Miško odveden s one strane (ispod Raduše s još šestoricom ljudi u Turnjaču, općina Kupres. Nakon mučenja ubili su ga. Imao je djecu: Kate - živi u Rovišću, Delfo - živi u Australiji - emigrant, bila na "Prerani"; Lucija - živi u Busovači (1942. otišla na "Preranu" u Sarajevo); Mato - živi u Rumbocima (bio na "Prerani"); Andrija - živi u Australiji, emigrant (bio na "Prerani"); Ivan - živi u Novom Marofu (bio na "Prerani" i ostao tamo); Šimo - živi u Australiji, emigrant; Anđe - živi u Australiji, emigrant.

 

66.FRANJIĆ, MIŠKO, zvani Mile, otac Stipan, majka Luca rođ. Šarčević, rođ. 1918. u Rumbocima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao tijekom 1942. godine. Stipo Franjić iz Rumboka kaže da je Miško bio u ustašama. Od 1942. za nje ništa ne zna.

 

67.FRANJIĆ-TUBIĆ, ILIJA, zvani Ikara, otac Petar, majka Kata rođ. Šućur, rođ. 1928. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Jaklićkoj planini, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Tadija Kovačević kaže da je Ilija bježao ispred četnika od Šarčeva gaja (Rumboci) prema Jaklićkoj planini. Odvojio se od nekoliko ljudi koji su ostali u šumi. Bježeći na Jaklićku planinu naletio na četnike, koji su ga sustigli, uhvatili i zaklali. Posmrtni ostaci su pronađeni i sahranjeni u Rumbocima u groblju.

 

68.FRANJIĆ-TUBIĆ, PETAR, otac Petar, rođ. 1886. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine; pokopan na rumbočkom groblju.

 

69.ILIČIĆ, ANDRIJA, otac Marko, majka Marta, rođ. 1907. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na rumbočkom groblju. Kata Sučić kaže da je Andrija ubijen zajedno s bratom Tadijom ispred kuće. Sahranjen je na rumbočkom groblju.

 

70.ILIČIĆ, IVAN, zvani Ivče, otac Stipan, majka Jela, rođ. 1920. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Ustiprači, 1942. godine. Luka Iličić iz Rumboka kaže da je Ivan ubijen u Sarajevu 1942. godine, gdje je i sahranjen. Supruga mu se preudala i postala Klara Petrović.

 

71.ILIČIĆ, PETAR, zvani Pepin, otac Jure, majka Jela, rođ. 1893. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima na Marića glavici, u listopadu 1942. godine. Marijan Iličić kaže da je Petar ubijen na Marića glavici 1942. god., zajedno s još četrdeset ljudi.

 

72.ILIČIĆ, TADIJA, otac Marko, majka Marta rođ. Ravlić, rođ. 1915. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Danica Iličić priža da je Tadija rođen u Rumbocima 1915. god. od oca Marka imajke Marte. Oženjen, imao je jedno dijete, Anu. Strijeljan je zajedno s bratom Andrijom ispred kuće koju su četnici spalili. Supruga mu se preudala.

 

73.IVIĆ, ALOJZIJE, otac Ilija, majka Luca rođ. Franjić, rođ. 1907. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Kata Ivić svjedoči da je Alojzije rođen u Rumbocima 1907. i da je bio prvo dijete Ilije i Luce rođ. Franjić-Tubić. Odveden je iz obiteljske kuće zajedno s ocem i šest rođšaka i strijeljan na Ivića guvnu - Rumboci od četnika, u listopad 1942. god. Suprugu i sina Martina istjerali su iz kuće, koju su spalili.

 

74.IVIĆ, ILIJA, otac Mišo, majka Ruža rođ. Vladić, rođ. 1910. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Jure Ivić kaže da je Ilija bio oženjen Terezijom Iličić s kojom je imao petero djece. Ubijen je 1942. na Ivića guvnu. Obiteljska kuća mu je spaljena.

 

75.IVIĆ, ILIJA, otac Petar, majka Delfa rođ. Jurišić, rođ. 1882. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Kata Ivić kaže da je Ilija rođen u rombocima 1882. god. od oca Petra i majke Delfe rođ. Jurišić. Bio je oženjen Lucom rođenom Franjić-Tubić s kojom je imao petero djece. Strijeljan je u listopadu 1942. ajedno sa sinom Alojzijem na Ivića guvnu.

 

76.IVIĆ, ILIJA, otac Tomo, majka Ruža, rođ. 1900. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima na Marića glavici u Rumbocima, 10. listopada 1942. godine. Tomo Ivić kaže da su Iliju četnici ubili na Marića glavici 1942. god. zajedno s još četrdeset ljudi.

 

77.IVIĆ, IVAN, zvani Bugar, otac Ilija, rođ. 1924. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1945. godine. Kata Ivić iz Rumboka kaže da je Ivan zadnji put viđen 1945. god. Smatra se da je zaglavio u logoru. Posmrtni ostaci nisu pronađeni.

 

78.IVIĆ, IVO, otac Nikola, majka Marta rođ. Zečević, rođ. 1918. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u logoru u Požegi, 1945. godine.

 

79.IVIĆ, MIŠE, otac Ivan, rođ. 1880. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Jure Ivić kaže da su Mišu strijeljali na Ivića guvnu.

 

80.IVIĆ, PETAR, otac Ilija, rođ. 1912. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju na planini Raduši. Marija Ivić kaže da su Petra odveli na Kalauru - na Radušu s još nekoliko ljudi i ubili. Za posmrtne ostatke njegove ne zna se ništa.

 

81.IVIĆ, RUŽA, otac Nikola, majka Marta rođ. Zečević, rođ. 1922. u Rumbocioma, Hrvratica, katolikinja, civil, poginula od avionske bombe u Usovu, u Rumbocima, 1942. godine; sahranjena na rumbočkom groblju. Kata Kovačević iz Rumboka kaže da je Ruže poginula od avionske bombe 1942. god. na Usovi - Rumboci.

 

82.IVIĆ, TOMO, zvani Toman, otac Ivan, rođ. 1892. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Jozo Ćurćić kaže da je Tomo uhapšen od strane četnika i odveden na mjesto Poljane, gdje su ga četnici ubili iz puške. Pokopan je u groblju u selu.

 

83.JAKOVLJEVIĆ, IVAN, otac Tomo, rođ. 1912. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

84.JAKOVLJEVIĆ, IVAN, otac Luka, rođ. 1924. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Jozo Ćurćić kaže da su četnici uhapsili Ivana i odveli u Jaklićku planinu te ubili iz puške zajedno s Ivanom Tadićem iz Jaklića.

 

85.JAKOVLJEVIĆ, IVAN, otac Mato, rođ. 1910. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

86.JAKOVLJEVIĆ, IVAN, zvani Ićo, otac Mato, rođ. 1894. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Rumbocima. Jozo Ćurćić kaže da su ga četnici izveli iz kuće i odmah ubili. Pokopan je u selu u groblju.

 

87.JAKOVLJEVIĆ, MATO, zvani Markeuzović, otac Marko, majka Delfa rođ. Zelić, rođ. 1921. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Bileći, 1944. godine. Jozo Ćurćić kaže da je Mato poginuo u Bileći u borbi s partizanima. Posmrtni ostaci nikad nisiu pronađeni. Bio je legionar - Rusi su ih izvali "Vražija divizija".

 

88.JAKOVLJEVIĆ, MATO, zvani Maša, otac Ilija, majka Marija rođ. Barba, rođ. 1925. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustraških postrojba, nestao 1945. godine

 

89.JAKOVLJEVIĆ, MIJO, otac Ivan, majka rođ. Kovačević, rođ. 1921. u Rumbocima, Hrvat, katolik, pripadnik njemačke vojske, ubili su ga partizani u Nevesinju, 1944. godine. Jozo Ćurćić kaže da je ubijen u borbi s partizanima u Nevesinju. Posmrtni ostaci nikad nisu pronađeni.

 

90.JAKOVLJEVIĆ, TOMA, otac Mato, majka Kata rođ. Franjić, rođ. 1900. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Rumbocima. Jozo Ćurćić kaže da je Toma odveden od kuće zajedno sa još 43 čovjeka na Marića glavicu, gdje je i on strijeljan skupa s ostalima. Posmrtni ostaci pronađeni su na istom mjestu.

 

91.JURIĆ, IVAN, otac Ivan, rođ. 1930. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

92.JURIĆ, JURE, otac Miško, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, nestao.

 

93.JURIĆ, MATO, otac Mato, rođ.1882. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

94.JURIĆ, STIPO, otac Stipo, majka Luca rođ. Kovačević, rođ. 1929. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

95.JURIĆ, STIPO, zvani Kardum, otac Mato, rođ. 1893. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac desetero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Anđa Franjić kaže da je Stipo ubijen zajedno s još tri muška civila (muslimani). Strijeljani su od strane četnika.

 

96.KAPČEVIĆ, MIJO, majka Ruža rođ. Kapčević, rođ. 1924. u Rumbocima, Hrvat, katolik, mobiliziran u partizane, umro od ratnih posljedica; pokopan u Livnu. Jozo Ćurćić tvrdi da je Mijo prisilno mobiliziran od partizana. Trebao je s njima ići u Busovaču. Da bi to izbjegao, sam se ranjava i od toga umire u bolnici u Livnu.

 

97.KNEŽEVIĆ, PETAR, zvani Pepo, otac Jure, rođ. 1900. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Jozo Ćurćić kaže da je Petar odveden iz svoje kuće u Rumbocima na Marića glavicu sa još 43 čovjeka, među kojima je bilo 7 muslimana, gdje su ga ubili zajedno s ostalima. Sahranjen je na groblju u Rumbocima.

 

98.KOVAČEVIĆ, ANTE, zvani Antić, otac Ilija, rođ. 1890. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima na Marića glavici, u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Rumbocima. I za Antu Jozo Ćurćić tvrdi da je odveden iz kuće na Marića glavicu i strijeljan s još 43 čovjeka. Posmrtni ostaci pronađeni su na istom mjestu. Pokopan je na groblju u Rumbocima.

 

99.KOVAČEVIĆ, ILIJA, zvani Suljo, otac Ivan, majka Anica rođ. Šarčević, rođ. 1919. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine. Jozo Ćurćić kaže da su Iliju smatrali najvećim ustašom u Rami. Zadnji put viđen je 1945. god. u koloni Križnog puta na Blajburgu.

 

100.KOVAČEVIĆ, IVAN, zvani Doto, otac Ilija, rođ. 1884. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Jozo Ćurćić kaže da su Ivana četnici zaklali na Marića glavici.

 

101.KOVAČEVIĆ, JURE, zvani Skender, otac Ilija, rođ. 1889. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga partizani kao civila na Solakovoj Kuli, 1943. godine. Jozo Ćurćić kaže da su partizani Juru odveli od kuće govoreći da je ustaški špijun, sve do Solakove Kule (iza Prozora), gdje su ga i ubili. Posmrtni ostaci nisiu nikad pronađeni.

 

102.KOVAČEVIĆ, LUKA, zvani Pelušić, otac Nikola, majka Anđa rođ. Džolan, rođ. 1920. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Bosanskoj Krupi, 1943. godine. Mato Franjić svjedoči da je Luka bio u ustašama vojnik u Bosanskoj Krupi i da je poginuo u borbi s partizanima. Posmrtni ostaci su pronađeni na mjestu pogibije, te je ondje i sahranjen.

 

103.KOVAČEVIĆ, MIJO, otac Mijo, majka rođ. Sameunović, rođ. 1924. u rumbocima, Hrvat, katolik, za vrijeme rata bio pripadnik ustaških postrojba, nestao kao civil nakon rata; zadnji put viđen u Vođincima, 1946. godine. Jozo Ćurćić kaže da je Mijo od 1942. do 1945. bio u ustašama. Od 1945. do 1946. bio je u Križarima u Vođincima, gdje je zadnji put i viđen. Pretpostavlja da je tada i ubijen. Posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni.

 

104.KOVAČEVIĆ, PERO, zvani Petrovkić, otac Toma, rođ. 1912. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, nestao; zadnji put viđen u partizanskom logoru u Požegi, 1945. godine.

 

105.KOVAČEVIĆ, PERO, zvani Pelušić, otac Mato, rođ. 1. siječnja 1902. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, ubili su ga partizani kao civila u Riliću, 25. svibnja 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Ivuša Bešker kaže da je Pero odveden "s one strane" (ispod Raduše), on i još šestorica, i to u Turnjaču, općina Kupres. Mučen je s ostalima i nakon toga ubijen. Posmrtni ostaci su pronađeni i preneseni 1990. god. u groblje u rumbocima. Imao je ovu djecu: Ivan - živio u Rumbocima i umro; Zorka - otišla u Slvoniju, tzv. "prerana", tamo se i udala; Vinko - živi u -akovu, oženjen; Mato - živi u Đakovu, oženjen; Šimo - živi u Makarskoj; Marko - živi u Švedskoj, emigrant, oženjen.

 

106.KOVAČEVIĆ, STIPAN, zvani Beg, otac Ivan, rođ. 1885 u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Jozo Ćurćić kaže da su Stipana ubili na Marića glavici. Bio je oženjen sa surpugom Ivušom s kojom je imao troje djece (Mato, Anđe, Ante). Sin Mato je nestao "na prerani".

 

107.KOVAČEVIĆ, TOMA, otac Miško, majka Anuša rođ. Tadić, rođ. 1920. u Rumbocima, Hrvat, katolik, domobran, poginuo u borbi s partizanima na Kozari, 1943. godine.

 

108.LOVRIĆ, MARKO, otac Mato, majka Kata rođ. Jakovljević, rođ. 1915. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao; zadnji put viđen u Vinkovcima, 1945. godine.

 

109.LOVRIĆ, MIŠKO, otac Ilija, rođ. - u Rumbocima, civil. Ubili su ga četnici u listopadu 1942. g.

 

110.LOVRIĆ, STIPAN, otac Mato, rođ. 1897. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

111.NIKOLIĆ, ANDRIJA, otac Ilija, majka Marta rođ. Šarčević, rođ. 1906. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

112.NIKOLIĆ, IVAN, zvani Stažić, otac Tomo, majka Marija, rođ. 1912. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

113.NIKOLIĆ, IVAN, otac Tomo, majka Anuša rođ. Selak, rođ. 1924. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao; zadnji put viđen u Lipiku, 1945. godine. Svjedok Mišo Nikolić kaže da je Ivan ranjen u Duvnu 1942. god. i prevezen u Mostar, iz Mostara je prevezen u Sarajevo u bolnicu. Bio na liječenju četiri mjeseca. Nakon liječenja otišao u Zagreb i zadnji put viđen je u Lipiku kod Kutine. Pretpostavlja se da je tu i poginuo. Posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni.

 

114.NIKOLIĆ, NIKOLA, otac Marko, majka Luca rođ. Šarčević, rođ. 15. travnja 1921. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima, negdje između Đakova i Zagreba, 1944. godine. Svjedok Ilija Nikolić je Nikolin bratić. On kaže da je Nikola bio stožerni narednik. Imao je zapovjednike generala Stjepana Mifeka, pukovnika Dragana Vosku.

 

115.NIKOLIĆ, ŠIMUN, otac Marko, majka Mara rođ. Lovrić, rođ. 1898. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga četnici kao zarobljenika na Zahumu, 1942. godine.

 

116.NOVAK, ILIJA, zvani Novak, otac Ivan, rođ. 1871. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Marića glavici, u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

117.NOVAK, IVAN, otac Ilija, majka Anđa, rođ. 1898. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine. Anica Ćuk kaže da je Ivan ubijen s ocem na Marića glavici. Bio je oženjen i otac jednog djeteta koje je umrlo nakkon njegove smrti. Supruga mu se preudala.

 

118.OSTOJIĆ, ILIJA, zvani Malić, otac Petar, majka Anica rođ. Žutić, rođ. 1917. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici kao civila na planini Raduši, u rujnu 1942. godine. Anđa Ostojić kaže da je Ilija pobjegao s ostalim civilima (žene, djeca i muškarci) u Bugojno ispred četnika. Sutradan su se vraćali. Na Zahumu su ih dočekali četnici i ubili njega i još četevoricu. Posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni.

 

119.OSTOJIĆ, MATO, otac Mato, rođ. 8. rujna 1917. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga partizani kao civila na Kupresu, 25. svibnja 1942. godine.

 

120.OSTOJIĆ, MIŠKO, otac Petar, majka Anica rođ. Žutić, rođ. 26. veljače 1898. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, strijeljali su ga partizani kao civila u Riliću, 25. svibnja 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima.

 

121.OSTOJIĆ, MIŠKO, zvani Komita, otac Mato, majka Jela rođ. Jakovljević, rođ. 1906. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, poginuo u borbi s partizanima u Bugojnu, 1943. godine; sahranjen na groblju u Bugojnu.

 

122.OSTOJIĆ, STIPAN, otac Mato, rođ. 19. svibnja 1912. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga partizani kao civila u Riliću, 25. svibnja 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Mato Franjić tvrdi da je Stipan odveden sa Zahuma s ocem Matkom i još petoricom na Turnjaču - Kupres, gdje su mučeni i nakon toga ubijeni, 25. V. 1942. god. Pronađeni posmrtni ostaci tek 1990. god. te preneseni na groblje u Rumboke.

 

123.OSTOJIĆ, VID, otac Mato, rođ. 1918. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, nestao.

 

124.PETROVIĆ, ILIJA, otac Mato, majka Anica rođ. Iličić, rođ. 1920. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, za vrijeme rata bio domobran, nestao kao civil; posljednji put viđen u logoru u Požegi, 17. kolovoza 1945. godine, zarobljen od partizana.

 

125.PETROVIĆ, ILIJA, otac Ivan, rođ. 1887. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Jozo Petrović kaže da su Iliju ubili na Ivića guvnu.

 

126.PETROVIĆ, JURE, otac Andrija, majka Anđa rođ. Džolan, rođ. 1914. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Delfa Burečić kaže da je Jure rođen u Rumbocima 1914. god. od oca Andrije i majke Anđe. Oženjen je bio Marom Baketarić, koja se kasnije preudala. Ubijen je od četnika 1942.

 

127.PETROVIĆ, LUCE, otac Jure, majka Jela, rođ. - u Rumbocima, Hrvatica, katolkinja, udata, civil, ubili su je partizani u Gorici, 1942. godine; sahranjena u Gorici. Marjan Iličić kaže da su Lucu ubili partizani na Gorici - Prozor, dok je jadnica nosila kući hranu da preživi.

 

128.PETROVIĆ, MATO, otac Petar, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, bio žandar, kasnije pripadnik ustaških postrojba, ubijen u Sarajevu, 1943. godine. Jozo Petrović tvrdi da je Mato ubijen 1943. u Sarajevu. Posmrtni ostaci nisu pronađeni.

 

129.PETROVIĆ, MIJO, zvani Miško, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao; zadnji put viđen u Banjoj Luci, 1945. godine. Svjedok Jure Tadić tvrdi da je Miju zadnji put vidio u Banjoj Luci. Nakon prozivke Miško je otišao na jednu stranu, a on, Jure, na drugu. Miško je nestao.

 

130.PETROVIĆ, PETAR, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga partizani kao civila, 1945. godine. Jozo Petrović kaže da su Petra ubili u Slavoniji dok je nosio kući hranu. Posmrtni ostaci nisu mu pronađeni.

 

131.PETROVIĆ, STIPAN, zvani Ćavar, otac Ilija, majka Marija rođ. Nikolić, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

132.PIVIĆ, ANTE, otac Ivo, majka Anica rođ. Zelić, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, pripadnik njemačke vojske, ubili su ga partizani kao zarobljenika, 1944. godine.

 

133.ŠARČEVIĆ, ANTE, otac Jure, majka Kata rođ. Petričević, rođ. 1919. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine.

 

134.ŠARČEVIĆ, BLAŠKO, otac Mato, majka Luca rođ. Baraban, rođ. 1902. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima.

 

135.ŠARČEVIĆ, ILIJA, otac Dane, majka Ruža rođ. Džolan-Neca, rođ. 1920. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u mjestu Lokve, 4. svibnja 1945. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima.

 

136.ŠARČEVIĆ, IVAN, otac Miško, majka Marija rođ. Džolan, rođ. 1926. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, strijeljali su ga partizani kao civila na Zahumu, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima.

 

137.ŠARČEVIĆ, IVAN, otac Jure, majka Kata rođ. Petričević, rođ. 1903. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Rumbocima. Svjedok Mato Šarčević kaže da je Ivan odveden od kuće s još 42 čovjeka i strijeljan na Marića glavici. Posmrtni ostaci su pronađeni i sahranjeni na groblju u Rumbocima.

 

138.ŠARČEVIĆ, JURE, otac Tomo, rođ.1919. u Rumbocima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao; zadnji put viđen u Bugojnu. Jozo Ćurćić kaže da je Jure 1941. otišao od kuće i do 1944. bio u ustašama. Nekoliko puta se javljao iz Bugojna. Od 1944. mu se gubi svaki glas i trag.

 

139.ŠARČEVIĆ, JURE, zvani Juka, otac Petar, majka Ruža rođ. Cvitanović, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, za vrijeme rata pripapdnik ustaških postrojba, ubili su ga pripadnici vlasti FNRJ na Zahumu, nakon rata, 15. kolovoza 1945. godine; pokopan na groblju u Rumbocima. Svjedok Mato Šarčević kaže da je Jure bježeći ispred partizana pogođen (ubijen) u Prisojniku na Zahumu. Posmrtni ostaci tu su i pronađeni. Pokopan je u groblju u Rumbocima.

 

140.ŠARČEVIĆ, MIJO, otac Tomo, majka rođ. Cvitanović, rođ. 1923. u Rumbocima, Hrvat, katolik, pripadnik njemačke vojske, nestao; zadnji put viđen u Sarajevu, 1945. godine. Jozo Ćurćić kaže da je Mijo mobiliziran u njemačku vosjku 1943. godine u Sarajevu. Od 1945. godine gubi mu se svaki trag.

 

141.ŠARČEVIĆ, MIJO, otac Tomo, majka Anuša rođ. Brkić, rođ. 1929. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima.

 

142.ŠARČEVIĆ, MIŠKO, zvani Sandal, otac Ivan, rođ. 1919. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Jozo Ćurćić kaže da su Miška četnici ubili ispred njegov ekuće na Poljanima. Tijelo mu je pronađeno i pokopano u groblju u Rumbocima.

 

143.ŠARČEVIĆ, PERO, otac Mato, majka Stoja, rođ. 1920. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, nestao za vrijeme rata. Jozo Ćurćić kaže da su Peru otjerali Nijemci (racija) 1943. godine. Za nj se od onda ništa nije više čulo.

 

144.ŠARČEVIĆ, STIPAN, zvani Široki, otac Jozo, rođ. 1872. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, 7. listopada 1942. godine. Svjedok Anuša Šarčević kaže da je Stipan izveden iz svoje kuće na guvno s još tri čovjeka i tu ubijen. Imao je ovu djecu: Luca - živjela u Rumbocima, umrla; Tomo - živio u Rumbocima, umro; još troje njegove djece umrlo je prije rata.

 

145.ŠOLA, IVAN, zvani Jokin, otac Joko, majka rođ. Baketarić, rođ. 1916. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Jaklićima, u listopadu 1942. godine; pokopan na Lukama. Jozo Ćurćić kaže da su Ivana četnici odveli od kuće u Kalićku stranu, na Vodice, gdje su ga i ubili. Tijelo mu je pronađeno na Vodicama. Pokopan je na Lukama u groblju.

 

146.ZEČEVIĆ, IVAN, otac Ivan, rođ. 1907. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

147.ZEČEVIĆ, JOZO, otac Ivan, rođ. 1905. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Varvari, u listopadu 1942. godine.

 

148.ZEČEVIĆ, JOZO, otac Ivo, rođ. 1911. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Svjedok Ivan Zečević kaže da je Jozo rođen u Rumbocima 1911. godine. Oženjen je bio Martom rođ. Franjić s kojom je imao troje djece: Ivan, Marko i Ane. Strijeljan je od četnika u listopadu 1942. u Donjem selu - Rumboci.

 

149.ZEČEVIĆ, JURE, zvani Krndija, otac Stipan, majka Kata rođ. Kovačević, rođ. 1919. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao; zadnji put viđen u logoru u Požegi, 1945. godine.

 

150.ZEČEVIĆ, MIJO, otac Jure, rođ. 1932. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

151.ZEČEVIĆ, PERO, zvani Tošin, otac Tošo, majka Manda, rođ. 1927. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao; zadnji put viđen u Travniku, 1944. godine.

 

152.ZEČEVIĆ, ŠIMUN, zvani Tošin, otac Tošo, rođ.1908. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga partizani kao civila u Sarajevu, 1945. godine.

 

153.ZELIĆ, ANDRIJA, otac Ivan, majka Kata rođ. Petrović, rođ. 1922. u Rumbocima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Sarajevu, 1945. godine. Svjedok Jozo Ćurćić kaže da je Andrija bio kod časnih sestara u Sarajevu (bio je na bolovanju), gdje su ga partizani i pronađli, odveli i ubili. Posmrtni ostaci nisu mu nikad pronađeni.

 

154.ZELIĆ, ILIJA, otac Ivan, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ranjen u borbi s partizanima, umro od posljedica ranjavanja; pokopan u Bugojnu. Mato Franjić iz Rumboka kaže da je Ilija ranjen na Postujima u borbi s partizanima. Nakon toga su ga odvezli u bolnicu u Bugojno, gdje je umro i sahranjen.

 

155.ZELIĆ, IVAN, otac Ivan, majka Kata, rođ. 1925. u Rumbocima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Zahumu, 1944. godine; sahranjen na rumbočkom groblju. Svjedok Jozo Ćurćić kaže da je Ivan bio pripadnik ustaške policije. Ubijen je u kući, na Zahumu.

 

156.ZELIĆ, MATO, otac Mato, majka Ivuša rođ. Džolan, rođ. 1915. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1945. godine.

 

157.ŽUTIĆ, IVAN, otac Miško, majka Marija rođ. Ćurlić, rođ. 1904. u Rumbocima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Jozo Ćurćić kaže da su četnici naišli, izveli Ivana iz kuće i ubili zajedno s bratom i stricom u Majčićima. Sahranjen je u groblju u selu.

 

158.ŽUTIĆ, JERKO, otac Mišo, majka Kata rođ. Ivić, rođ. - u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

159.ŽUTIĆ, JOZO, otac Miško, majka Marija rođ. Ćurčić, rođ.1901. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac osmero djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Marija Ćališ tvrdi da je Jozo rođen 1901. u Rumbocima od oca Miška i majke Marije rođ. Ćurčić. Bio je oženjen Martom rođ. Iličić, s kojom je imao osmero djece: Mariju, Juru, Mandu, Anđu, Lucu, Ilu, Stipu i Miju. Odveden je iz kuće u listopadu 1942. i strijeljan.

 

160.ŽUTIĆ, PERO, otac Ivan, majka Jela rođ. Anđelić, rođ. 1882. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Rumbocima. Svjedok Ivan Žutić kaže da je Pero bio kod kuće. Četnici naišli, odveli njega i još petero-šestero ljudi iznad sela u gradiu, gdje su ih i poklali. Nakon toga rodbina ih je sahranila u Rumbocima.

 

161.ŽUTIĆ, PETAR, otac Mišo, majka Kata rođ. Ivić, rođ 1908. u Rumbocima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, partizan, podlegao ranama zadobivenim u borbama s ustaškim postrojbama u Rumi; sahranjen u zajedničku partizansku grobnicu u Beogradu, 1944. god. Svjedok Anica Jović, kći, iz Busovače, kaže da je Petar ubijen odnosno ranjen od postrojbi NDH-a, te da je od tih posljedica ranjavanja i umro.

 

 

Mjesto: SKROBUĆANI

 

1.    JAKOVLJEVIĆ, MATO, otac Ivan, rođ. - u Skrobućanima, Hrvat, katolik, civil, nestao 1945. godine.

 

2.    JAKOVLJEVIĆ, STIPO, otac Ivan, rođ. 1895. u Skrobućanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Skrobućanima, u listopadu 1942. godine.

 

3.    PAPAK, ANDRIJA, otac Jozo, rođ. 1920. u Skrobućanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških postrojba, umro od ratnih posljedica; pokopan u Iloku.

 

4.    PAPAK, ANICA, otac Živko, majka Jela rođ. Barišić, rođ 20. srpnja 1938. u Skrobućanima, Hrvatica, katolkinja, civil, dijete, nestala na Križnom putu, 1945. godine; zadnji put viđena u Jastrebarskom, 18. svibnja 1945. godine. Ilija Papak iz Iloka kaže: Anica Papak je kći moga strica Živka. Njezini su skoro svi pomrli, ili su raseljeni. Od Anice Papak nemamo fotografije a ni pisama. Ona je kao dijete otišla zajedno s mojim bratom Ivom u grupi djece koje je vodio neki Kovačević u ime Caritasa iz Zagreba. Djecu je odveo početkom ožujka 1943., nakon pokolja i pljačke koju su izveli četnici početkom listopada, 6. listopada 1942. Anica je bila smještena u Zagrebu, u dječjem prihvatilištu Caritasa na Kaptolu. Odatle je premještena u Jastrebarsko u dječji dom. Starija djeca su ostala živa, a Anici i mom bratu Ivi gubi se trag. Prema pričanju preživjele djece oni su gladovali i početkom svibnja likvidirani u Rakovom Potoku, kraj Zagreba. Pokojni stric Živko odmah poslije rata tražio ju je nekoliko puta preko Crvenog križa i preko Općinskog suda u Prozoru, ali nikad nije dobio odgovor.

 

5.    PAPAK, ANTE, otac Ivan, majka Kata rođ. Glibo, rođ. 1922. u Skrobućanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Grabu, u Skrobućanima, 8. listopada 1942. godine.

 

6.    PAPAK, AUGUSTIN, otac Franjo, rođ. 1923. u Skrobućanima, Hrvat, katolik, civil, nestao.

 

7.    PAPAK, DAVID, otac Jozo, rođ. 1900. u Skrobućanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Skrobućanima, u listopadu 1942. godine.

 

8.    PAPAK, IVO, zvani Senjski, otac Mato, majka Ruža rođ. Bradić, rođ. 8. listopada 1937. u Skrobućanima, Hrvrat, katolik, civil, dijete, nestao na Križnom putu; zadnji put viđen u Jastrebarskom, 18. svibnja 1945. godine. Ilija Papak iz Iloka kaže: Ivo Papak, najmlađi moj brat, otišao je kao dijete s brojnom djecom iz Rame u Zagreb. I ja sam također bio među tom djecom koju je odveo u Zagreb neki Kovačević. On je to radio u ime Caritasa iz Zagreba, da pomogne roditeljima koji su stradali nakon pokolja koji su učinili četnici 6. listoapda 1942. god. u Rami. Ja sam bio u prvoj grupi koja je otišla uprosincu 1942. sa 350 djece Mi smo bili raspoređeni po obitlejima i poslije rata smo se vratili svojim kućama. Mali brat Ivo došao je u drugoj grupi početkom ožujka 1943. On je bio smješten u Caritasu na Kaptolu, a odatle je prebačen - premješten u Dom za stradalu djecu u Jastrebarsko. Starija djeca ostala su živa, a njemu se gubi svaki trag. Najvjerojatnije je da je stradao početkom svibnja u Rakovo Potoku kraj Zagreba. To je mišljenje preživjele djece. Pokojni otac Mato odmah poslije 1945. tražio ga je nekoliko puta preko Crvenog križa i preko suda u Prozoru, ali nikad nije dobio odgovor.

 

9.    PAPAK, JOZO, otac Juriša, rođ. 1920. u Skrobućanima, Hrvat, katolik, civil nestao.

 

10.PAPAK, JOZO, otac Božo, rođ.1922. u Skrobućanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima, u Skrobućanima, u listopadu 1942.

 

11.PAPAK, MARKO, otac Mato, majka Ruža rođ. Bradić, rođ. 13. lipnja 1924. u Skrobućanima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ranjen i prevezen u bolnicu Sv. Duh u Zagrebu; likvidirali ga partizani, najvjerojatnije u jami Jazovki; zadnji put viđen u Zagrebu, u svibnju 1945. godine. Ilija Papak, Markov brat, kaže: Prilažem fotografiju moga brata Marka Papka, koja je snimljena u Esenu u Njemačko, gdje je bio na vojnoj obuci 1942. god. Na vojnoj obuci bio je zajedno sa Šimunom Crnjcem koji još živi u Donjoj Vasti, Prozor. Kad se brat Marko vratio s vojne obuke 1943. došao je kući u Skrobućane. Oprostio se od roditelja. Želio je ići u sastav vojnih jedinica za obranu Ostrošca i Rame. Odatle je krenuo u sastavu hrvatske vojske preko Sarajeva prema Zagrebu. Posljednji put su ga vidjeli u Dugom Selu početkom svibnja, gdje je bio teško ranjen. Prevezen je hitnom pomoći u bolnicu Sveti Duh u Zagrebu. Poslija tuga mu se gubi svaki trag. Prema pričanju onih koji su bili s njim, navjerojatnije je likvidiran s mnogim ranjenicima u jami Jazovki na Žumberku.

 

12.PAPAK, MATO, otac Stipo, rođ. - u Skrobućanima, Hrvat, katolik, civil, nestao.

 

13.PAPAK, MIJO, otac Ivan, majka Mara rođ. Tokić, rođ. 1914. u Skrobućanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Krstacu, 8. listopada 1942. godine.

 

14.PAPAK, NIKOLA, otac Stipo, rođ. - u Skrobućanima, Hrvat, katolik, civil, nestao.

 

15.ROTIM, JURE, otac Mato, rođ. 1897. u Skrobućanima, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Skrobućanima, u listopadu 1942. godine.

 

 

Mjesto: ŠĆIPE

 

1.    GRUBEŠA, ANĐA, otac Pero, rođ. 1900. u Šćipama, Hrvatica, katolkinja, civil, ubili su je četnici u pokolju nad civilima u Šćipama, u listopadu 1942. godine.

 

2.    GRUBEŠA, FRANJO, otac Ivica, rođ. 1920. u Šćipama, Hrvrat, katolik, neoženjen, domobran, nestao za vrijeme rata.

 

3.    GRUBEŠA, ILIJA, otac Tošo, majka Kata rođ. Sudar, rođ. 1920. u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šćipama, u listopadu 1942. godine. Svjedok Stipo Grubeša iz Prozora kaže da je Ilija bio sitan i nije uzet na prvoj viziti u vojsku. Četnici su ga zaklali.

 

4.    GRUBEŠA, JAKO, otac Pero, rođ. 1907. u Šćipama, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šćipama, 10. listopada 1942. godine. Svjedok Mato Jelić iz Ivankokva kaže da su Jaku zaklali četnici zajedno s još osmoricom koje su svezali te ih tako pokali. Izdali su ih muslimani. Svjedok Pero Grubeša iz Šćipa kaže da su četnici upali u Šćipe 10 listopada 1942. Tu su zatekli 10 mještana (muškaraca i žena). Sve su ih poklali. Oni koji su prije toga uspjeli pobjeći našli su mještane ubijene četvrti dan nakon toga. Onda su ih kradomice sahranjivali.

 

5.    GRUBEŠA, KATA, otac Mato, rođ. 1881. u Donjoj Vasti, Hrvatica, katolkinja, civil, ubili su je četnici u pokolju nad civilima u Šćipama, u listopadu 1942. godine. Mato Jelić iz Ivankova kaže da je nitko nije znao po imenu, jer su je svi u selu zvali Majka. Izgorila je u kući kad su četnici zapalili kuću, štalu i ambar.

 

6.    GRUBEŠA, MARKO, otac Tomo, rođ. 1915. u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga četnici kao zarobljenka, 1942. Svjedok Mato Jelić iz Ivankova kaže da je Marko zaklan zajedno s ocem i bratom i još šestoricom koje su svezali užetom te ih tako poklali. Prokazali su ih muslimani.

 

7.    GRUBEŠA, MARTIN, otac Pero, majka Anđa rođ. Lovrić, rođ. 1920. u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga četnici kao zarobljenika u pokolju u Šćipama, u listopadu 1942. godine. Svjedok Mato Jelić iz Ivankova kaže da je Martin zaklan pred kućom zajedno s ocem. Bio je došao na odmor iz vojske. Zaklali su ga četnici.

 

8.    GRUBEŠA, PERO, otac Ivan, rođ. 1883. u Šćipama, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, zaklali su ga četnici kao civila, 29. rujna 1942. godine. Mato Jelić iz Ivankova kaže da je Pero zaklan pred kućom, prokazan od muslimana.

 

9.    GRUBEŠA, PERO, otac Mate, majka Kate rođ. Topić, rođ. 1885. u Šćipama, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šćipama, u listopadu 1942. godine.

 

10.GRUBEŠA, STIPO, otac Pero, majka Anđa rođ. Lovrić, rođ. 1922. u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šćipama, u listopadu 1942. godine. Mato Jelić iz Ivankova kaže da je Stipo zaklan pred kućom od četnika zajedno s ocem i braćom i njih devetero. Sve su ih svezali užetom i onda ih pokali. Izdani su od muslimana.

 

11.GRUBEŠA, TADIJA, otac Mato, majka Anđa rođ. Pandža, rođ. 1925. u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao u Münchenu (Njemačka). Mato Jelić kaže da je Tadija otišao u München na obuku i nije se nikad vratio.

 

12.GRUBEŠA, TOMO, zvani Toša, otac Ilko, rođ. 1885. u Šćipama, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici, 10. listopada 1942. godine; pokopan u novom groblju u Šćipama. Mato Jelić iz Ivankova kaže da je Tomo zaklan pred kućom od četnika zajedno s ocem i braćom i njih devetero. Sve su ih svezali užetom i onda ih pokali. Izdani su od muslimana.

 

13.IVANKO, JOSIP, zvani Josko, otac Jure, majka Ruža rođ. Talijanac, rođ. 1920. u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

14.JELIĆ, ANDRIJA, otac Mijo, majka Ruška, rođ. Ivanko, rođ. 1920. u Šćipama, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba ranili ga partizani u Ostrošcu, umro od ratnih posljedica. Mato Jelić iz Ivanova kaže da je Andrija vjerojatno umro u Sarajevu u bolnici.

 

15.JELIĆ, KRIŽAN, otac Mijo, rođ. 1919., majka Ruška rođ. Ivanko, u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1945. godine

 

16.MARKIĆ, GRGO, otac Jozo, rođ. 1926. u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, nestao 1945. godine

 

17.MARKIĆ, IVICA, otac Jozo, rođ. 1925. u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao

 

18.MARKIĆ, NIKO, otac Andrija, majka Ruška, rođ. Mendeš, rođ. 1919. u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1945. godine.

 

19.MARKIĆ, PAVO, zvani Buljka, otac Martin, majka Bojka, rođ. 1920. u Šćipama, Hrvat, katolik, oženjen, domobran, ubili su ga partizani, Mato Jelić kaže da su Pavu ubili partizani pri padu Prozora, odnosno pri ulasku partizana u Prozor. Partizani su ga ranili u nogu u selu Perići, noga mu odrezana u Prozoru. Sve ranjene odvoze kamionom i bacaju u jamu u blizini Kupresa.

 

20.MARKIĆ, ŠIMO, otac Mato, rođ. 1917. u Šćipama, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1945.

 

21.ŠKARICA, ANTE, otac Franjo, majka Ruža rođ. Rajić, rođ. 1914. u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, nestao 1945.

 

22.ŠKARICA, IVAN, zvani Ivše, otac Ivan, rođ. 1881. u Šćipama, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šćipama, 10. listopada 1942. godine. Mato Jelić iz Ivankova kaže da je Ivan zaklan pred kućom od četnika zajedno s ocem i braćom i njih dvetero. Sve su ih svezali užetom i onda ih pokali. Izdani su od muslimana.

 

23.ŠKARICA, IVO, otac Mato, rođ. 1885. u Šćipama, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, zaklali su ga četnici, 10. listopada 1942. godine, svezali užeta i svih devet civila poklali.

 

24.ŠKARICA, IVŠO, otac Jozo, rođ. 1890. u Šćipama, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šćipama, u listopadu 1942. godine.

 

25.ŠKARICA, JOZO, otac Matan, majka Luca rođ. Rajič, rođ. 1913. u Šćipama, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šćipama, 10. listopada 1942. godine. Mato Jelić kaže da su četnici Jozu zaklali povrh kuća na Krstacu.

 

26.ŠKARICA, JOZO, otac Pero. rođ. 1915. g. u Šćipama, Hrvat, rimokatolik, oženjen, otac dvoje djece, civil. Zaklali su ga četnici povrh kuća na Krstacu u listopadu 1942. g.

 

27.ŠKARICA, LUKA, otac Mato, majka Ruža, rođ. Zelić, rođ. 1924. u Šćipama, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik ustaških postrojba, nestao

 

28.ŠKARICA, STIPO, otac Matan, majka Luca rođ. Rajič, rođ. 1925. u Šćipama, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao za vrijeme rata.

 

 

Mjesto: ŠĆIT

 

1.    FILIPOVIĆ, LUKA, rođ. 1921. na Šćitu, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi u Varaždinu, 10. travnja 1941. godine; pokopan na gradskom groblju u Varaždinu; posmrtni ostaci preneseni u groblje na Šćitu.

 

2.    GRUBEŠA, IVO, otac Andrija, majka Iva rođ. Šimunović, rođ. 1920. na Šćitu, Hrvat, katolik, oženjen, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine; zadnji put viđen u Mariboru, 1945. godine. Svjedok Luka Sabljić kaže: Ivo Grubeša je 1942. mobiliziran u domobranstvo. Njegova jedinica bila je IV. gorski izdrug (topništvo). Uglavnom se nalazio po ratištima u Hrvatskoj: Bjelovar, Virovitica, Koprivnica, Grubišno Polje... Godine 1944. bio je zarobljen od partizana i vjerovalo se da je mrtav. Međutim, on se nakon tri mjeseca javio ženi pismom i rekao (napisao) da je bio zarobljen i osuđen na pet godina zatvora od strane partizana. Ali Ivo je pobjegao. Godine 1945. nakon propasti NDH, Ivo je zapao u logor u Maribor. Tada sui mu u logoru tražili da se jave oni koji su domobrani od 1942. jer mu je obećano da će ih pustiti kući. M eđutim, tako su bili prevareni i onda su ti ljudi koji su se javili dobijali najstrože kazne. U tom logoru s njim su bili i Ante Lovrić i Marko Matešić. Oni su pušteni naknadno, ali su bili svjedoci da je Ivo Grubeša jedne noći odveden i od tada mu se gubi svaki trag. Smatra se da je ubijen. Međutim, njegovi posmrtni ostaci nikad nisu pronađeni. Njegova žena Luca naknadno se preudala, nakon čekanja od 30 godina.

 

3.    GRUBEŠA, JOZO, otac Andrija, majka Iva rođ. Šimunović, rođ. - na Šćitu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, nestao poslije rata. Svjedok Luca Sabljić priča: Jozo Grubeša je pobjegao pred partizanima u Zagreb. Nakon pada NDH uhvaćen je kao civil i zatvoren u zagrebu. S njim u zatvoru nalazio se i jedan momak iz Ljubljane koji je pušten iz zatvora. Taj momak je poslao pismo u Ramu i tražio da mu se Jozo javi Njegovi su mu odgovorili da Jozo nije dolaziio kući i da ništa ne znaju o njemu. Taj momak je ponovno pisao da je siguran da je Jozo bio živ tri mjeseca nakon pada NDH. Međutim, od tada se Jozi gubi svaki trag. Posmrtni ostaci nikada nisiu pronađeni niti je više došao ikakav glas o njemu.

 

4.    JURIČIĆ, MARKO, otac Ivan, rođ. 1880. na Šćitu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Šćitu, 10. listopada 1942. godine; sahranjen u mjesnom groblju na Lugu. Svjedok Anto Lovrić kaže da je Marko ubijen 1942. od četnika pred svojom kućom na guvnu. Svjedok Anto Lovrić vidio ga je mrtvog. Sam je ležao. Četnici mu silovali kći Ružu.

 

5.    JURKOVIĆ, fra JULIJAN. rođ. 08.10.1989. godine u Johovcu kod Dervente, Hrvat, katolički svećenik. Svjedok Mijo Selak kaže da je fra Julijan poslije paljenja crkve na Šćitu pobjegao u potok kod Zanina gaja, gdje su ga partizani uhvatili i doveli u samostan na Šćitu. Vjerojatno je tu i ubijen. Poslije se za fra Julijana ništa nije čulo. Ne zna se gdje je ukopan.

 

6.    LOVRIĆ, STIPO. otac Marko, majka Ivka rođ. Krešo, rođ. 1923. na Šćitu, Hrvat, katolik, neoženjen, bio pripadnik ustaških postrojba. ubili su ga partizani u Kolivratu iznad Prozora, 22. listopada 1945. godine; pokopan u groblju na Šćitu. Svjedok Anto Lovrić kaže da se Stipo vratio s povlačenja po Sloveniji i Austriji i pridružio hercegovačkim ustašama. Nosilac ustaške spomenice 1941. g.

 

7.    LOVRIĆ, TOMO, otac Stipo, majka Ivka rođ. Krešo, rođ. 1921. na Šćitu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, pripadnik Francetićeve jedinice. ubili su ga partizani kao zarobljenika u Livnu, 5. kolovoza 1942. godine; sahranjen u Livnu. Svjedok Anto Lovrić kaže da je Toma zarobljen u kući dr. Mitrovića u Livnu s većim brojem ustaša. Osuđeni su na smrt od partizana. U samostanu Livno - Gorica zasjedao je prijeki vojni sud I. proleterske. Đilas u svojim memoarima opisuje suđenje grupi zarobljenih ustaša: "Sve Dinarci veći od većega, ljepši od ljepšega, svaki od 25 do 32 godine, osudismo ih na smrt i nitko ne zaplaka".

 

8.    RADIĆ, TADIJA, otac Marko, majka Mara rođ. Lučić, rođ. 8. lipnja 1905. u Donjim Rujanima, Livno, Hrvat, katolik, oženjen Ljubom rođ. Tomić, otac jednog djeteta (Mile), narodni žandarski bojovnik. Svjedok Milie Tomić kaže da je Tadija sa svojom vojskom otišao u Sloveniju u Zidani Most. S njim je bio Ivan Selak. O njemu se poslije ništa nije čulo.

 

9.    SLIŠKOVIĆ, fra VIKTOR, rođ. 12. lipnja 1896. godine u Polju kod Travnika (danas Polje Slavko Gavrančić), Hrvat, katolički svećenik. Stanislava Selak iz Ripaca priča: Fra Viktor Slišković je pobjegao iz samosana u Šćitu, kad su partizani došli ui samostan 13 VII. 1942. te zapalili samostan i zauzeli Šćit, u kuću Franje Tomića, gdje je ostao do 15. IX. 1942., kada su došli partizani i odveli fra Viktroa, Stanislavu Selak rođ. Tomić, Zoru Tomić i Miju Selaka, Matu Meštrovića, Šimuna Zanu i Ljubu Tomić, u zatvor u Prozor (ćilimara) i sutradan sve pustili osim fra Viktroa Sliškovića. Navodno, da je pomagao ustašama. Misli se da je pok. fra Viktroa odala Pave Miletić, partizanka. Viđen je posljednji put u noći 15. IX. 1942. u zatvoru, dovedenoga u sobu gdje su se ostali naprijed navedeni nalazili. Bio je sav izmučen od batina, s krvlju ispod nokata. Istu noć mu je dan arak (papir) da nešto napiše pod prijetnjom da dobro pazi što će napisati. Fra Viktor je iza imenovanih ostao u zatvoru. Govorilo se da je sutradan ubijen - strijeljan. Vjerojatno u zatvoru. Ne zna se gdje je pokopan.

 

10.TOMIĆ, FRANJO, otac Jozo, majka Kata, rođ. 1875. u Bugojnu, Hrvat, katolik, oženjen Marom Sučić, otac dvanaestero djece (sedam živih poslije njega, danas živo samo jedno), gostioničar, civil. Stanislava Selak, Franjina kći, priča: Franjo Tomić je u listopadu 1942., kad su naišli četnici, bio kod svojie kuće, gdje je uhapšen i odveden nedaleko i ubijen hicem u glavu. Našli su ga ukućani i ukopali u groblje u Ripcima, gdje se i danas nalaze njegovi posmrtni ostaci. Ostali članovi obitelji (supruga sa djecom) poslije teoga bježe u Bugojno, gdje ostaju petanestak dana i poslije se vraćaju i žive u tuđoj kući jer je njihovo sve izgorjelo.

 

11.TOMIĆ, ILKO, otac Luka, majka Luca rođ. Grubeša, rođ. 1923. na Šćitu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine.

 

12.TOMIĆ, IVO, otac Franjo, majka Mara rođ. Sučić, rođ. 1899. na Šćitu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, umro od ratnihi posljedica; pokopan na groblju u Ripcima. Stanislava Selak kaže da je Ivo krajem veljače 1943. uhvaćen od strane partizana u Jaklićima i odveden u zatvor u Prozoru, gdje je ostao dvadesetak dana, gdje je mučen i pušten 18. ožujka 1943. Došavši kući (tuđoj, jer je njegova izgorila), od zadobivenih rana je drugi dan umro. Pokopan je u groblju u Ripcima.

 

13.TOMIĆ, MILE, otac Franjo, majka Mara rođ. Sučić, rođ. 1913. na Šćitu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga partizani u Prozoru, u siječnju 1943. godine; sahranjen na groblju u Ripcima. Svjedok Stanislava Selak kaže da je nakon borbe u Prozoru u siječnju 1943. Mile uhvaćne i strijeljan od strane partizana. U lipnju 1943. Stanislava je otišla u bugojno da kupi pokrov za drugog poginulog brata Ivu Tomića i tu srela muslimana iz Varvare, misli da se prezivao Bašinac, koji joj je rekao gdje je on ukopao Milu u Prozoru, zajedno sa sedmoricom Talijana. Tada je Stanislava kupila dva pokrova. Otišli su po Milino tijelo i ukopali ga u groblje u Ripcima.

 

14.VLADIĆ, ANTE, rođ. 1920. g. u Šćitu, Hrvat, katolik, ubili su ga partizani 1944. g.

 

 

Mjesto: ŠEROVINA

 

1.    GALIĆ, ILIJA, otac Ilija, rođ. 1920. u Šerovini, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šerovini, u listopadu 1942. godine.

 

2.    GALIĆ, JURE, otac Jure, majka Kata rođ. Jukić, rođ. 1917. u Šerovini, Hrvat, katolik, domobran, nestao za vrijeme rata.

 

3.    MATIĆ, ILIJA, otac Jozo, majka Šima, rođ. 8. rujna 1901. u Šerovini, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, ubili su ga četnici kao zarobljenika nakon zvjerskog mučenja u Šerovini, 15. listopada 1942. godine.

 

4.    ROTIM, BLAŽ, otac Mato, majka Luce, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šerovini, 8. listopada 1942. godine; sahranjen na groblju u Šerovini.

 

5.    ROTIM, GRGO, otac Ivan, rođ. 1919. u Šerovini, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici na planini Rogulji, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Šerovini. Svjedok Mladenka Rotim kaže da je Grgo odveden od četnika zajedno s bratom Srićkom u planinu Rogulju i tu su zaklali obojicu. Posmrtni ostaci su pronađeni i pokopani na mjesnom groblju u Šerovini.

 

6.    ROTIM, IVAN, otac Srićko, majka Ivuša, rođ. 1921. u Šerovini, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima, 1945. godine. Mladenka Rotim priča da je Ivan bio pripadnik ustaške vojske i da je poginuo 1945. negdje kod Kpresa. Posmrtni ostaci nikad nisu pronađeni.

 

7.    ROTIM, JOZO, otac Ivan, rođ. 1915. u Šerovini, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šerovini, u listopadu 1942. godine.

 

8.    ROTIM, JURE, otac Mato, majka Luca, rođ. 1897. u Šerovini, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šerovini, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Šerovini. Svjedok Matija Ivančević kaže da su Jure, Blaž, Marijan i Pero Rotim braća, od oca Mate i majke Luce, i da su sva četvorica ubijeni od četnika.

 

9.    ROTIM, MARIJAN, otac Mato, majka Luca, rođ. 1895. u Šerovni, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šerovini, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Šerovini.

 

10.ROTIM, NIKOLA, otac Marko, majka Cvita rođ. Stojanović, rođ. 1921. u Šerovini, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima, 1945. godine. Mladenka Rotim kaže da je Nikola bio pripadnik ustaške vojske te da je poginuo 1945. kod Kupresa u borbi s partizanima. Posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni.

 

11.ROTIM, PERO, otac Mato, majka Luca, rođ. 1910. u Šerovini, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šerovini, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Šerovini.

 

12.ROTIM, SRIĆKO, otac Ivan, rođ. 1909. u Šerovini, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici na planini Rogulji, u listopadu 1942. godine; pokopan na groblju u Šerovini. Mladenka Rotim svjedoči da je Srićko zajedno s bratom grgom odveden od strane četnika u planinu rogulju i tu su obojicu zaklali. Posmrtni ostaci su pronađeni i sahranjeni na mjesnom groblju u Šerovini.

 

13.ROTIM, STOJAN, otac Ivan, rođ. 1913. u Šerovini, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šerovini, u listopadu 1942. godine.

 

14.ROTIM, ŠIMUN, otac Marijan, majka Ivka rođ. Ćavar, rođ. 1912. u Šerovini, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Šerovini, 8. listopada 1942. godine; pokopan na groblju u Šerovini.

 

 

Mjesto: ŠLIMAC

 

1.    BREKALO, ŠIMUN, otac Marjan, majka Joza rođ. Babić, rođ. 1927. u Šlimcu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine. Svjedok Mile Brekalo kaže da je Šimun posljednji put viđen u Bleiburgu.

 

2.    RADOŠ, ANTE, otac Nikola, rođ. 1919. u Šlimcu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, zarobili su ga partizani, bio u logoru i poslije mu se gubi trag. Mato Radoš iz Šlimca kaže da je Ante uhapšen i tjeran u logor. Od onda se za nj ne zna.

 

3.    RADOŠ, MATO, otac Tomo, majka Janja rođ. Ćališ, rođ. 1922. u Šlimcu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, poginuo u borbi s partizanima u Ždrimcima, 1943. godine; pokopan na groblju u Bugojnu. Mato Radoš iz Šlimca kaže da je Mato poginuo u borbi s paritzanima u selu Ždrimci, u jednom mlinu, zajedno sa još petoricom suboraca. Ovu činjenicu iznio je jedan njihov suborac koji je u toj borbi ostao živ. Sahranjeni su u groblju u bugojnu.

 

 

Mjesto: TOŠĆANICA

 

1.    KELAVA, CVITAN, otac Andrija, majka Luca rođ. Biloš, rođ. 23. ožujka 1919. u Tošćanici, Hrvat, katolik, neoženjen, bio pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga kao civila pripadnici vlasti FNRJ u Tošćanici, nakon rata, 29. studenoga 1945. godine.

 

2.    KELAVA, LUKA, otac Mijo, majka Ruža rođ. Markić, rođ. 2. kolovoza 1912. u Tošćanici, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, bio pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga kao civila pripadnici vlasti FNRJ u Tošćanici, nakon rata, 29. studenoga 1945. godine. Sahranjen na groblju u Toščanici, 01.12.1945. godine.

 

3.    RIPIĆ, ANTO, otac Pero, majka Matija, rođ. - u Tošćanici, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik mjesne zaštite, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Kućanima, 1943. godine.

 

 

Mjesto: TRIŠĆANI

 

1.    KRAJINOVIĆ, ANTO, otac Ilija, rođ. - na Trišćanima, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga muslimani izvan borbe na Gračanici.

 

2.    KRAJINOVIĆ, ANTO, otac Ilija, majka Jela rođ. Filipović, rođ. 6. listopada 1921. na Trišćanima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao; zadnji put viđen u Iloku. Franjo Papak iz Jablanice kaže da je Anto od 1943. bio mobiliziran u SS-trupe. Njegov ratni put dosta je nepoznat i tajnovit. Posljednji put Anto se pred kraj ratra javio rodbini iz Iloka i od tada mu se gubi trag. Po pričanju svjedoka, Anto je nestao u jednoj žestokoj bitci kod Iloka. Njegovi posmrtni ostaci nikad nisu pronađeni.

 

3.    MENDEŠ, IVAN, otac Stipo, majka Janja rođ. Novak, rođ. 1912. na Trišćanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, nestao 1945. godine.

 

4.    MENDEŠ, PERO, otac Ivan, majka Anica rođ. Stipanović, rođ. 16. prosinca 1903. na Trišćanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, poginuo od njemačke granate, u mjestu Luke na Trišćanima, 14. svibnja 1944. godine. Svjedok Ivan Mendeš kaže da je Pero prisilno bio vodič partizanima.

 

5.    RADIĆ, MATO, otac Jozo, majka Anđa rođ. Topić, rođ. 22. rujna 1897. na Trišćanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga kao civila partizani u Parcanima.

 

6.    ROTIM, MATO, otac Blaž, majka Anđa rođ. Pavlović, rođ. 1884. na Trišćanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine.

 

7.    ŠIMUNOVIĆ, ANTO, rođ. Luškinić, otac Jure, majka Jela rođ. Radić, rođ. - na Trišćanima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao; zarobili su ga partizani 1945. u Požegi, gdje je zadnji put viđen.

 

8.    TOPIĆ, IVAN, otac Nikola, majka Luca rođ. Ravlić, rođ. 11. prosinca 1923. na Trišćanima, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, strijeljali su ga partizani, pa bacili u jamu, u Varaždinskim Toplicama.

 

9.    TOPIĆ, JURE, otac Andrija, majka Iva rođ. Tokić, rođ. - na Trišćanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, poginuo od partizanskog bombardiranja u Banjoj Luci, 1944. god.

 

10.TOPIĆ, MATO, otac Andrija, majka Iva rođ. Tokić, rođ. 11. ožujka 1908. na Trišćanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Medpotočju, 12. siječnja 1944. godine. Sahranjen 13.siječnja 1944. godine u groblju Luke.

 

 

Mjesto: USTIRAMA

 

1.    ANTUNOVIĆ, MATO, otac Ivan, majka Šima rođ. Papak, rođ. 1906. u Ustirami, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, partizan, prisilno odveden u partizane 1945. godine, ubili su ga četnici, u lipnju 1945. godine u okolici Drvara.

 

2.    ANTUNOVIĆ, MIJO, otac Pavo, majka rođ. Pušić, rođ. 15. kolovoza 1921. u Ustirami, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik njemačke vojske, ubili su ga četnici kao zarobljenika u Maglaju, 15. svibnja 1943. godine.

 

3.    BILIĆ, IVO, otac Jure, majka Ruža rođ. Mišić, rođ. 1926. u Ustirami, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao kao zarobljenik na Križnom putu; zadnji put viđen u Zidanom Mostu, 1945. godine.

 

4.    BILIĆ, NIKOLA, otac Pero, majka Ruža rođ. Pušić, rođ. 1922. u Ustirami, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, umoren u logoru u Zagrebu, u listopadu 1945. god. od partizana.

 

5.    DŽALTO, IVO, rođ. Gliban, otac Stipo, majka Mara rođ. Stopčić, rođ. 4. rujna 1912. u Ustirami, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Prijedoru, u rujnu 1943. godine; pred Općinskim sudom u Prozoru vođen postupak proglašenja umrlim.

 

6.    DŽALTO, JOZO, otac Ivo, majka Ruža, rođ. 1926. u Ustirami, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

7.    DŽALTO, MARKO, otac Ilija, majka Anica rođ. Lončar, rođ. 1921. u Ustirami, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao; zadnji put viđen u Požegi, 1943. godine; pred Općinskim sudom u Prozoru vođen postupak proglašenja umrlim.

 

8.    DŽALTO, NIKOLA, otac Andrija, majka Mara rođ. Antunović, rođ. 16. lipnja 1920. u Ustirami, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Požegi, 1945. godine

 

9.    DŽALTO, STIPO, zvani Stipuka, otac Anto, majka Luca rođ. Vladić, rođ. 1913. u Ustirami, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Požegi, 1945. godine.

 

10.LONČAR, MATO, otac Stipo, majka Pavica rođ. Pušić, rođ. - u Ustirami, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Požegi, 15. svibnja 1945. godine.

 

11.PUŠIĆ, MIJO, otac Miško, majka Kata rođ. Vladić, rođ. - u Ustirami, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Požegi, 1945. godine.

 

12.PUŠIĆ, STIPO, otac Jure, majka Iva rođ. Topić, rođ. - u Ustirami, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Požegi, 1945. godine.

 

13.RAIČ, ILIJA, otac Jozan, majka Anica rođ. Antunović, rođ. - u Ustirami, Hrvat, katolik, oženjen, domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Požegi, 1945. godine.

 

 

Mjesto: UZDOL

 

1.    BAREŠIĆ, IVAN, otac Tomo, majka Kata rođ. Ivanko, rođ. 1922. na Uzdolu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Uzdolu, u siječnju 1942. godine.

 

2.    BUDIM, JOSIP, zvani Kraljević, rođ. 1921. na Uzdolu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, strijeljali su ga partizani kao zarobljenika na Uzdolu, u siječnju 1942. godine.

 

3.    BUDIM, JURE, rođ. 1909. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

4.    DŽALTO, IVO, otac Nikola, rođ. 1916. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Uzdolu, 07. listopada 1942. godine.

 

5.    DŽALTO, JAKOV, zvani Jakica, otac Nikola, rođ. 1910. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Uzdolu, 07. listopada 1942. godine.

 

6.    KAPČEVIĆ, RUŽA, zvana Zlatka, rođ. - na Uzdolu, Hrvatica, katolkinja, udata, majka sedmero djece, civil, strijeljali su je partizani

 

7.    KOVČALIJA, ANTE, zvani Tunja, otac Ivan, majka Jela rođ. Raič, rođ. 1908. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine (Kozara, Požega ili Jazovka?). Svjedok Mato Kovačlija iz V. Gorice kaže da nema o Anti nikakvih dokumenata niti fotografija, jer su četnici sve popalili 7. X. 1942., tako da je sve izgorjelo u zgradama. Uz to, Mato Kovačlija kaže: "Za sve navedeno imam više svjedoka kao i nekakvu potvrdu o uništenju imanja koje su počinili četnici 1942. god. U selu Uzdol poklani su 1942. godine ovi ljudi: Ivo Džalto, Jakov Džalto (Jakica), Ivan Zovko Momče, Ante Stojanović, Pero Vladić, Josip Vladić i Tadija Stojanović. Masakr su izvršili četnici. Ništa drugo ne znam, nikakvih drugih podataka ne znam, samo znam da su ih četnici poklali."

 

8.    KOVČALIJA, FRANJO, otac Ivan, majka Jela rođ. Raič, rođ. 1910. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, u lipnju 1945. godine (Kozara, Požega ili Jazovka?)

 

9.    KOVČALIJA, IVAN, zvani Milan, otac Ivan, majka Jela rođ. Raič, rođ.1912. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, u lipnju 1945. godine (Kozara, Požega ili Jazovka?)

 

10.KOVČALIJA, MILAN, otac Ivo, majka Jela rođ. Rajič, rođ.1922. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

11.KOVČALIJA, MIRKO, otac Milan, majka Anđa rođ. Stojanović, rođ. 1936. na Uzdolu, Hrvat, katolik, civil, ubijen na Uzdolu, nakon rata, u travnju 1947. godine.

 

12.MENDEŠ, PERO, otac Jozo, rođ. 3. siječnja 1908. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika na Gračanici. Pero Mendeš s Uzdola kaže da je pokojni Pero Mendeš bio pripadnik ustaške vojske. Iz Konjica Pero je krenuo kući i na putu prema kući u mjestu Gračanica dočekali su ga partizani (muslimani iz Donjih Krančića) i ubili ga.

 

13.MENDEŠ, TOMO, rođ. 1907. na Uzdolu, Hrvat, katolik, neoženjen, partizani, ubili su ga kao zarobljenika pripadnici njemačke vojske u Ostrošcu.

 

14.PIPLICA, IVO, rođ. 1909. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

15.PRSKALO IVAN, otac Jozo, majka Jele rođena Barešić, rođen 1922. godine u Uzdolu, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik njemačke vojske. Zadnji put viđen u Jesenicama u svibnju 1945. godine, nestao.

 

16.RAJIČ, IVO, otac Jakov, rođ. 1909. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

17.RAJIČ, JANJKO, otac Niko, majka Matija rođ. Stojanović, rođ. 1924. na Uzdolu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

18.RAJIČ, PERO, otac Jozo, majka Kata rođ. Stojanović, rođ. 1923. na Uzdolu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik njemačke vojske, nestao za vrijeme rata

 

19.RATKIĆ, BARTOL, rođ. 1898. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga partizani kao civila na Uzdolu, u rujnu 1943. godione.

 

20.RATKIĆ, ŠIMA, rođ. 1903. na Uzdolu, Hrvatica, katolkinja, udata, civil, ubili su je partizani na Uzdolu, u rujnu 1943. godine.

 

21.STOJANOVIĆ, ANTO, otac Tomo, rođ. 1918. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga četnici kao zarobljenika na Uzdolu, 07. listopada 1943. godine.

 

22.STOJANOVIĆ, IVAN, zvani Ivić, otac Matan, majka Kata rođ. Grubeša, rođ. 1905. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga partizani kao civila na Uzdolu, u listopadu 1943. godine.

 

23.STOJANOVIĆ, JOSIP, zvani Dodo, otac Stipo, majka Mara rođ. Petrović, rođ. 1906. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici kao civila na Uzdolu, u rujnu 1942. godine.

 

24.STOJANOVIĆ, JOZO, zvani Papak, otac Tomo, rođ. 1922. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

25.STOJANOVIĆ, MATO, otac Tomo, majka Jela rođ. Rajič, rođ. 1920. na Uzdolu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

26.STOJANOVIĆ, MIŠKO, zvani Bedžin Ćaića, rođ. 1910. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

27.STOJANOVIĆ, PERO, otac Jozo, majka Kata rođ. Brajko, rođ. 1910. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvetero djece, civil, kao civil poginuo od mine na Crnom Mostu, župa Gračac

 

28.STOJANOVIĆ, TADIJA, otac Tomo, rođ. 1920. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

29.VLADIĆ, FRANJO, otac Jozo, majka Ivka rođ. Juričić, rođ. 1936. na Uzdolu, Hrvat, katolik, cvil, dijete, ubila ga bomba na Uzdolu, nakon rata 1947. godine.

 

30.VLADIĆ, JOSIP, otac Ivo, majka Mara rođ. Marić, rođ. 1918. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, izvjesno vrijeme bio domobran, ubili su ga partizani kao civila na Uzdolu, u rujnu 1942. godine. Svjedok Luka Stojanović kaže da je Josip došao kući "iz vojske" na dopust Uhvaćen je od partizana (jedan iz Kuta, drugi iz Pčelica - D. Vast, muslimani) i odveden u "Škarice". Ubijen na Škarića guvnu u starom selu te izmasakriran na puno komada. Posmrtni ostaci sahranjeni u groblju u Uzdolu.

 

31.VLADIĆ, PERO, otac Ivić, rođ. 1915. na Uzdolu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Uzdolu, 07. listopada 1942. godine.

 

32.VLADIĆ, PERO, otac Ivo, majka Mara rođ. Marić, rođ. 1921. na Uzdolu, Hrvrat, katolik, izvjesno vrijeme bio pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga četnici kao civila u pokolju na Uzdolu, 07. listopada 1942. godine; pokopan u groblju na Uzdolu. Svjedok Luka Stojanović s Uzdola kaže da je grupa ustaša pokušala pružiti otpor četnicima na mjesto Komin. Međutim, nisu uspjeli pa su se povukli u selo gdje su mnogi izginuli. Pokopan u groblju u Uzdolu.

 

33.ZELENIKA, JANJKO, otac Jozo, majka Lucija rođ. Ljubić, rođ. 1931. na Uzdolu, Hrvat, katolik, civil, dijete, ubijen na Uzdolu, u travnju 1947. godine.

 

34.ZELENIKA, MIJO, otac Ivan, majka Janja rođ. Piplica, rođ. 1897. na Uzdolu, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

35.ZELENIKA, PAVO, otac Križan, majka Marica rođ. Kolakušić, rođ. 1921. na Uzdolu, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata

 

36.ZOVKO, IVAN, otac Martin, rođ. 1905. na Uzdolu, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Uzdolu, 07. listopada 1942. godine.

 

 

Mjesto: VARVARA

 

1.    BRKIĆ, JOZO, otac Jozo, majka Stoja, rođ. 1911. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga četnici kao zarobljenika u pokolju u Konjdolcu, u listopadu 1942. godine. Dragica Paponja iz Konjdolca kaže da je Jozo bio pripadnik ustaša. Kad su naišli četnici, on se sakrio u štalu, gdje su ga oni pronašli, opkolili i ubili iz puške. Sahranjen je u groblju Konjdolac.

 

2.    CVITANOVIĆ, ANTE, zvani Kaurin, otac Mijo, rođ. 1882. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Uzdolu, u listopadu 1942. godine. Svjedok Ivan Cvitanović, sin Antin, kaže da su Antu četnici odveli s još nekoliko ljudi u Utolovac - Varvara, gdje su ga i ubili. Jedan od njih je preživio - sin mu Mijo Cvitanović.

 

3.    CVITANOVIĆ, ILIJA, zvani Ilko, otac Mato, majka Marija rođ. Bešker, rođ. 1897. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Varvari, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Ruža Cvitanović veli da su četnici tada bili na ulazu u selo, a Ilija u nadi da će se negdje sakriti pošao prema rijeci Rami, ali se predomislio i krenuo u šumu iznad sela i tu na tom mjestu zvanom Kaziovići četnici su ga uhvatili i masakrirali (čupali mu nokte, rperezali lubanju). Tu su ga našli mrtvog i sahranili ga u groblju u Rumbocima.

 

4.    CVITANOVIĆ, ILIJA, otac Stipo, majka Anđa, rođ. 1906. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubijen kao zarobljenik od vlasti FNRJ u Prozoru. Stipo Ćališ iz Rumboka kaže da je bilo govoreno da je Ilija povezan s ustašama. Trebale su se ustaše tada sastati u Varvari i Bulićima, ali nikoga nije bilo, to je bila jedna od metoda kako da se on namami i uhvati na djelu. Ponedjeljkom, 1947. otšao je u Prozor, na poziv (čiji, nepoznato je, mrtvi nije ništao rekao o tome), i nikad se više nije vratio niti jie više viđen od strane rodbine i građana. U takvoj situaciji njegova žena Marija rođ. Ćališ pokušava doprijeti u zatvor u Prozoru, gdje se on nalazi i svaki dan je donosila ručak u nadi da joj je muž još tu. Tada je jedan vojnik stražar zatvora iz sažaljenja (jer je žena svaki dan pješačila 12 km samo u jednom smjeru) rekao da ga ona ne može vidjeti i da on nije tu, za sve što je interesira neka pita odbornike u selu. Govorilo se tada da je ubijen gdje je i Jure Krešo ubijen, ali tijelo mrtvaca nikada nije pronađeno.

 

5.    CVITANOVIĆ, JOZO, otac Stipo, majka Anđa rođ. 23. studenoga 1911. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, izvjesno vrijeme bio pripadnik ustaških postrojba, nestao kao civil nakon rata, 1947. god. Stipo Ćališ kaže da je u to vrijeme nestali prebivao u Mostaru. Je li bio vojnik, ostaje nepoznato, a ono i je li bio u ustašama. Nestanak se desio u Mostaru i nikada nije objašnjen niti je mrtvi pronađen.

 

6.    CVITANOVIĆ, MARKO, otac Mijo, rođ. 1906. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Varvari, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Ivan Cvitanović kaže da su Marka četnici odveli od kuće u Utolovac - Varvara, gdje su ga i ubili. Odveden je s još četvoricom ljudi od kojih je jedan preživio (Mijo Cvitanović).

 

7.    CVITANOVIĆ, MIJO, zvani Miš, otac Ante, rođ. 1875. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Varvari, u listopadu 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima. Ivan Cvitanović kaže da su Miju četnici odveli u Utolovac - Varvara, gdje su ga i ubili. Sahranjen je u groblju u Rumbocima.

 

8.    CVITANOVIĆ, STIPO, otac Ilija, majka Marija rođ. Čališ, rođ. 1939. u Varvari, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, utopljen kao vojnik JNA u Valjevu, 25. svibnja 1958. godine. Stipo Ćališ kaže da je 1958. god. Stipo Cvitanović otišao u vojsku i vraćen je - mrtav.

 

9.    JURIĆ, MATO, otac Tomo, rođ. 1922. u Varvari, Hrvat, katolik. Nestao.

 

10.JURIĆ, MIŠKO, otac Stipo, rođ.1924. u Varvari, Hrvat, katolik. Nestao.

 

11.JURIĆ, TOMO, otac Ilija, rođ. 1877. u Varvari, Hrvat, katolik, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Varvari, u listopadu 1942. godine.

 

12.LOVRIĆ, ILIJA, zvani Ile, otac Ilija, majka rođ. Džolan (Nikolić?), rođ. 1874. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Varvari, u listopadu 1942. godine. Šimun Lovrić kaže da su Iliju četnici odveli od kuće u Utolovac - Varvara, gdje su ga i ubili s još nekoliko ljudi. Mijo Cvitanović je preživio.

 

13.LOVRIĆ, ILIJA, otac Ivo, majka Kata rođ. Džolan, rođ. 1918. u Varvari, Hrvat, katolik, neoženjen, domobran, ubili su ga četnici u Varvari, 1941. godine. Svjedok Ivan Lovrić kaže da su 1941. godine četnici prvi put pokušali ući u selo. Pokušali su ih zaustaviti u Konjdocu, ali su ih četnici opkolili. Ilija je pokušao bježati i tada je ubijen.

 

14.LOVRIĆ, LOVRE, otac Ivo, majka Kata rođ. Džolan, rođ. 1922. u Varvari, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1944. godine. Ivan Lovrić iz Varvare kaže da je Lovre bio u ustašama, u Crnoj legiji. Iz Duvna je naišao 1944. kući, od kuće je otišao prema Bugojnu. To je sve što se zna. Tad je zadnji put i viđen.

 

15.PAPONJA, JOZO, otac Ivan, rođ. 7. travnja 1911. u Varvari, Hrvat, katolik, ožejen, otac četvero djece, civil, strijeljali ga partizani u svibnju 1942. god. u Turnjači na Kupresu; posmrtni ostaci 1990. preneseni na groblje u Rumbocima. Svjedok Jozo Ćurćić kaže da je Jozo odveden "s one strane", ispod Raduše, na Turnjaču, s još šestoricom ljudi, gdje su i ubijeni. Posmrtni ostaci pronađeni su tek 1990. god. i preneseni u groblje u Rumbocima.

 

16.PAVLOVIĆ, IVAN, otac Ivo, majka Anđe, rođ. 1902. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, strijeljali ga četnici 08. listopada 1942. godine; sahranjen na groblju u Rumbocima.

 

17.PAVLOVIĆ, PERO, otac Ilija, majka Ruža, rođ. 1907. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, 5. listopada 1942. godine; sahranjen u Rumbocima.

 

18.PAVLOVIĆ, STIPAN, otac Ivo, majka Anđa, rođ. 1906. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine.

 

19.PRSKALO, ANDRIJA, otac Ivan, majka Dragica, rođ. Brkić, rođ. 1923. u Varvari, Hrvat, katolik, neoženjen, ustaša, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine. Svjedok Jure Prskalo kaže da je Andrija bio pripadnik ustaša-bobanovaca. Zadnji put viđen je u Jasenovcu u logoru, otkad mu se gubi svaki trag.

 

20.PRSKALO, IVAN, zvani Ivić, otac Ante, rođ. 1895. u Lipnu, Ljubuški, Hrvat, katolik, oženjen Dragicom Brkić, otac desetero djece, zemljoradnik, civil, ubili su ga četnici u Vukovskom - Svitlicama na Kupresu, u listopadu 1941. godine. Svjedok Jure Prskalo kaže da je Ivan rođen u Ljubuškom 1895. god. Oženjen Dragicom Brkić s kojom ima desetero djece: Jure, Jozo, Andrija, Marijan, Ivan, Bože, Bože, Lovre, Iva i M ara. Odveden na Ripišće iz kuće Mile Korde, gdje je pokušao pobjeći, pa je skočija u štalu među ovce, gdje je bio opkoljen i uihvaćen. Odveden je u Ravno, iz ravnog u Svitlice. Četnici koji su ga odveli su: Todin Barić, Mitar barić i Vojkan Radić. Nisu se mogli dogovoriti koji će ga ubit, pa su osnovali trku, koji bude najbrži, da ga ubije. Ubio ga je Vojčin Radić negdje kod Svitlica. Grob mu nikad nije pronađen.

 

21.PRSKALO, JOZO, otac Ivan, majka Dragica rođ. Brkić, rođ. 1920. u Varvari, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani u Jasenovcu, 1941. godine. Svjedok Jure Prskalo kaže da je Jozo bio pripadnik ustaša-luburićevaca. Bio je bojnik u jednoj bojni. Zadnji put viđen je u logoru u Jasenovcu, gdje mu se gubi svaki trag.

 

22.PRSKALO, MARIJAN, zvani Markan, otac Ivan, majka Dragica rođ. Brkić, rođ. 1924. u Varvari, Hrvat, katolik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Livnu, 1945. godine. Svjedok Jure Prskalo kaže da je Marijan bio pripadnik ustaša-bobanovaca. Poginuo je u Livnu 1945., a ubio ga je Hasan Manjučak iz Varvare, koji ga je vezao žicom i strijeljao. A Mile Korda je uspio pobjeći jer je skočio s trećeg kata, kada su partizani pucali za njim i ranili ga u ruku. Posmrtni ostaci Markanovi nisu nikad pronađeni.

 

23.VIDAKUŠIĆ, MARKO, zvani Ramljak, otac Ante, majka Ivuša rođ. 1906. u Varvari, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, strijeljali ga četnici, ubijen u Počivalama (Rumboci), 08. listopada 1942. godine.

 

24.ZEČEVIĆ, MIJO, otac Jure, majka Janja rođ. Džidžić, rođ. 1927 u Varvari, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, strijeljali su ga četnici u pokolju nad civilima u Rumbocima, u listopadu 1942. godine. Svjedok Mara Vidakušić iz Varvare kaže: "Strijeljali su ga četnici kao petnaestogodišnjeg momčića u Varvari".

 

 

DOLJANI

 

1.    BRADARIĆ, ANDRIJA, zvani Dujić otac Pero, majka Manda rođ. Stipić, rođ. 1. studenoga 1919. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, seljak-težak, pripadnik ustaških postrojba. Andrija Bradarić bio je oženjen Anicom Stipanović. Imao je kći Katu (rođ. 1939. god.). Otišao je u hrvatsku vojsku. Zadnji put vidio ga je brat Marko u Sarajevu, 1944. godine. O Andriji se više ništa ne zna.

 

2.    BRADARIĆ, ANTO, otac Jure, majka Matija rođ. Blažević, rođ. 31. ožujka 1897. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, otac Jure, majka Matija rođ. Blažević, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, seljak-težak ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Četnici su Antu Bradarića ubili iz puške na Orlovačkom potoku. Pokopali su ga na njivi Blaž Jurić i Ivan Jurić. Anto je bio čovjek bez jedne noge (sa "gvozdenom" nogom), koju je izgubio u I. svjetskom ratu. Dva puta se ženio (podatke dao Andrija Jurić, kum od sina Joze).

 

3.    BRADARIĆ, JURE zvani Đuran, otac Ivo, majka Luca rođ. Zelenika, rođ. 8. siječnja 1890. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, seljak-težak ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Jure Bradarić držao je nekada trgovinu u zaseoku Pačićima. Uhvaćen je s ostalim mještanima po kućama, te stjerani u štalu Pere Franjića. Tu su ih ubili (zapalili). Naknadno pokopan na groblju (podatke dao Andrija Jurić).

 

4.    BRADARIĆ, MARKO zvani Grgo, otac Ivan, majka Janja rođ. Zelenik, rođ. 27. rujna 1905. zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Marka Bradarića su četnici zaklali ispred štale Pere Franjića, pa tako nije spaljen. To je osobno gledao i zaklanog Marka vidio, te o tome dan kasnije pričao Andrija Jurić.

 

5.    BRADARIĆ, NIKO, zvani Dujić, otac Pero, majka Manda rođ. Stipić, rođ. 6. travnja 1924. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-težak ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Niko Bradarić je pokušao bježati preko njive, ali su ga četnici ubili iz puške. Pokopan je u njivi ispod kuće s ocem Perom. Pokopali su ih 11. X. 1942. godine Jure Ileškić i Andrija Jurić.

 

6.    BRADARIĆ, PERO zvani Dujić, otac Marko, majka Kata rođ. Tutiš, rođ. 27. listopada 1893. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, seljak-težak ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Pero Bradarića su četnici ubili u kući dok je komušao kukuruze. Nije htio bježati, jer je mislio da nitko neće civile ubijati. Pokopan je u njivi ispod kuće sa sinom Nikom, 11. X. 1942. godie. Pokopali su ih Jure Ileškić i Andrija Jurić.

 

7.    BRADARIĆ, STIPO, otac Jure, majka Anđa rođ. Jurić, rođ. 7. rujna 1914. zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, seljak-težak, bio pripadnik ustaških postrojba, nestao; zadnji put viđen u Doljanima, 1945. godine

 

8.    ČOLIĆ, JOZO, otac Pero, majka Ruža rođ. Vladić, rođ. 4. travnja 1884. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Jozu Čolića četnici su ubili sa dva uboda nožem u zaseoku Pačićima. Pokopan je na groblju u Stuparima. Pokopali su ga Petar Stipanović i Mato Marjanović. Iiza Joze ostali su žena Kata i sin Pero.

 

9.    ČOLIĆ, RADOVAN, zvani Rade odnosno Hilarij, otac Anto, majka Lucija rođ. Rozić, rođ. 22. veljače 1911. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Zajedno s ostalim muškim seljanima Radu su utjerali u kuću Sulje Sefera. Nakon toga su ubijeni i zapaljeni u kući. Njegove ostatke pokopali su Petar Stipanović i Mato Marjanović.

 

10.ĆAVAR, FRANJO, otac Marijan, majka Luca rođ. Mijić, rođ. 1. kolovoza 1935. u zaseoku Krajama, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-pastir, poginuo kao civil u Doljanima, 20. rujna 1944. godine; pokopan u Sovićima. Franjo Ćavar, čuvajući ovce sa bratom Stipom pronašao bombu. Njih su dvojica poginuli, a oko desetak pastira je ranjeno. Pokopali su ih 22. rujna 1944. godine Jure i Ivan Ćavar u selu Sovićima.

 

11.ĆAVAR, MARIJAN, otac Mato, majka Luca rođ. Pole, rođ. 30. siječnja 1910. u zaseoku Krajama, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Marijana Ćavara četnici su ubili pred njegovom kućom. Pokopan je tri dana kasnije, 9. listopada 1942. godine.

 

12.ĆAVAR, MATO, otac Šimun, rođ. 1878. u zaseoku Krajama, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Mato Ćavar je kršten na gračacu jer u ono vrijeme kad je rođen (1878. godine) u Doljanima nije postojala župa. Četnici su ga upucali (ili zaklali) u njegovoj kući i nakon toga spalili. Njegovi su posmrtni ostaci pokopani 16. listopada 1942. godine.

 

13.ĆAVAR, MATO, zvani Mali, otac Jure, majka Luca rođ. Pole, rođ. 20. veljače 1883. u zaseoku Krajama, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga (zaklali) četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na groblju Ranici. Matu Ćavara su četnici zaklali u njegovoj kući i spalili. Mato je imao troje djece: Marijana, Andriju i Antu. Tri dana nakon ubojstva, 9. listopada 1942. godine Matu su pokopali u groblje Ranicu Marijan Ćavar i Pero Mijić.

 

14.ĆAVAR, STIPO, otac Marjan, majka Luca rođ. Mijić, rođ. 4. srpnja 1931. u zaseoku Krajama, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, dijete, seljak-pastir, poginuo kao civil u Doljanima, 20. rujna 1944. godine. Stipo Ćavar je s drugim pastirima našao bombu na brdu Borovniku (iznad Sovića). Igrajući se bombom, bomba je eksplodirala. Stipo je poginuo zajedno sa bratom Franjom. Oko desetak pastira je ranjeno. Pokopali su ih na groblju u Sovićima, 22. rujna 1944. godine Jure Ćavar i Ivan Ćavar.

 

15.ĆORIĆ, ANTO (TUNJA), zvani Migo, otac Petar, majka Ivka rođ. Jukić, rođ. 17. ožujka 1911. u zaseoku Šarančevićima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, civil, seljak-težak, nestao kao civil, 1945. godine. Anto Ćorić zvani migo bio je oženjen Katom Brković. Imali su kći Veru. Anto je držao gostionicu. Bio je pismen, vrlo snalažljiv i okretan čovjek. Pomalo se bavio švercom duhana. Nove vlasti su ga 1945. otjerale u Travnik, kao civila, i odonda se za nj ništa ne zna. Ovo je ispričao Andrija Jurić.

 

16.ĆORIĆ, JURE, zvani Jurina, otac Mijat, majka Ivka rođ. Topić, rođ. 24. studenoga 1886. u zaseoku Šarančevićima, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Prema pričanju Andrije Jurića, Jure Ćorić je živio sam. Imao je jednu "drvenu nogu" (protezu). Kad je ubijen, imao je 58 godina i bio je invalid. U njegovu su kuću četnici nasilu utjerali još osmero-devetero ljudi, sve pobili i kuću zapalili. Kosti nekih od poginulih su prenošene, no Jurine nisu. I danas, 30. V. 1997. to mjesto stoji, ali bez ikakva obilježja (zapisao fra Vlado Koštroman, župnik doljanski).

 

17.GLAVAN, IVAN, otac Andrija, majka Mara rođ. Marjanović, rođ. 17. travnja 1904. zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Četnici su ga ubili u kući Sulje Sefera u zaseoku Pačićima. Tu je izgorio i tu mu je ostao pepeo. Pepeo je sahranjen u groblju u Stuparima naknadno, 15. IV. 1943. godine od strane župnika fra Joze Filipovića. (Podatke prikupio iz: Matice rođenih, Matice umrlih, Statuts animarum - zapisao župnik doljanski, fra Vlado Koštroman).

 

18.IVANKOVIĆ, JARO, rođ. u Konjdolcu, Varvara, Hrvat, katolik, ustaša (geganovac). U borbi za Jablanicu Jaru su ranili partizani i umro je pri povlačenju iznad Krkače. Pokopali ga 16.05.1945. Jura i Luca Miličević.

 

19.JOZIĆ-JOZIPOVIĆ, FILIP, otac Mijo, majka Janja rođ. Petrović, rođ. 6. ožujka 1910. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece (Mijo i Luca), civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Filip Jozić-Jozipović ubijen je u štali Pere Franjića i spaljen. Andrija Cvitković i Pero Rogić prenijeli su njegove kosti 18. listopada 1942. u groblje. Žena Filipova Mara živi sa sinom Mijom u Australiji (pisano 12. VI. 1997., fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

20.JOZIPOVIĆ, MARIJAN, otac Ivan, majka Iva rođ. Cvitković, rođ. 13. srpnja 1905. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (Ivan, Jure i Andrija), civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Marijana Josipovića ubili su četnici kod kuće, iz puške. Ukopan je više kuće u bašči. Ivan, sin Marijanov, umro je u 17. godini. Sin Jure umro je 1994. god., a sin Andrija još živi. Žena Luca umrla je 1993. god. i ukopana u izbjeglištvu u Širokom Brijegu (zapisao 16. VI.1997. fra Vlado Koštroman, župnik doljanski).

 

21.JOZIPOVIĆ, MATO, otac Martin, majka Janja rođ. Vladić, rođ. 16. studenoga 1904. u zaseoku Krajama, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Matu Jozipovića četnici su ubili pred njegovom kućom. Pokopan je pod jabukom ispod kuće, blizu puta, 10. listopada 1942. godine. Pokopali su ga Jozo Raič i Salko Kukić (zapisao fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

22.JURIĆ, ANDRIJA, otac Pero, majka Luca rođ. Matić, rođ. 30. kolovoza 1925. u zaseoku Krajama, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1945. godine, Andrija Jurić je otišao u hrvatsku vojsku i nestao tijekom 1945. godine.

 

23.JURIĆ, DRAGUTIN, otac stipo, majka Ilka rođ. Zeko, rođ. 6. rujna 1904. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga partizani kao civila u Doljanima, 10. travnja 1943. godine; pokopan u groblju u Stuparima. Drago Jurić iz Stupara uhvaćen je od partizana u stuparskom groblju i tu ubijen. Pokopan je 13. IV. 1943. godine u groblju. Pokopao ga je fra Jozo Filipović, župnik doljanski. Drago je imao ženu Danicu Lucević i troje djece: Anicu (rođ. 1925.), Anđelka (rođ. 1926.) i Karla (rođ. 1929.)

 

24.JURIĆ, JURO, otac Ivo, majka Pera rođ. Šitum, rođ. - u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece (Ivo, Blaž, Stipo i Andrija), civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Juro Jurić je ubijen i spaljen u štali Pere Franjića od četnika. Kosti su mu pokopali 11. listopada 1942. god. Blaž i Ivan Jurić. Sin Andrija još živi (zapisao 16. VI. 1997. fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

25.JURIĆ, JURO, zvani Juko, otac Mijo, majka Kata rođ. Džalto, rođ. 31. siječnja 1905. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (Ivo, Kata i Jela), civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Juro Jurić, zvani Juko, s ostalim mještanima stjeran je u štalu Pere Franjića, ubijen i spaljen. Ostatke su 11. X. 1942. pokopali Blaž i Ivan Jurić u Ilijinom groblju ispod zaseoka Orlovca.

 

26.JURIĆ, PERO, zvani Mali, otac Stipo, majka Luce rođ. Bradarić, rođ. 25. veljače 1898. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta (Stipo), civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Pero Jurić je uhvaćen u kući i dotjeran u štalu Pere Franjića i spaljen. Njegove su kosti 16. listopada 1942. prenijeli i pokopali na groblje sv. Ilije ispod sela Orlovca Ivan Matić i Jozo Bradarić. Perin sin Stipo nestao je 1945. godine.

 

27.JURIĆ, STIPO, otac Pero, majka Luca rođ. Stipić, rođ. 16. veljače 1920. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta (kći Anica), seljak-težak, pripadnik ustaških postrojba, nestao tijekom rata, vjerojatno 1945. godine. Stipo Jurić je bio oženjen Jelom Pavlović-Bradarić. Imali su kći Anicu (rođ. 1940.). Stipo je otišao u hrvatsku vojsku. Zadnji put ga je vidio Ivan Lucević u Banjoj Luci, 1944. godine.

 

28.KLEPICA, DAVID, otac Stipo, majka Jela rođ. Miličević, rođ. 19. svibnja 1910. u zaseoku Šarančevićima, Doljanima, Hrvat, katolik, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. David Klepica ubijen je u njivi Mate Rotima iz puške u glavu od četnika. Kasnije, 11. listopada 1942. godine pokopali su ga Andrija Klepica i Jozo Klepica u groblju sv. Ilije ispod zaseoka Orlovca.

 

29.KLEPICA, IVAN, zvani Ramljak, otac Stjepan, majka Jela rođ. Miličević, rođ. 28. travnja 1921. u zaseoku Šarančevićima, u Doljanima, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, nestao (vjerojatno su ga smaknuli partizani) u Travniku. Ivan Klepica zvani Ramljak predao se partizanima u Doljanima. Odveli su ga u Travnik, gdje mu se gubi svaki trag. Ne zna mu se za grob.

 

30.KLEPICA, MATO, otac Stipo, majka Anica rođ. Šitum, rođ. 19. ožujka 1913. u zaseoku Šarančevićima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta (kći Kata), civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Matu Klepicu su četnici pred kućom najprije udarili u glavu, a onda odveli u kuću Jure Ćorića. Tu su ga dotukli "strojno", iz puške. Dva dana kasnije, 8. listopada 1942. god. pripadnici talijanske vojske spalili su njegov leš (Matica umrlih, Doljani, sv. II.). Poslije prolaska četnika (6. X.) i njihovog pokolja nije mrtvace imao niti smio tko pokopati. Kasnije su prolazili talijanski vojnici, stavljali drva na mrtvace i to palili (zapisao fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

31.LEBO, LUKA, zvani Crni Luka, otac Toma, majka rođ. Klepica, rođ. 1876. u zaseoku Šarančevićima, u Doljanima, Hrvat, katolik, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na Ilijinom groblju u Doljanima. Poslije prolaska četnika kroz Doljane, 6. X. 1942. god. i njihovog pokolja nije imao tko mrtvace pokopati. Kasnije su prolazili talijanski vojnici, stavljali drva na mrtvace i to palili. Tako je spaljeno i tijelo Luke Lebe. Kasnije, 11. studenoga 1942. njegovi su ostaci pokopani u Ilijinom groblju.

 

32.LEBO, MARIJAN, otac Toma, majka rođ. Klepica, rođ. 1874. u zaseoku Šarančevićima, u Doljanima, Hrvat, katolik, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na Ilijinom groblju u Doljanima. Poslije prolaska četnika kroz Doljane, 6. X. 1942. god. i njihovog pokolja nije imao tko mrtvace pokopati. Kasnije su prolazili talijanski vojnici, stavljali drva na mrtvace i to palili. Tako je spaljeno i tijelo Marijana Lebe. Njegovi su posmrtni ostaci pokopani kasnije, 11. studenoga 1942. na Ilijinom groblju. To je bila jedina kuća Leba u Šarančevićima; više toga prezimena u tom zaseoku nema (zapisao fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

33.LUCEVIĆ, JURE, zvani Dubina, otac Ivan, majka Luca rođ. Ćorić, rođ. 3. ožujka 1912. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece (Luce i Anica), civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Juru Lucevića zvanog Dubinu ubili su četnici u štali Pere Franjića, a zatim spalili. Njegove posmrtne ostatke pokopali su kasnije, 11. listopada 1942. godine Blaž Jurić i Ivan Rogić.

 

34.LUCEVIĆ, MATO, otac Mato, majka Iva rođ. Milas, rođ. 26. listopada 1925. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran, nestao 1945. godine Mato Lucević je sa svojim roditeljima otišao u Šarengrad (iza 1942. godine). Tu je 1945. godine mobiliziran u domobrane, i od te se godine više nije čulo za njega.

 

35.LUCEVIĆ, STIPO, zvani Kovač, otac Ivan, majka Luca rođ. Ćorić, rođ. 3. rujna 1914. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta (kći Ilka), civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Četnici su Stipu Lucevića zatvorili zajedno s drugim mještanima u štalu Pere Franjića, ubili iz puške i spalili. Ostatke su kasnije, 11. X. 1942. pokopali Blaž Jurić i Ivan Rogić. Kći Ilka udala se kasnije u Stupare, za Neđu Glavana.

 

36.MARIJANOVIĆ, ANDRIJA, majka Iva rođ. Ivanko, rođ. - u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Andrija Marijanović kršten je na Gračacu. Imao je preko 70 godina, kad je sa seljanima utjeran u kuću Jure Ćorića u Šarančevićima, ubijen i spaljen. Gdje su spaljeni, tu su i ostali. Kasnije je njihove kosti sahranio župnik, fra Jozo Filipović.

 

37.MARIJANOVIĆ, ANICA, otac Andrija, majka Iva rođ. Ivanko, rođ. 13. prosinca 1919. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvatica, katolikinja, neudata, civil, seljanka, ubili su je pripadnici talijanske vojske u Doljanima, 27. rujna 1942. godine. Anica Marijanović poginula je od avionske bombe koju je na selo izbacio talijanski zrakoplov. Pokopana je u groblju u Stuparima, dan nakon pogibije, 28. rujna 1942. godine. Ukopali su je Stipo Marijanović i Mato Marijanović.

 

38.MARIJANOVIĆ, IVAN, zvani Rankić, otac Mato, majka Luca rođ. Kolak, rođ. - u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan u groblju u Stuparima. Ivan Marijanović imao je oko 76 godina. Kršten je u župi Gračacu jer župe Doljani tada još nije bilo (župa je uspostavljena tek 1882. god.). Ivan je bio prakaratur. Pred svojom kućom, moleći "Djelo skrušenja", ubijen je s leđa od četnika. Pokopan je u Stuparima na groblju. Pokopali su ga Mato Marijanović i Luca Marijanović. Sin Mato, slijep, još živi (u Mostaru, kao prognanik), a drugi sin, Jure, također kao prognanik, u Zagrebu, kod salezijanaca u Podsusedu (zapisao fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

39.MARIJANOVIĆ, MIJO, otac Jozo, majka Kata rođ. Čolić, rođ. 30. rujna 1918. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece (Nedjeljko i Anica), seljak-težak, domobran, ubili su ga četnici kao zarobljenika u pokolju nad civilima u zaseoku Pačićima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Prema izjavi Pere Čolića, sina Joze, koju je dao u Posušju, 16. listopada 1998. god., Mijo Marjanović je bio pripadnik Hrvatske domovinske vojske od 5. IX. 1942. do 6. X. 1942. god., i služio u Šimića pukovniji pod zapovjednikom, natporučnikom Jakovom Prešljevskim. Zarobili su ga četnici i ubili u kući Sulje Sefera u zaseoku Pačićima, a kuću su spalili. Žena Mijina, Šima, bila je trudna, pa je kasnije rodila Anicu, koja se udala za Bradarića (Dujića). Njegov pak sin Nedjeljko (zvani Neđo Matića) sada živi kao prognanik u Međugorju (Stupari su naime spaljeni u ovom ratu).

 

40.MATIĆ, IVAN, otac Mato, majka Manda rođ. Jurić, rođ. 2. svibnja 1927. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga pripadnici talijanske vojske kao civila u Doljanima, 15. rujna 1942. godine; pokopan u zaseoku Orlovcu na groblju sv. Ilije. Ivan Matić poginuo je zajedno sa bratom Stipom od bombe koju su iz zrakoplova na selo Orlovac bacili talijanski piloti. Tijela su im potpuno raznesena. Njihove ostatke pokopali su na groblju sv. Ilije ispod zaseoka Orlovca, 15. rujna 1942. Jozo Bradarić i Stipo Bradarić.

 

41.MATIĆ, STIPO, zvani Šećo, otac Ivo, rođ. 1870. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan u njivi Pograbljanici ispod groblja kod zaseoka Orlovca. Stipo je kršten na Gračacu. Stipu su Matića četnici uhvatili s ostalim seljacima i zatvorili u štalu Pere Franjića. Stipo je iskočio iz štale i počeo bježati, ali ne daleko jer su ga četnici pogodili puškom i na mjestu ubili (pričao Andrija Jurić). Djeca Stipe Matića bila su: Ivo, Jure, Delfa, Mara, Anica, Juro te Duko i Ivan (zvani Mide). Stipu su pokopali Ivo Matić i Juro Zelenika u njivi Pograbljenici ispod groblja.

 

42.MATIĆ, STIPO, otac Mato, majka Manda rođ. Jurić, rođ. 25. svibnja 1932. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga pripadnici talijanske vojske kao civila u Doljanima, 15. rujna 1942. godine. Stipo Matić poginuo je zajedno sa bratom Ivanom od bombe koju su iz zrakoplova na selo Orlovac bacila talijanska posada. Tijela su im potpuno raznesena. Njihove ostatke pokopali su na groblju sv. Ilije ispod zaseoka Orlovca, 15. rujna 1942. Jozo Bradarić i Stipo Bradarić.

 

43.MIJIĆ, JAKOV, otac Mato, majka Doma rođ. Stipanović, rođ. 17. kolovoza 1924. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine. Jakov je s bratom Jurom otišao u hrvatsku vojsku i zadnji put viđen na granici, 1945. godine.

 

44.MIJIĆ, JURE, otac Mato, majka Doma rođ. Stipanović, rođ. 16. prosinca 1921. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine. Jure je s bratom Jakovom otišao u hrvatsku vojsku i zadnji put viđen na granici, 1945. godine.

 

45.MIJIĆ, MIJO, otac Pero, majka Ljubica rođ. Bradarić, rođ. 10. srpnja 1925. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Miju su Mijića četnici pokupili četnici s ostalim mještanima muškarcima sela Orlovca, utjerali u kuću Pere Franjića, ubili i spalili. Kosti su mu kasnije, 18. listopada 1942. godine sahranili Andrija Cvitković i Pero Rogić.

 

46.MIJIĆ, STIPO, zvani Zlograd, otac Jozo, majka Anđa rođ. Tutiš, rođ. 3. svibnja 1900. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Stipu Mijića četnici su odveli iz kuće, utjerali u štalu Pere Franjića, tu ubili i spalili. Kosti su 18. listopada 1942. godine sahranili u groblju Blaž i Ivan Jurić. Stipo je imao šestero djece: Anicu (rođ. 1929.), Jelu (rođ. 1931.), Anđu (rođ. 1936.), Anđu (rođ. 1939.), Milku (rođ. 1937.), i Stipu (rođ. 1943.). U selu još žive Anđa zvana Kike i Jele (zapisao 16. VI. 1997. fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

47.MILIČEVIĆ, ANĐA, rođ. 1900. u Britvicama (Hercegovina), Hrvatica, katolkinja, udata, majka troje djece (Anđa, Iva i Cvita), civil, seljakinja-domaćica, ubili su je četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Anđu Miličević ubili su četnici zajedno s njezinim mužem Matom u njivi Pograbljanici, gdje su ih Jure Ileškić i Luka Miličević pronašli četiri dana kasnije, 10. X. 1942. te ih tu i pokopali u groblju sv. Ilije

 

48.MILIČEVIĆ, LUCA, rođ. Serdarević, rođ. - u Prozoru, Hrvatica, katolkinja, udata, seljakinja-domaćica, ubili su je četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Luca Miličević je bježala prema Ivancima. Za njom su pucali četnici iz pušaka i ubili je s leđa. Pokopali su je Jure Ileškić i Luka Miličević u Ilijinom groblju ispod zaseoka Orlovca.

 

49.MILIČEVIĆ, MATO, otac Jozo, majka Kata rođ. Marjanović, rođ. 1. svibnja 1903. u zaseoku Krkači, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece (Anđa, Iva i Cvita), civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na Ilijinom groblju kod zaseoka Orlovca. Matu Miličevića ubili su četnici zajedno sa ženom Anđom u njivi Pogrebljenici, te su ih Jure Ileškić i Luka Miličevićić pokopali u Pograbljanici, u Ilijinom groblju, četiri dana nakon ubojstva, 10. X. 1942.

 

50.NIKOLIĆ, IVO, zvani Carev, otac Anto, majka Anđa rođ. Tutiš, rođ. 22. ožujka 1928. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u zaseoku Pačićima, u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Ivo Nikolić je s ostalim muškarcima mještanima (među njima i s bratom Jozom) pokupljen u selu Stuparima, utjeran u kuću Sulje Sefera u zaseoku Pačićima, ubijen i spaljen.

 

51.NIKOLIĆ, JOZO, zvani Carev, otac Anto, majka Anđa rođ. Tutiš, rođ. 6. lipnja 1924. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Jozo Nikolić je s ostalim muškarcima mještanima (među njima i s bratom Ivom) pokupljen u selu Stuparima, utjeran u kuću Sulje Sefera u zaseoku Pačićima, ubijen i spaljen.

 

52.NIKOLIĆ, MATO, otac Anto, majka Anđa rođ. Tutiš, rođ. 3. svibnja 1926. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran, nestao 1945. godine. Mato Nikolić je kao hrvatski vojnik nestao 1945. godine.

 

53.RAJIĆ, MATO, otac Anto, majka Luca rođ. Mijić, rođ. 2. veljače 1921. u zaseoku Krajama, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga partizani kao civila u Doljanima, u srpnju 1945. godine; pokopan je u groblju u zaseoku Stuparima. Mato Rajić bio je oženjen Lucom Pavlović. Uhvatili su ga partizani u Stuparima. Kasnije je nađen mrtav iza sela. Pokopali su ga u stuparskom groblju, 15. VII. 1945. godine Stipo Stipanović i Pero Tutiš.

 

54.ROTIM, MIJO, otac Ivan, majka Jela rođ. Klepica, rođ. 6. rujna 1919. u zaseoku Šarančevićima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, seljak-težak, domobran, ubili su ga četnici kao zarobljenika u pokolju u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Mijo Rotim je došao na dopust iz 13. pukovnije u Bosni. Uhvaćen je s ostalim seljanima i ubijen od četnika. Nije imao oružja (prema iskazu Andrije Jurića). Ubijen je u kući Jure Ćorića. Pokopali su ga Jure Rotim i Stipo Rotim.

 

55.ROTIM, STIPO, otac Ivan, majka Jela rođ. Ramljak, rođ. 12. studenoga 1922. zaseoku Šarančevićima, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domboran, nestao; zadnji put viđen u Sisku, 1945. godine. Stipo Rortim otišao je u hrvatsku vojsku. Posljednji se put javio iz Siska. Nestao je 1945. godine.

 

56.SOLDO, ANTO, otac Križan, majka Mara rođ. Šušnjar, rođ. 18. svibnja 1924. u zaseoku Kosnim Lukama, u Doljanima, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, nestao 1945. godine. Anto Soldo je sa bratom Jozom otišao u hrvatsku vojsku i zajedno s njim nestao 1945. godine.

 

57.SOLDO, JOZO, otac Križan, majka Mara rođ. Šušnjar, rođ. 15. ožujka 1923. u zaseoku Kosnim Lukama, Doljanima, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, poginuo u Karlovcu, u listopadu 1944. godine. Jozo Soldo je s bratom Antom otišao u hrvatsku vojsku. Pero Lucević (sada živući) zadnji put ga je vidio u desetom mjesecu 1944. godine u Karlovcu. O Jozi i njegovom bratu Anti više se ništa ne zna.

 

58.STIPANOVIĆ - ČOVIĆ, ANDRIJA, zvani Čović, otac Jozo, majka Mara rođ. Jurić, rođ. 17. ožujka 1923. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na njivi zvanoj Samosala kod kuće. Andrija Stipanović nije htio bježati, već je ljuštio kukuruz u kući. Četnici su pucali kroz prozor i ubili ga iz puške. Pokopan je s ocem Jozom i bratom Stipom u njivi, tzv. Samosali ispod kuće, 18. listopada 1942. Pokopali su ih Pero Jurić i Stipo Jurić.

 

59.STIPANOVIĆ, FRANJO, otac Bono, majka Filomena rođ. Šitum, rođ. 15. studenoga 1914. zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta (Jela, rođ. 1941.), civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Franju Stipanovića četnici su uhvatili i zajedno s ostalim muškim seljanima sela Orlovca utjerali u štalu Pere Franjića, ubili i spalili. Kosti su 10. listopada 1942. godine sahranili Blaž i Ivan Jurić. Kći Jela udala se 1959. god. za Vinka Šituma.

 

60.STIPANOVIĆ, IVAN, zvani Čović, otac Jozo, majka Mara rođ. Jurić, rođ. 21. svibnja 1920. zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-težak ubili su ga kao civila pripadnici vlasti FNRJ (SFRJ) u Jablanici, 1945. godine. Ivan Stipanović otjeran je 1945. od "novih vlasti" (partizana) iz kuće u Orlovcu kao civil. Otjeran je prema Jablanici i više se ništa za nj nije čulo.

 

61.STIPANOVIĆ, IVAN, zvani Čaruga, otac Pero, majka Kata rođ. Lucević, rođ. 6. veljače 1902. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Ivan Stipanović - Mijić, zvani Čaruga, uhvaćen je od četnika i s ostalim seljanima utjeran u štalu Pere Franjića. Ipak, uspio je uskočiti i počeo bježati ispod groblja. Četnici su zapucali i ubili ga iz puške na njivi Ključanovcu. Ivan je imao četvero djece: Peru (rođ. 1928.), Ružu (rođ. 1931.), Andriju (1935.) i Maru (1939.). Pero je poginuo kod Osijeka nakon rata dok je bio u "rezervi". Ruža i Andrija odselili su u Tovarnik, a Mara u Ivankovo. Andrija je umro, Ruža i Mara su još žive.

 

62.STIPANOVIĆ, JERKO, otac Mato, majka Ruža rođ. Ćavarušić, rođ. 10. travnja 1910. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, civil, seljak-težak, ubili su ga partizani na Parošu, u Doljanima, 1942. godine. Jerko Stipanović nije bio baš "pri sebi". Partizani su ga uhvatili na Parošu iznad Orlovca. Lagao je o ljudima svašta. I kad su partizani vidjeli da laže, natjerali su ga da sam sebi iskopa grob i onda su ga ubili (prema iskazu Andrije Jurića).

 

63.STIPANOVIĆ, JOZO, otac Stipo, majka Anđa rođ. Tutiš, rođ. 18. srpnja 1891. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan u njivi zvanoj Samosala. Jozo Stipanović je sa dvojicom sinova ljušćio kukuruz u kući. Ubijen je sa sinovima (Stipom i Andrijom) u kući i pokopan u njivi ispod kuće, tzv. Samosala, 11. X. 1942. Pokopali su ga Pero i Stipo Jurić.

 

64.STIPANOVIĆ, MATO, otac Stipo, majka Delfa rođ. Stipanović, rođ. 3. lipnja 1911. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, seljak-težak, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu; zadnji put viđen u Mariboru, 1945. godine. Mato Stipanović bio je oženjen Anicom Jurić. Imali su dvoje djece: Stipu, koji sada živi u Orlovcu, i Felku, koja je sada u Prozoru. Mato je zadnji put viđen u Mariboru, u logoru, 1945. godine.

 

65.STIPANOVIĆ, MATO, otac Jure, majka Anđa rođ. Cvitanović, rođ. 14. svibnja 1917. zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, poginuo u borbi u Krašiću, 2. siječnja 1943. godine od partizana. Mato Stipanović nije bio ženjen. Radio je u Rumi u mesnici. Otišao je u domobrane i kao takav posjetio brata Andriju u Zagrebu. Za uspomenu bratu Andriji kupio je sat. Poginuo je u Krašiću, ali brat Andrija ništa više ne zna o njemu, ni način stradanja ni mjesto ukopa.

 

66.STIPANOVIĆ, PERO, zvani Kolakušić, otac Petar, majka Delfa rođ. Zelenika, rođ. 13. veljače 1905. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Pero Stipanović kao civil, s ostalim seljanima, nije htio bježati. Uhvatili su ga četnici, zatvorili u štalu Pere Franjića, ubili i spalili. Iza Pere ostala su djeca: Jozo (rođ. 1933.), Mara (rođ. 1936.), Ilija (rođ. 1941.), Niko i Kata. Posmrtne ostatke sahranili su 10. X. 1942. Blaž i Ivan Jurić.

 

67.STIPANOVIĆ, PERO, otac Nikola, majka Luca rođ. Bradarić, rođ. 16. veljače 1925. u selu Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Peru Stipanovića četnici su uhvatili u kući i dotjerali u štalu Pere Franjića. Tu je iskočio, no ranjen je, i ranjen počeo bježati. Ubili su ga četnici na dnu fratarske lopate (Matica umrlih). Pokopan u groblju 11. X. 1942. od Blaža i Ivana Jurća.

 

68.STIPANOVIĆ, STIPO, zvani Badija, otac Jozo, majka Mara rođ. Jurić, rođ. 12. ožujka 1914. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na njivi zvanoj Samosela. Stipo Stipanović je u svojoj kući ljušćio kukuruz. Četnici su pucali kroz prozor i vrata. Stipo je pao mrtav na pragu svoje kuće. Pokopan je pod kućom u njivi zvanoj Samosela, 18. X. 1942. godine. Sa Stipom skupa ubijeni su otac mu Jozo i brat Andrija.

 

69.STIPANOVIĆ, STIPO, zvani Mali, otac Stipo, majka Mara rođ. Jurić, rođ. 28. studenoga 1903. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan u njivi ispod kuće. Stipo Stipanović ubijen je u kući i kasnije pokopan u njivi ispod kuće. Nije htio bježati od četnika. Imao je troje djece: Ivana (rođ. 1929.), Ružu (rođ. 1942.) i Lucu (rođ. 1939.).

 

70.STIPIĆ, FRANO (JOSIP), otac Mato, majka Ivka rođ. Vladić, rođ. 18. kolovoza 1910. u zaseoku Orlovcu, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Frano Stipić nađen je oguljene i probijene glave (status animarum). Pokopali su ga 20. X. 1942. Ante Žarić i Ivan Miličević. Frano je imao dvoje djece: Matu (rođ. 1935.) koji je umro u Zagrebu u sirotištu, i Stipu (rođ. 1941.).

 

71.STIPIĆ, IVO, zvani Mali, otac Mato, majka Iva rođ. Vladić, rođ. 21. srpnja 1905. u zaseoku Krajama, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan u Lucevića njivi (njiva Vukotenica). Ivo Stipić ubijen je od četnika blizu kuće i pokopan 10. X. 1942. na Lucevića njivi - Vukotenice. Pokopali su ga Anto Žarić i Ivan Miličević. Ivo je bio pismen. Kad se vratio iz Srijema (pričao Andrija Jurić) imao je troje djece: Juru (rođ. 1930.), Cvitu (rođ. 1933.) i Vladka (rođ. 1937.).

 

72.STIPIĆ, MATO, zvani Dečko, otac Anto, majka Anđa rođ. Biloš, rođ. 25. siječnja 1883. u zaseoku krajama, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na njivi Vukotenici. Matu Stipića su ubili čenici i pokopan je kod kuće na njivi Vukotenice s Ivanom Stipićem. Pokopali su ga Jozo Raič i Salko Kukić.

 

73.ŠITUM, ANDRIJA, otac Pero, majka Anica rođ. Čolić, rođ. 28. studenoga 1911. u zaseoku Krkači, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak, ubili su ga kao civila pripadnici talijanske vojske u Doljanima, 25. rujna 1942. godine. Andrija Šitum je sahranjen u bašči pod kućom. Pokopali su ga Martin Šitum i Stipo Šitum

 

74.ŠITUM, ANTO, otac Jozo, majka Luca rođ. Tutiš, rođ. 9. siječnja 1898. u zaseoku Krkači, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na Ilijinom groblju kod zaseoka Orlovca. Antu Šituma ubili su iz puške četnici. Imao je petero djece: Stipu (rođ. 1923.), Anicu (rođ. 1927.), Jozu (rođ. 1930.), Antu (rođ. 1938.) i Maru (rođ. 1934.). Pokopan je u Ilijinom groblju 10. X. 1942. god. Pokopali su ga Anto Žarić i Ivan Miličević.

 

75.ŠITUM, IVAN, zvani Iko, otac Pero, majka Anica rođ. Čolić, rođ. 11. studenoga 1902. u zaseoku Krkači, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na Ilijinom groblju kod zaseoka Orlovca. Ivana Šituma ubili su četnici iz puške. Imao je troje djece: Andriju (rođ. 1932.), Vinka (rođ 1935.) i Stanu (rođ. 1938.). Pokopan je u Ilijinom groblju 10. X. 1942. god. Pokopali su ga, njega i brata Andriju, Anto Žarić i Ivan Miličević.

 

76.ŠITUM, JURO, otac Martin, majka Iva rođ. Tutiš, rođ. 4. veljače 1924. u Krkači, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran, nestao, 1944. ili 1945. godine. Juro Šitum otišao je 1944. u Njemačku na vojnu obuku i otada se za njega više ne zna (podatke dao Pero Lucević).

 

77.ŠITUM, STIPO, otac Anto, majka Luca rođ. Klepica, rođ. 25. svibnja 1923. u zaseoku Krkači, u Doljanima, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, poginuo kod Josipdola od partizana. Stipo Šitum je otišao u hrvatsku vojsku. Zadnji put ga je vidio Pero Lucević kod Josipdola.

 

78.TUTIŠ, MATO. otac Ivan, majka Anica rođ. Pole, rođ. 17. travnja 1922. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-težak. ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u zaseoku Pačićima, u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Matu Tutiša su četnici zajedno s ostalim mještanima utjerali u kuću Sulje Sefera u zaseoku Pačićima, ubili i kuću zapalili.

 

79.TUTIŠ, MIJO. otac Ivan, majka Anica rođ. Pole, rođ. 25. rujna 1920. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak. ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Prozoru, 6. listopada 1942. godine. Miju Tutiša su s ostalim seljanima četnici utjerali u kuću Jure Čolića u Šarančevićima, ubili i ukuću spalili. Kosti su mu naknadno pokopali Petar Pole i Petar Stipanović. Žena Mijina, Zorka rođ. Rogić, preudala se kasnije za Juru Glavana. Zorka nije imala djece ni s Mijom ni s Jurom. Danas, 30. V. 1997. Zorka živi u Mostaru jer je selo Stupari, gdje je bila Zorkina kuća, u novom ratu spaljena (fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

80.TUTIŠ, PERO. zvani Maji. otac Pero, majka Kata rođ. Ramljak, rođ. 16. ožujka 1923. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran. nestao 1945. godine. Pero Tutiš zvani Maji otišao je u hrvatsku vojsku i nestao 1945. godine.

 

81.TUTIŠ, STIPO, zvani Stipica, otac Anto, majka Anđa rođ. Marijanović, rođ. 7. veljače 1921. u zaseoku Stuparima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, seljak-težak, domobran, nestao; zadnji put viđen u Sarajevu, 1945. godine; pokopan na groblju Koševo. Stipo Tutiš je bio oženjen Stanom Stipanović - Pavić. Otišao je u hrvatsku vojsku i nestao 1945. godine. Prema pričanju i sjećanju Andrije Žarića, Stipo je bio u bolnici u Sarajevu, gdje je umro i pokopan na Koševu.

 

82.ZELENIKA, JOZO, zvani Šubić, otac Franjo, majka Marija rođ. Mandić., rođ. 23. studenoga 1897. u zaseoku Šubićima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Jozu Zeleniku ubili su četnici iz puške kod kuće u Šubićima. Pokopali su ga 9. X. 1942. u bašči Jozo Raič i Salko Kukić zajedno s braćom Marijanom i Perom. Jozo se tri puta ženio (Mara Cvitković, Mara Šitum i Luca Mihalj). Imao je četvero djece: Anicu (rođ. 1929.)., Jozu (rođ. 1930.), Juru (rođ. 1940.) i Danicu (rođ. 1943.).

 

83.ZELENIKA, MARIJAN, zvani Šubić, otac Franjo, majka Mara rođ. Mandić, rođ. 13. svibnja 1905. u zaseoku Šubićima, u Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Marijana Zeleniku ubili su četnici iz puške pred njegovom kućom. Pokopan je blizu kuće, u bašči, zajedno s braćom Jozom i Petrom. Pokopali su ih 9. X. 1942. Jozo Raič i Salko Kukić. Marijan je imao dvoje djece: Franju i Stipu.

 

84.ZELENIKA, PETAR, zvani Šubić, otac Franjo, majka Mara rođ. Mandić, rođ. 26. lipnja 1901. u zaseoku Šubićima, Doljanima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Petra Zeleniku ubili su četnici iz puške pred njegovom kućom. Pokopan je zajedno s braćom Jozom i Marijanom u bašči kraj kuće 9. X. 1942. godine. Petar je imao troje djece: Vlatka (rođ. 1936.), Ivana (rođ. 1932.) i Cvitu (rođ. 1941.).

 

 

Mjesto:

 

KOSNE LUKE

 

1.    MARIJIĆ, BLAŽ, rođ. 1877. u Drežnici, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima, u Kosnim Lukama, župa Doljani, 6. listopada 1942. godine. Dolaskom četnika u ramski kraj preko Jablanice za Doljane, prvi je ubijen Blaž Marijić u Kosnim Lukama. Sin Marijan pobjegao je u šumu.

 

 

Mjesto:

RISOVAC

 

1.    BOŠNJAK, BARIŠA zvani Lagumovići, rođen u Grabovoj Dragi, Široki brijeg, Hrvat, rimokatolik, oženjen, otac tri kćeri i pet sinova, civil. Ubili su ga četnici 1942. g. na Risovcu.

 

2.    BOŠNJAK, ĆIRIL, zvani Ćiro, rođ. 5. siječnja 1911. u Crnču, Široki Brijeg, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga partizani kao civila na Risovcu, 11. III. 1945. godine. Ćiril Bošnjak je iz Crnča - kod Š. Brijega. Između dva rata naselio se na Risovcu. Žena mu je bila Jubica Šaravanja. Njihova djeca su: Markica, Nada i Grgica. Ćiril je ubijen od partizana iznad Zovka na Risovcu. Pokopan je 13. III. 1945. god. Pokopali su ga: Mirko i Marko Kožulučić.

 

3.    BOŠNJAK, LOVRE, otac Bariša, majka Iva, rođ. 1922. god. u Grabovoj Dragi, Široki Brijeg, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran, poginuo 1945. god. kod Mostara. Roditelji Lovre Bošnjaka naselili su se iz Grabove Drage na Risovac. Lovre je bio u hrvatskoj vojsci i nije se hito predati novoj vlasti, nego je otišao u šumu. Ta se vojska zvala "Škripari". Lovro je poginuo kod Mostara i pokopan na Stritnicama.

 

4.    BOŠNJAK, STANKO, otac Bariša, majka Iva rođ. Čubela, rođ. 1914. u Gradcu, Posušje, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga sovićki muslimani, tzv. "narodna milicija", nakon rata, 1947. godine. Stanko Bošnjak je rodom iz Gradca. S obitelji se naselio na Risovac. Žena mu je bila Zorka Bošnjak, a djeca: Rade, Jure, Zdravko, Marko i Mira. Tadašnja milicija (a to su bili uglavnom sovićki muslimani) uhvatila ga je kod kuće kao vodiča za Prozor. Kasnije se saznalo da su ga odveli prema Sovićima, gdje mu se gubi svaki trag. Sovićku miliciju su nazivali "drvena milicija".

 

5.    BOŠNJAK, TOMO, otac Marko, majka Manda rođ. Jurić, rođ. 1908. u Grabovoj Dragi, Široki Brijeg, Hrvat, katolik, civil, seljak-težak, ubili su ga sovićki muslimani, tzv. "narodna milicija" 1945. godine. Tomo Bošnjak rodio se u Grabovoj Dragi. Između dva rata naselili su se na Risovac, župa Doljani. Tomo je uhvaćen 1945. god. od tadašnje milicije, čiji su sastav činili sovićki muslimani. Ta je "milicija" odvela Tomu iz njegove kuće prema Prozoru i više se ništa o njemu ne zna (pričao Dragan Bošnjak).

 

6.    BOŠNJAK, VJEKOSLAV, otac Luka, majka Mara, rođ. 1904. u Grabovoj Dragi, Široki Brijeg, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, žandar, nestao 1945. godine. Obitelj Vjekoslava Bošnjaka rodom je iz Grabove Drage. Kasnije su se naselili na Risovac. Vjekoslav je otišao u žandare i oženio Mandu Stilinović - Ličanku. Imao je dva sina: Zvonko i Dragan. Nestao je 1945. godine.

 

7.    BUDIMIR, DAVID, otac pero, majka Ruža rođ. Čember, rođ. 1917. god. u Viru, Posušje, Hrvat, katolik, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. X. 1942. godine. Vid Budimir ubijen je od četnika iz puške na Risovcu, malo iza svoje kuće. Seljani ga pokopaše na groblju Krš.

 

8.    BUDIMIR, IKO, otac Pero, majka Ruža rođ. Čember, rođ. 1921. u Viru, Posušje, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, nestao 1945. godine. Iko Budimir se naselioi na Risovcu između dva rata. Otišao je s braćom Matom i Marijanom u hrvatsku vojsku. Iko je nestao 1945. godine.

 

9.    BUDIMIR, MARIJAN, otac Pero, majka Ruža rođ. Čember, rođ. 1919. u Viru, Posušje, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran, nestao 1945. godine. Marijan budimir naselio se na Risovcu iz Vira između dva rata. Otišao je u hrvatsku vojsku i nestao 1945. god. s bratom Matom i bratom Ikom.

 

10.BUDIMIR, MATO, otac Pero, majka Ruža rođ. Čember, rođ. 1918. u Viru, Posušje, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, seljak-težak, domobran, nestao 1945. godine. Mato Budimir je rodom iz Vira, ali su se njegovi roditelji nastanili na Risovcu između dva rata, gdje je Mato i odrastao. Otišao je u hrvatsku vojsku u B. Dubicu, gdje se oženio i imao dvoje djece. Kasnije je njegov sin postao novinar. Mato je nestao 1945. god. kao i njegova braća Marijan i Iko.

 

11.ČULJAK, VINKO, otac Tomo, majka Luca, rođ. 1929. u Bogodolu, Mostar, Hrvat, katolik, seljak-pastir, dijete, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. listopada 1942. godine. Vinko Čuljak rodio se u Bogodolu 1929. Pema pričanju seljana, Vinka su ubili Srbi iz Bogodola - susjedi. Prilikom prolaska četnika kroz župu Doljani ubijeno je 95 osoba (92 muškarca i tri žene). Među najmlađima, tada ubijenima, jest Vinko Čuljak koji je imao 13 godina (fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

12.ĆAVAR, IVAN, otac Jozo, majka Jela rođ. Nakić, rođ. 1924. u Gradcu, Posušje, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, nestao 1945. godine. Ivan Ćavar otišao je u hrvatsku vojsku i nestao negdje u Hrvatskoj 1945. godine.

 

13.ĆAVAR, MIRKO, otac Božo, majka Anica rođ. Lončar, rođ. 1921. u Grabovoj Dragi, Široki brijeg, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, ubili su ga pripadnici nove vlasti FNRJ (SFRJ), kao civila, 20. srpnja 1946. na Čvrsnici. Mirko Ćavar rodio se u Grabovoj Dragi, ali se kasnije nastanio na Risovcu. Mirko je otišao u hrvatsku vojsku i radio pri vladi kao policajac. Otišao je u povlačenje, ali se 1946. godine vratio kao emigrant. Ubijen je o Ilindanu, 20. VII. 1946. u Končevom docu na Čvrsnici (pričao Mijo Ćavar).

 

14.ĆUBELA, MARIJAN, zvani Šegići, rođ. - u Grabovoj Dragi, Široki Brijeg, Hrvat, katolik, oženjen, seljak-zidar, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Marijan Ćubela imao je oko 66 godina. Bio je zidar. Došao je s Risovca k zetu Stanku Zeleniki u Doljane da zida kuću. Tu je uhvaćen i zatvoren u kuću Sulje Sefera, sa drugim seljanima, ubijen, a kuća je spaljena. U toj kući su ostali posmrtni ostaci.

 

15.ĆUK, ILIJA, rođ. - u Svinjači, župa Kočerin, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, seljak-težak, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. listopada 1942. godine. Ilija Ćuk uhvaćen je od četnika na Risovcu i ubijen iz puške. Imao je dvoje djece. Pokopan je od seljaka 10. X. 1942. god. na njivi Grge Perke.

 

16.ĆUŽE, IVAN, otac Martin, majka Stana, rođ. 1919. u Grabovoj Dragi, Široki Brijeg, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, nestao na Romaniji, 1944. godine u borbi s partizanima. Ivan Ćuže rodom je iz Grabove Drageo. Nastanio se sa svojima na Risovcu između dva rata. Ivan je otišao u hrvatsku vojsku. Prema izjavi Mije Ćavara, Ivan Ćuže je nestao negdje na Romaniji 1944. godine.

 

17.ĆUŽE, RADE, otac Martin, majka Stana, rođ. 1926. u Gradcu, Posušje, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, seljak-težak, civil, ubili su ga partizani 1945. godine. Obitelj je iz Gornjeg Graca, a naselila se na Risovcu. Rade je bio oženjen Lucom Ćuže. Imao je jednog sina, Martina. Partizani su ga uhvatili i toliko tukli da je ubrzo umro.

 

18.KOPILAŠ, STIPO, otac Ivan, majka Janja rođ. Karačić, rođ. 3. siječnja 1917. na Risovcu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga partizani kao civila 1945. godine. Stipu Kopilaša uhvatila je milicija, a to su bili uglavnom sovićki muslimani. Najpoznatiji su bili: Alija Brajkokvić tzv. Škola, Mujo Kukić, Safet Škampo, Mustafa Rafadžan, Ibro Škampo. Svi su oni nekada bili u ustašama, a Mujo Kukić imao je čin rojnika u ustašama, sve do 1944. godine. Tada su se ovi navedeni muslimani prebacili u seosku miliciju. Mnoge su tukli, mučili i progonili, a prema pričanju seljana, najviše Stipu Kopilaša. Čak su ga i potkivali. Stipo je ubijen i na nepoznatom mjestu pokopan. Pretpostavlja se da je to negdje u zaseoku Škampi u Sovićima. Međutim, nikada nisam čuo da se netko od mještana katolika ikada ikome osvećivao za ta zlodjela sovićkih muslimana u odorama "narodne milicije" (fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

19.LJUBIĆ, JURE, rođ. - u Crnču, Široki Brijeg, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, seljak-težak, civil, ubili su ga sovićki muslimani, tzv. "narodna milicija", nakon rata, 1945. godine. Obitelj Jure Ljubića je iz Crnča, nastanila se između dva rata na Risovcu. Jurina žena bila je Janja rođ. Bošnjak, a djeca: Iva, Jela, Slava i Marija. Jure je uhvaćen na Risovcu od milicije, koju su sačinjavali uglavnom sovićki muslimani. Sa još nekoliko mještana Jure je odveden, ubijen i pokopan na nepoznatom mjestu. Njemu i ostalima ne zna se za grob.

 

20.MARIĆ, ANTO, otac Blaž, majka Stana rođ. Jurić, rođ. 20. veljače 1922. na Risovcu, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. listopada 1942. godine; pokopan na Stećcima. Anto Marić je uhvaćen u kući i ubijen iz puške više Lagumovića kuće. Roditelji su ga pokopali na Stećcima 7. X. 1942. godine.

 

21.MARIĆ, ANTO, otac Perija, majka Ruža rođ. Pavković, rođ. 1920. u Gorancima, Mostar, Hrvat, katolik, seljak-težak, civil, ubili su ga pripadnici nove vlasti FNRJ u Mostaru, 1951. godine. Anto Marić je odveden s Risovca u Mostar od tadašnjih vlasti i više se nije čulo za njega.

 

22.MARIĆ, IKO, otac Petar, majka Ruža rođ. Pavković, rođ. 1917. u Gradcu, Posušje, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, nestao na Romaniji, 1942. godine u borbi s partizanima. Ivo Marić rodom je iz Gradca. Između dva rata obitelj se naselila na Risovac. Iko je otišao u hrvatsku vojsku i nestao negdje na Romaniji, 1942. godine.

 

23.MARIĆ, PETAR, zvani Perija, otac Ivko, majka Drina, rođ. 1882. u Gorancima, Mostar, Hrvat, katolik, oženjen, otac osmero djece, seljak-težak, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. listopada 1942. godine. Petar Marić, zvani Perija, rodom je iz Goranaca. Između dva rata naselio se na Risovac. Žena mu se zvala Drina, a djeca: Blaž, Manda, Jure, Jozo, Iva, Drina, Iko i Ante. Petra su ubili četnici kod njegove kuće, ubacili u štalu, a onda štalu zapalili (pričala Jela Kopilaš). Ostatci pokopani na Stećcima, 7. X. 1942. od seljana.

 

24.MARKOTA, MARTIN, rođ. 1910. u Rakitnu, Posušje, Hrvat, katolik, oženjen, seljak-težak, civil, ubili su ga partizani kao civila u Baćini (planina iznad Doljana i Sovića), 21. VI. 1944. godine. Martin Markota bio je iz Rakitnog. Žena mu je bila Božica Mihalj. Martina je našao mrtva Tadija Pole, knez sela u Sovićima, na Košćici više bilješke brda Baćina. Martin je ubijen puščanim metkom u zatiljak. Metak je izišao na donju čeljust. Pokopan je u Orlovcu, 1. VII. 1944. god. Pokopao ga je fra Jozo Filipović, a sve ove podatke zapisao u Maticu umrlih župe Doljani.

 

25.PERKO, GRGO, otac Ivan, majka Jela rođ. Cigić, rođ. 1911. u Širokom Brijegu, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, seljak-težak, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. listopada 1942. godine. Grgo Perko rođen u Lištici oko 1911. Između dva rata s obitelji naselio se na Risovac. Oženio se sa Matijom Galić 1938. Imao je dvoje djece: Marka (rođ. 1940.) i Anicu (rođ. 1941.). Grgo je ubijen od četnika iz puške između Rakitnog i Blidinja. Pokopan je u Lištici.

 

26.PERKO, STIPO, zvani Stipije, rođ. 1880. na Risovcu, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. listopada 1942. godine; pokopan na njivi Trnovac. Stipu Perka su četnici ubili iz puške. Pokopan je na njivi Trnovcu 7. X. 1942. godie. Pokopali su ga Miško Kopilaš i Mato Bošnjak. Stipo je rođen prije uspostave župe Doljani u Brkovićima oko 1880. god. Imao je ženu koju su seljani zvali "Naletiliša".

 

27.ROTIM, IVAN, rođ 1900. u Gradcu, Posušje, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, seljak-težak, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. listopada 1942. godine. Ivan Rotim, rodom iz Gradca u Hercegovini, između dva rata naselio se na Risovcu, župa Doljani. Žena mu je bila Marta rođ. Čubela, a djeca Karlo i Mirko. Žena Marta umrla je na Risovcu 9. VII. 1997. u 98. godini kod sina Karla koji još tu živi (ovo je pisano 20. VII. 1997.). Ivan je ubijen iz puške kod kuće, pokopan od seljana u groblju Krš na Risovcu. Ivan je ubijen sa još četvoricom seljana.

 

28.ŠARIĆ, ANICA, rođ. 1912. u Crnču, Široki Brijeg, Hrvatica, katolkinja, udata, majka dvoje djece, domaćica, civil, ubili su je sovićki muslimani, tzv. "narodna milicija", nakon rata, 1947. godine. Anica Šarić rodila se u Crnču, Široki Brijeg. S mužem Vidom živjela je na Risovcu. Imali su dva sina: Šimuna (rođ. 1937.) i Radu (rođ. 1941.). Tadašnja milicija, a to su bili sve sovićki muslimani, uhvatili su je i doveli u Soviće. Kažu da je bila trudna. Milicija (sovićki muslimani) su je toliko tukli da je umrla od tih udaraca. Milicija ju je negdje pokopala, tako da joj se ne zna za grob.

 

29.ŠARIĆ, STANKO, rođ. 1898. u Rakitnom, Posušje, Hrvat, katolik, oženjen, seljak-težak, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. listopada 1942. godine. Stanko Šarić bio je iz Rakitnog. Žena mu je bila Janja. Četnici su ga ubili ubodom noža u vrat u Rivnu. Pokopali su ga na Stećcima Miško Kopilaš i Mile Vrljić 7. X. 1942. Nailaskom četnika tom prilikom ubijeni su i trojica braće Stankove u Rakitnoj Poljani: Jozo, Rade i Mato.

 

30.VRLJIĆ, ILIJA, zvani Ilijica, otac Ante, majka zvana Gaguša, rođ. 1911. u Bogodolu, Mostar, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, seljak-težak, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. listopada 1942. godine. Ilija vrljić ubijen je iz puške od četnika na Rudom polju kod svoje kuće. Bio je oženjen Milkom vrljić i imao je sina Tomislava. Seljani ga pokopaše 7. X. 1942. god.

 

31.VRLJIĆ, KARLO, otac Ivan, majka Marija, rođ. 1920. u Bogodolu, Mostar, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, seljak-težak, domobran, poginuo kod Foče, 1945. godine. Karlo Vrljić je iz Bogodola. Između dva rata naselio se na Risovac. Žena mu je bila Mara Bošnjak, a kći Pava. Prema izjavi Mije Ćavara, Karlo je poginuo kod topa negdje kod Foče. Ne zna se za vrijeme, mjesto ni grob.

 

32.VRLJIĆ, STOJAN, otac Jozo-Joka, majka Juruša, rođ. 1924. u Bogodolu, Mostar, seljak-težak, domobran, nestao na Glamoču, 1945. godine, u borbi s partizanima. Obitelj Stojana Vrljića je iz Bogodola doselila na Risovac između dva rata. Stojan je otišao u hrvatsku vojsku sa bratom Grgom. Stojan je nestao negdje na Glamoču.

 

33.ZELENIKA, MARKO, otac Ivan, rođ. 1898. u Gradcu, Posušje, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, seljak-težak, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. listopada 1942. godine. Marko Zelenika rođen u Gradcu, Hercegovina, između dva rata naselio se na Risovcu. Uhvaćen s ostalima, ubijen kod kuće Zelenika. Pokopali su ga 7. X. 1942. god. Agata Zelenika i Kata Zelenika. Markova žena bila je Agata rođ. Kopilaš, a djeca Iva (rođ. 1928.) i Mato (rođ. 1933.).

 

34.ZELENIKA, MIRKO, otac Ivan, majka Iva, rođ. 1893. u Gradcu, Posušje, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, seljak-težak, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima na Risovcu, 6. listopada 1942. godine. Mirko Zelenika iz Goranaca između dva rata naselio se s obitelji na Risovac. Žena mu je bila Anđa Ćuže, a imao je sedmero djece: Blagu (rođ. 1923.), Dragu (rođ. 1927.), Martina (rođ. 1929.), Milku (rođ. 1934.), Danicu (rođ. 1938.), Ivana rođ. 1921.) i Inu (rođ. -?). Mirko je ubijen zajedno s još pet mještana. Pokopan je na Risovcu 7. X. 1942. god. Pokopali su ga Agata i Anđa Zelenika. Sin Mirka Martin još živi na Risovcu, a sve je to, kao trinaestogodišnjak vido sakriven u grahu (pisano 22. VII. 1997., fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

35.ZOVKO, ANDRIJA, otac Blaž, majka Janja rođ. Ćavar, rođ. 1926. u Pologu, Mostar, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran, nestao kod Zagreba, 1945. godine. Andrija Zovko rođen je u Pologu, a roditelji mu se nastaniše na Risovcu, župa Doljani. Otišao je u rat kao hrvatski vojnik i nestao negdje kod Zagreba.

 

 

Mjesto:

SLATINA

 

1.    DRINOVAC, MARKO, otac Andrija, majka Kata rođ. Biloš, rođ. 1921. u Slatini, Hrvat, katolik, neoženjen, pripadnik ustaških postrojba, nestao 1942. godine.

 

 

Mjesto:

SOVIĆI

 

1.    CVITKOVIĆ, ANTO, otac Ivan, majka Anđa rođ. Matić, rođ. 1872. u Sovićima, Hrvat, katolik, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine

 

2.    CVITKOVIĆ, MARKO, otc Mato, majka Anđa rođ. Stipanović, rođ. 9. studenoga 1919. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, seljak-težak, bio pripadnik njemačke vojske, kasnije domobran, ubili su ga partizani kao zarobljenika u Sovićima, 12. ožujka 1945. godine. Marko Cvitković bio je oženjen Delfom Jozipović. Marko je služio u SS-diviziji, a kasnije u hrvatskoj vojsci. Poginuo je iznad Sovića, zajedno sa Salkom Logo od Gacka. Ubili su ih partizani. U Sovićima ga 14. III. 1945. pokopaše Mato i Juro Cvitković (pričao Andrija Žarić).

 

3.    CVITKOVIĆ, MARKO, otac Mato, majka Mara rođ. Matić, rođ. 18. rujna 1920. u Sovićima, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, nestao za vrijeme rata 1945. godine.

 

4.    CVITKOVIĆ, MATO, otac Ivan, majka Kata rođ. Groznica, rođ. 20. rujna 1891. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga partizani kao civila u Sovićima, 1945. godine; pokopan u sovićkom groblju. Mato Cvitković je bio oženjen Marom Rotim. Imao je djecu: Marka (rođ. 19...), Aniciu (rođ. 1922.), Katu (rođ. 1927.) i Miju (rođ. 1930.). Jedan musliman (Keso Logo) bježeći sa Luga došao u kuću Mate Cvitkovića u Zabaćinu. Partizani ga gonili po tragu (bio snijeg), došli i zapalili kuću Matinu u kojoj je izgorio i Mato. Pokopali ga u sovićko groblje 30. XII. 1945. Ivan i Pero Cvitković.

 

5.    CVITKOVIĆ, MIJO, otac Ivan, majka Anđa rođ. Matić, rođ. 1868. g. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine; pokopan u groblju Ranica. Mijo Cvitković je kršten na Gračacu, jer kad se on radio, nije bilo župe Doljani (župa Doljani uspostavljena 1882.). Mijo je zaklan od četnika pred svojom kućom. Pokopan je s bratom Antom 9. X. 1942. u groblje Ranica. Miju i Antu pokopali su Anica i Niko Cvitković.

 

6.    DŽALTO, IVAN, otac Andrija, majka Kata rođ. Jurić, rođ. 23. listopada 1902. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine; pokopan kraj kuće u Sovićima. Ivana Džaltu četnici su ubili pred njegovom kućom. Kraj kuće pokopali ga 10. X. 1942. Kata i Matija Groznica. Ivanova djeca bila su: pok. Kata (rođ. 1922.), Juro (rođ. 1924.), Mara (rođ. 1926.), Kata (rođ. 1930.) i Andrija (rođ. 1937.).

 

7.    DŽALTO, MIJO, otac Franjo, majka Mara rođ. Jurić, rođ. oko 1908. godine u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na njivi. Mijo Džalto ubijen od četnika i pokopan na njivi 9. X. 1942. god. Pokopali ga Božo Perukić i Ivo Antić. Nisam mogao naći njegov datum rođenja. Vjenčan je 28. II. 1928., ali ne u Doljanima, sa Jelom Jurić (fra Vlado Koštrman, župnik doljanski).

 

8.    DŽALTO, STIPO, otac Franjo, majka Mara rođ. Jurić, rođ. 5. prosinca 1889. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na njivi. Stipo Džalto ubijen od četnika iz puške pred svojom kućom. Pokopan u njivi 9. X. 1942. Pokopali ga Božo Perukić i Ivo Antić. Stipo je imao troje djece: Mijo (rođ. 1930.), Anto (rođ. 1934.) i Juro (rođ. 1940.).

 

9.    GROZNICA, IVAN, otac Anto, rođ. 17. kolovoza 1891. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na groblju Ranice. Ivana Grozniciu ubili su četnici pred kućom iz puške. Pokopali su ga seljani 10. X. 1942. na groblju Ranice.

 

10.GROZNICA, IVAN, otac Stipo, majka Jele rođ. Jurić, rođ. 5. listopada 1908. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta, seljak-težak, pripadnik stare JA, poginuo u borbi u Metkoviću. U Matici umrlih župe Doljani (sv. II., str. 56, br. 15) zabilježeno je ovo: Prema izvještaju Mostarskog Poputbenog Zapovjedništva od 30. V. 1941. r. 412 navedeni nađen je mrtav u rijeci Neretvi kod Metkovića, gdje je poginuo za vrijeme sloma "Jugoslavije". Vjenčan je u Doljanima sa Matijom Novak. Ostalo jedno dijete, Anđa, koja je udata u Prozor za Matu Perana.

 

11.GROZNICA, JOZO, otac Ivan, majka Ruža rođ. Čamber, rođ. 26. travnja 1924. u Sovićima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran, nestao 1945. godine. Jozo Groznica je nestao 1945. godine kao hrvatski vojnik.

 

12.GROZNICA, LUKA, otac Stipo, majka Anđa rođ. Blažević, rođ. 6. prosinca 1925. u Sovićima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran, ubili su ga pripadnici nove vlasti FNRJ nakon rata, kao civila, u Sovićima, 1. listopada 1945. god. Luka Groznica vratio se iz Bleiburga bolestan. Kad je dušao kući, odvele ga tadašnje vlasti na ispitivanje i tako ga premlatili da je kod kuće drugi dan umro.

 

13.GROZNICA, MATO, otac Stipo, majka Janja rođ. Josipović, rođ. 3. rujna 1893. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na groblju Ranica. Mato Groznica ubijen iz puške pred kućom. Pokopan na groblju Ranica 9. X. 1942. Pokopali ga Kata Džalto i Mato Groznica. Mato je imao dvoje djece: Anicu (rođ. 1931.) i Pavu (rođ. 1934.)

 

14.GROZNICA, MIJO, otac Marko, majka Luca rođ. Cvitković, rođ. 1. travnja 1889. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na groblju Ranica. Mijo Groznica ubijen iz puške od četnika pred svojom kućom. Pokopali ga seljani 9. X. 1942. na groblju Ranica.

 

15.KOLAK, IVAN, otac Jozo, majka Anica rođ. Groznica, rođ. 19. veljače 1909. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine. Ivan Kolak ubijen je iz puške od četnika pred svojom kućom. Pokopali ga seljani 8. X. 1942. Ivan je imao troje djece: Mara, Ivka i Kata. Ta su djeca (sa drugom nezbrinutom djecom) zbog ovdašnje gladi odvedena u Posavinu - i danas se ne zna za njih.

 

16.KOLAK, IVAN, zvani Ivić, otac Pavo, majka Jela rođ. Groznica, rođ. 8. listopada 1896. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac petero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine. Ivan Kolak ubijen iz puške pred svojom kućom. Pokopan 9. X. 1942. Pokopali ga Pero Mijić i Marijan Ćavar. Ivan je imao petero djece: Stipo (rođ. 1930.), Anica (rođ. 1935.), Iva (rođ. 1937.), Mara (rođ. 1939.) i Kata (rođ. 1942.).

 

17.KOLAK, MATO, zvani Matko, otac Luka, majka Kata Matić, rođ. 02.09.1914. g. u Sovićima, Hrvat, rimokatolik, težak. Mato Kolak otišao u hrvatsku vojsku i nestao 1945. g. U matici krštenih kod Matinog imena stoji + (križić - znak smrti) i godina 1943. Nije mi poznato tko je to stavio i zašto više ništa o Mati nisam mogao saznati, jer prezimena Kolak više nema u ovoj župi. (Fra Vlado Koštroman).

 

18.MIJIĆ, ANDRIJA, otac Juro, majka Jela rođ. Groznica, rođ. 13. lipnja 1925. u Sovićima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran, poginuo na srijemskom frontu, 1945. godine. Andrija Mijić je sa svojim roditeljima 1942. odselio u Šarengrad. Godine 1945. je nasilno mobiliziran i poginuo negdje na srijemskom frontu, 1945. godine. Za grob mu se ne zna.

 

19.MIJIĆ, IVAN, otac Mijo, majka Luce rođ. Ripić, rođ. 19. svibnja 1922. u Sovićima, Hrvat, katolik, neoženjen, seljak-težak, domobran. Nestao 1945. godine.

 

20.MIJIĆ, IVAN, otac Jozan, majka Anica rođ. Galić, rođ. 14. srpnja 1907. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine; pokopan na njivi Lučno. Ivan Mijić ubijen je na kućnom pragu iz puške od četnika. Ukopan na njivi Lučno 9. X. 1942. god. Pokopali njega, brata Petra i oca Jozana Ivan Cvitković i Mustafa Šehić. Ivan je imao djecu: Mirka (rođ. 1929.), Ivana (rođ. 1932.), Matu (rođ. 1936.), Aniciu (rođ. 1940.), Miju (rođ. 1939.) i Iku (rođ. 1942.).

 

21.MIJIĆ, JOZAN, otac Ivan, rođ. 1880. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine. Jozan Mijić rođen je prije uspostave župe Doljani (dakle, prije 1882.). Jozan se dvaput ženio: prvi puta Anicom Galić, te drugi put Anicom Stipanović. Jozan je ubijen od četnika iz puške u bašči iza kuće, zajedno sa svojim sinom Ivanom.

 

22.MIJIĆ, JURO, zvani Juka, otac Mirko, majka Anđa rođ. Tutiš, rođ. 15. travnja 1913. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga domobrani kao civila u Doljanima, 9. siječnja 1944. godine; pokopan na groblju u Stuparima. Juro Mijić - Juka imao je ženu Anđu Pole. Djeca su mu: Frano (rođ. 1936.), Jela (rođ. 1939.) i Stipo (rođ. 1941.). Juka je bio vodič iz Jablanice u Doljane. Tada su se povlačili domobrani i kad su primijetili da netko ima u šumi, pucali su. To je bio Juka koji je smrtno stradao. Pokopan je u Stuparima, 10. I. 1944.

 

23.MIJIĆ, MATO, otac Pero, majka Jela rođ. Tutiš, rođ. 24. rujna 1911. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac troje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine. Mato Mijić ubijen od četnika iz puške. Pokopali ga Stipo, Mijo i Ivan Cvitković 9. X. 1942.

 

24.MIJIĆ, MATO, otac Jure, majka Anica rođ. Mihalj, rođ. 22. travnja 1902. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine. Mato Mijić uhvaćen od četnika i zaklan. Pokopan na njivi Danac, 11. X. 1942. Pokopali ga Pero Mijić i Marijan Ćavar. Matina žena je bila Anica rođ. Rotim i imali su troje djece: Mara (rođ. 1935.), Stipo (rođ. 1942.) i Jela (rođ. 1938.).

 

25.MIJIĆ, PETAR, otac Jozan, majka Anica rođ. Stipanović, rođ. 10. lipnja 1924. u Sovićima, Hrvat, katolik, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine; pokopan iza kuće na njivi Lučno. Petar Mijić, mladić (imao 18 godina) uhvaćen kod kuće s ocem Jozanom i bratom Ivanom i ubijen iz puške. Pokopani iza kuće na njivi Lučno, 9. X. 1942.

 

26.MIJIĆ, STIPO, otac Juro, majka Jela rođ. Groznica, rođ. 11. kolovoza 1922. u Sovićima, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, nestao kao zarobljenik na Križnom putu, 1945. godine. Stipo Mijić otišao u hrvatsku vojsku. Zarobljen je u Bleiburgu i više se ništa nije čulo za njega.

 

27.POLE, PERO, otac Pero, majka Anđa rođ. Galić, rođ. 13. studenoga 1923. u Sovićima, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, nestao 1945. godine. Pero Pole otišao je u hrvatsku vojsku. Nestao je 1945. godine sa bratom Stipom.

 

28.POLE, STIPO, otac Pero, majka Anđa rođ. Galić, rođ. 11. studenoga 1919. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, seljak-težak, domobran, nestao 1945. godine. Stipo Pole bio je oženjen Ružom Groznica. Bio je kuhar u podoficirskoj školi. Za njega i njegova brata Peru ništa se ne zna. Nije mi poznato da se vodio postupak o nestalim osobama.

 

29.RAIĆ, ANTO. zvani Beljo. otac Andrija, majka Mara rođ. Ćurak, rođ. 27. veljače 1896. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece, civil, seljak-težak. ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine. Anto Raič, zvani Beljo, ubijen iz puške od četnika na Pavlovom grebu (danas nova kuća Mate Cvitkovića). Pokopali ga na Pavlovom grebu 10. X. 1942. Jozo Raič i Salko Kukić-Junuzović. Anto je imao četvero djece: Mato (rođ. 1921.), Ivan (rođ. 1927.), Vinko (rođ. 1932.) i Šimun (rođ. 1937.).

 

30.RAJIČ, STANKO, otac Jozo, majka Jela rođ. Pole, rođ. 2. kolovoza 1924. u Sovićima, Hrvat, katolik, seljak-težak, pripadnik ustaških postrojba, pokopan u Dalju. U Matici umrlih župe Doljani stoji u opasci ovo: Firsan offizier der Waffen S.S. Kroatien Gral. Nr. 1483. Stanko je poginuo u Dalju gdje je i pokopan.

 

31.RIPIĆ, IVAN, otac Pavao, majka Mara rođ. Rozić, rođ. 6. svibnja 1928. u Sovićima, Hrvat, katolik, seljak-težak, domobran, nestao 1945. godine.

 

32.ROGIĆ, ANDRIJA, otac Mato, majka Kata rođ. rogić, rođ. 3. prosinca 1889. u Sovićima, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine; pokopan u groblju. Andrija Rogić zaklan od četnika u svojoj kući zajedno sa svojim ocem Matešom. Nije bio ženjen. Seljaci su ih sahranili u groblju.

 

33.ROGIĆ, JOZO, otac Tomo, rođ. - u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine

 

34.ROGIĆ, MATO, zvani Mateša, rođ. - u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine

 

35.ROZIĆ, MARTIN, otac Martin, majka Mare rođ. Stipanović, rođ. 21. ožujka 1902. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, civil, seljak-težak, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Sovićima, 6. listopada 1942. godine. Martin Rozić ubijen od četnika iz puške kod svoje kuće. Seljani ga pokopali 9. X. 1942.

 

36.ROZIĆ, MATO. otac Marijan, majka Mara rođ. Radić, rođ. 26. listopada 1917. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, seljak-težak, domobran-mornar. nestao 1945. godine. Mato Rozić je bio oženjen Jelom Cvitković. Služio je vojsku u hrvatskoj mornarici. Nestao 1945. godine.

 

37.ROZIĆ, STIPO. otac Martin, majka Iva rođ. Rogić, rođ. 11. veljače 1917. u Sovićima, Hrvat, katolik, oženjen, seljak-težak, civil, ubili su ga partizani kao civila u Sovićima, 30. prosinca 1945. godine. Stipo Rozić bio je oženjen Marom Ćavar. Partizani su ga ubili iznad Sovića. Tijelo je nađeno tri mjeseca kasnije u Baćini. Pokopali ga 10. III. 1946. Mijo i Juro Pole.

 

38.TUTIŠ, ANICA, otac Pero, majka Mara rođ. Galić, rođ. 14. travnja 1893. u Sovićima, Hrvatica, katolkinja, udata, majka troje djece (Ruža, Stipo i Mato), seljanka-domaćica, civil, ubili su ga četnici u pokolju nad civilima u Doljanima, 6. listopada 1942. godine. Sinovi Aničini, Mijo i Mato, dotjerani u kuću Jure Čolića u Šarančevićima. Anica, majka, na vratima kuće pokušala zaštititi svoje sinove, ali su četnici i nju gurnuli u kuću Jure Čolića i s ostalima ubili i spalili.

 

 

Mjesto:

ZVIRNJAČA

 

1.    ČIČIĆ, JOZO, zvani Čunjar, otac Ivan, rođ. 1922. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, neoženjen, zemljoradnik-radnik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga partizani u Gospiću, 1944. godine. Jozo zvani Čunjar je poginuo u borbi protriv partizana u Lici negdje kod Gospića. To su rekli njegovi suborci-ustaše. Za grob mu se ne zna (Jozo P.).

 

2.    DODIK, PETAR, zvani Zlatonja, majka Anđa rođ. Keškić, rođ. 1910. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece (Ruža i Mara), civil, poljoprivrednik, odveli ga partizani i ubili, 1943. godine. Petar Dodik je bio oženjen Anđom rođ. Bešker. Godine 1943. partizani su naišli i odveli njega i još šest mještana u nepoznatom pravcu. To je sve što se zna. Posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni (Zora Cvitanović).

 

3.    GAŠPAR, JURE, otac Luka, rođ. 1914. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta (kći), civil, zemljoradnik-radnik, odveli ga partizani i ubili, 1943. godine. Jure Gašpar se vraćao iz Duvna kao civil. U Duvanjskoj planini uhvatili su ga partizani (muslimani iz Oplećana) i ubili ga. Pronađen je nakon godinu dana. Sahranjen na mjestu pogibije. Nakon godinu dana prenesen u groblje u Zvirnjaču (Jozo P.).

 

4.    JONJIĆ, BLAŽ, otac Miše, rođ. 1913. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece (Jozo i Ivan), civil, zemljoradnik-radnik, odveli ga partizani i ubili, 1943. godine. Blaž Jonjić je odveden zajedno sa pet mještana od strane partizana u nepoznatom pravcu. Poslije se Blažu gubi svaki trag (Mara Cvitanović).

 

5.    JONJIĆ, MIŠKO, otac Miše, majka Luca, rođ. - u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece (četiri kćeri), civil, zemljoradnik-radnik, odveli ga partizani i ubili, 1945. godine. Miško Jonjić je 1945. god. ranjen od partizana jer je pokušao bježati kad su partizani došli u Zvirnjaču. Tada je uhvaćen i odveden u pravcu Prozora, tobože na liječenje. Od tada mu se gubi svaki trag. Posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni (Dragan Mišura).

 

6.    JONJIĆ, PETAR, zvani Šaban, rođ. 1890. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen, otac jednog djeteta (Jozo), civil, zemljoradnik-radnik, odveli ga partizani i ubili, 1943. godine. Petar je odeveden preko noći od strane partizana zajedno sa pet mještana. Tada se Petru i ostalima gubi svaki trag. Partizani su bili Srbi iz sela Ravno, iz sela su odvodili stoku i ostalo blago koje su seljaci u Zvirnjači posjedovali (Mara Cvitanović).

 

7.    JONJIĆ, VID, otac Marko, majka Luca rođ. Gašpar, rođ. 1923. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, neoženjen, zemljoradnik-radnik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga četnici u Glamoču, 1943. godine. Poginuo u borbi sa četnicima u Glamoču. Sahranjen u groblju u Glamoču (Jozo P.).

 

8.    KARLIĆ, ANĐA, otac Grgo, majka Anuša r. Krešo, rođ. 1936. g. u Zvirnjači, Hrvatica, katolik, dijete. Poginula od mitraljiranja aviona u Ravnom.

 

9.    KARLIĆ, JANDRE, otac Ante, majka Ljubica rođ. Krešo, rođ. 1931. g. u Zvirnjači, Hrvat. rimokatolik, dijete. Poginuo od neekslodirane bombe.

 

10.KARLIĆ, ANTE, otac Jandro, rođ. 1914. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen, otac osmero djece (četiri sina i četiri kćeri), civil, zemljoradnik-radnik, ubili su ga partizani u Borčanima, Duvno, 1943. godine. Anto je ubijen u Borčanima zajedno sa još tri fratra (dijaka). Pokopani su sve četvorica zajedno u groblju u Borčanima. Tijelo pok. Ante nije prenešeo u Zvirnjaču jer se nije znalo koji je njegov leš (Jozo P.)

 

11.KARLIĆ, MARKO, zvani Bube, otac Pero, majka rođ. Tadić, rođ. - u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen (žena Anica), otac četvero djece (tri sina, jedna kći), zemljoradnik-radnik, pripadnik ustaških postrojba, ubijen u zatvoru u Zenici, nakon rata, 1947. godine. Marko je bio pripadnik ustaške vojske. Nalazio se uglavnom po bojištima oko Tomislavgrada i Rame. Godine 1945. je zarobljen u Rakitnu (Posušje) od partizana. Tada je odveden u zatvor u Zenicu i osuđen na smrtnu kaznu. Vrijeme smrti je 1947. godina, ali su okolnosti smrti nepoznate. Tadašnje vlasti rekle su da je umro prirodnom smrću, ali se smatra da je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci vjerojatno su sahranjeni u zatvoru u Zenici (Dragan Mišura).

 

12.KARLIĆ, PERO, zvani Peranja, otac Miško, rođ. - u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen, otac četvero djece (tri sina, jedna kći), civil, zemljoradnik-radnik, odveli su ga partizani i ubili, 1943. godine. Četnici su 1943. godine došli u mjesto Zvirnjaču i zarobili petoricu muškaraca, uključujući i Peru Karlića. Odveli su ih sa sobom u pravcu Vukovskog. Od tada im se gubi svaki trag. Pretpostavlja se da su ubijeni u Vukovskom, ali njihovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni (Dragan Mišura).

 

13.KARLIĆ, STIPO, zvani Grgić, otac Grgo, majka Anđa rođ. Krešo, rođ. 1919. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen (žena Anuša), zemljoradnik-radnik, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata. Stipo Karlić bio je pripadnik hrvatskih domobrana, a kasnije prešao u ustaše. Svjedok ne zna što se dogodilo sa Stipom. Smatra se nestalim jer se ne zna gdje je točno nestao, vjerojatno je ubijen. Posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni. Žena Anuša se preudala i sada živi negdje kod Vinkovaca (Dragan Mišura).

 

14.KARLIĆ, STOJAN, otac Pero, majka rođ. Tadić, rođ. 1919. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, neoženjen, zemljoradnik-radnik, pripadnik ustaških postrojba, nestao u jednoj borbi s partizanima za vrijeme rata. Stojan je bio pripadnik hrvatskih domobrana, a kasnije je prešao u ustaše. Za Stojana se ne zna od jedne bitke s partizanima kod Travnika. Suborci smatraju da je tu poginuo, ali ga nitko nije vidio mrtvog. Posmrtni ostaci nisu nikada pronađeni (Dragan Mišura).

 

15.KEŠKIĆ, ANDRIJA, otac Jozo, majka Ruža rođ. Šteko, rođ. 1907. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen (žena Ivuša rođ. Tadić), otac jednog djeteta (Vinko), civil, poljoprivrednik, odveli ga partizani i ubili, 1943. godine. Partizani ga odveli sa još šestoricom ljudi u noći 1943. godine u nepoznatom pravcu. Posmrtni ostaci nisu nikad pronađeni (Zora Cvitanović).

 

16.KEŠKIĆ, ANTE, zvani Mudić, otac Jozo, majka Matija rođ. Dodik, rođ. 1912. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen (žena Kata rođ. Jonić), otac troje djece (Jozo, Ivan i Anika), poljoprivrednik, pripadnik ustaških postrojba, ubili su ga pripadnici nove vlasti FNRJ na Gradini kod Zvirnjače, nakon rata, 1947. godine. Bio je ustaša i nakon rata krio se od partizana po Vran planini. Uhvatili su ga u jednoj staji i poveli u Zvirnjaču. U Gradini je počeo bježati i tada su ga ubili. Sahranjen je u Zvirnjači u groblju (Zora Cvitanović)

 

17.KEŠKIĆ, DELFA, otac Mijo, rođ. 1895. u Zvirnjači, Hrvatica, katolkiinja, udata (muž Mijat Keškić), majka dvoje djece (Matija i Malušna), civil, domaćica, odveli je partizani u Retkovcima kod Vinkovaca i ubili, 1944. godine. Partizani su tada iz Zvirnjače protjerali sve pučanstvo. Oni su otišli do Duvna i odatle su ih uputili u Slavoniju (Vinkovce). Delfu su partizani odveli ne zna se gdje zbog toga jer su mislili da je ona ustaška izvidnica. O njoj se od tada ništa ne zna. Iz Vinkovaca su se ponovno vratili u Zvirnjaču oni koji su ostali živi 1946. godine (Zora Cvitanović).

 

18.KEŠKIĆ, MATO, otac Jozo, majka Ruža rođ. Šteko, rođ. 1914. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, neoženjen, civil, zemljoradnik, ubili su ga četnici na Grljaku kod Zvirnjače, 1943. godine. Godine 1943., jedne noći četnici su naišli. On je imao puno ovaca i oni su mu potjerali ovce i njega su poveli i u Grljku su ga izboli nožem od čega je umro. Njegovo su tijelo odvezli u Mostar, ne zna se gdje je sahranjen (Zora Cvitanović).

 

19.KEŠKIĆ, STOJAN, otac Mato, rođ. 1900. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen (žena Mara rođ. Karlić), otac dvoje djece (Janja i Ruža), civil, poljoprivrednik, ubili su ga partizani u mjestu Kruzi kod Livna, 1944. godine. Partizani ga uhvatili u Duvnu i odveli u Livno. Tu su mu dali proputnicu da može ići kući u Zvirnjaču i na putu za Zvirnjaču sreli su ga drugi partizani (iz Ravnog) koji su ga poznavali i zbog toga su ga ubili (rekli su: ovo je ustaša). (Zora Cvitanović).

 

20.KEŠKIĆ, ŠTEFANIJA (rođ. KARLIĆ), otac Ante, rođ. 1900. u Zvirnjači, Hrvatica, katolkinja, udata (muž Marko Keškić), majka četvero djece (Ilija, Grga, Stipan i Jozo), civil, domaćica, odveli je partizani u Retkovcima kod Vinkovaca i ubili, 1944. godine. Partizani su protjerali tada sve pučanstvo u Duvno i odatle su otišli za Slavoniju (Vinkovci). Štefaniju i Delfu su partizani odveli jer su mislili da su njih dvije ustaške izvidnice i nikad se nisu vratile, dok su se ostali 1946. vratili u Zvirnjaču (Zora Cvitanović).

 

21.LOVRIĆ, ANTE, zvani Tuba, otac Jure, rođ. - u Zvirnjači, Hrvat, katolik, neoženjen, zemljoradnik-radnik, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata.

 

22.LOVRIĆ, IVAN, zvani Adžija, otac Ivan, majka Anđa rođ. Tovilj, rođ. - u Zvirnjači, Hrvat, katolik, neoženjen, zemljoradnik-radnik, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata. Poznato je da je Ivan Lovrić pripadao ustaškoj vojsci i da je bio po bojištima po Bosni Hrvatskoj. Međutim, ne zna se što je bilo s njim. Smatra se nestalim. (Dragan Mišura).

 

23.LOVRIĆ, IVAN, zvani Klemo, otac Jure, rođ. - u Zvirnjači, Hrvat, katolik, neoženjen, zemljoradnik, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata. Ivan Lovrić je bio pripadnik ustaške vojske i ne zna se točno gdje je poginuo. Posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni (Dragan Mišura).

 

 

24.LOVRIĆ, JURE, zvani Sivaljević, rođ. - u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen, otac sedmero djece, civil, zemljoradnik-radnik, odveli su ga partizani i ubili, 1943. godine

 

25.TOVILO, ANTE, zvani Kačić, otac Ante, majka Anica rođ. Mašić, rođ. 1925. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, neoženjen, zemljoradnik-radnik, pripadnik ustaških postrojba, nestao za vrijeme rata. Ante je ranjen kod Prozora u borbi s partizanima 1943. godine, dovežen kući (u staju) i brat ga odvezao u Tomislavgrad na liječenje, poslije čega se ponovno priključio u ustaše i otišao 1944. Po kazivanju zadnji put viđen u Virovitici gdje je imao djevojku koja ga je poslije tražila. Poslije se o njemu ništa nije čulo (Mara Cvitanović).

 

26.TOVILO, BOŽO, otac Ivan, majka Josipa rođ. Vukadina, rođ. 1906. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen, otac šestero djece (četiri sina, dvije kćeri), civil, zemljoradnik-radnik, odveli ga partizani i ubili, 1943. godine. Božo Tovilo je pokupljen iz Zvirnjače preko noći od partizana i odveden u nepoznatom pravcu. Sve dalje je nepoznato (Jozo P.).

 

27.TOVILO, RADE, otac Ante, majka Ruža, rođ. 1914. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen, otac dvoje djece (jedan sin, jedna kći), civil, zemljoradnik-radnik, partizani ga odveli i ubili, 1943. godine. Rade je otjeran preko noći od strane partizana i od tada se gubi svaki trag i glas o njemu (Jozo P.).

 

28.TOVILO, STOJAN, zvani Mali, otac Jozo, majka zvana Cura rođ. Čičić, rođ. 1922. u Zvirnjači, Hrvat, katolik, oženjen (žena Ivka rođ. Karlić), zemljoradnik-radnik, pripadnik ustaških postrojba, podlegao ranjavanju u borbi s partizanima, u Vođincima kod Vinkovaca, 1945. godine. "Mali" je kao pripadnik ustaša otišao u Slaovniju i ranjen je u Vođincima u sukobu s partizanima. Podlegao je ranama i ukopan u Vođincima. (Mara Cvitanović).