Donosimo tekst koji je fra Stjepan Lovrić održao 28. veljače 2014. u Domu kulture u Prozoru, povodom predstavljanja knjige Rama 1942.
Svako objavljivanje knjige i njezina promocija u vremenu kad se knjiga opasno potiskuje iz svakodnevne upotrebe, izniman je događaj i kulturni čin. Stoga danas ovdje svi možemo biti izuzetno ponosni i počašćeni. I to tim više jer večeras predstavljamo neobičnu knjigu, monografiju ili zbornik jednostavna i jezgrovita naslova, čiji je sadržaj poseban i višestruko osjetljiv. Naslov ili sintagma Rama 1942. toliko je znakovit da se pred njim mora zastati, maksimalno se uozbiljiti, biti ponizan i oprezan, jer diramo u rakranu naše prošlosti i naše životne sudbine. Vraćanje jednom tragičnom događaju na ovakav način znači puno više od ponovnog prelistavanja raznovrsne pisane ostavštine i prepričavanja onoga što se toliko puta već čulo.
Listopadski događaj iz 1942. godine bremenit je još uvijek brojnim paradoksalnim pitanjima. Ni ova knjiga, naravno, ne pretendira da bude zadnja riječ niti se njezinim objavljivanjem rješava ova zamršena problematika. Ova nova knjiga samo je još jedan pokušaj približavanja istini i znanstvenom konsenzusu mnogih koji su zadnjih godina na različite načine i s raznovrsnim ciljevima proučavali najveću tragediju koja je zadesila Ramu u njezinoj povijesti. Višegodišnja nametnuta šutnja o ovom pitanju predstavljala je dodatno ponižavanje nedužnih stradalnika i traumatiziranje njihovih potomaka. Upravo nas ova činjenica dodatno obvezuje na civilizirano, odgovorno i krajnje pošteno vrednovanje listopadske tragedije. Nadam se da će se čitatelji uvjeriti kako je ova knjiga i sadržajno i intencionalno posve motivirana spomenutim kriterijima. Dodatni motiv za njezino čitanje bit će sigurno i činjenica da se u okvirima njezinih korica nalazi znanstveni pristup četničkom pohodu, autentična svjedočanstva preživjelih svjedoka i popis stradalnika, svakako najosjetljiviji momenat svake problematike koja se bavi ljudima, datumima i ljudskim tragedijama.
Netko će zacijelo i ovdje večeras postaviti pitanje čemu još jedna priča i još jedan popis stradalih u Rami u jesen 1942? Postoje najmanje dva razloga koji potpuno opravdavaju ovaj naš izdavački pothvat. Naime, već nam je poznato da je četnički zločin u Rami višestruko kompleksan i apsurdan događaj, opterećen brojnim pitanjima ali i proizvoljnim ineterpretacijama. Stoga bi svako jednostrano, površno ili neodgovorno bavljenje njime, vodilo u nove zablude koje nitko dobronamjeran ne priželjkuje. Neophodno je da svoju riječ kažu i povijesničari i poznavatelji ratne logike i strategije, kao i politolozi i moralisti i teolozi. Naša je generacija svjedok kako je, osobito kad je riječ o Bosni i Harcegovini i, ako hoćete bosanskim Hrvatima, većina naših sadašnjih životnih poteškoća posljedica upravo neriješenih pitanja iz naše prošlosti.
Druga ništa manje važna i opet višestruko obvezujuća činjenica za nas jest naš današnji životni kontekst, sa svim nijansama koje nas konkretno određuju. Životni, politički i nacionalni diskurs koji nas odrasle zbunjuje, a mlađe generacije formira na jedan, u najmanju ruku zabrinjavajući način, ozbiljno zvoni na uzbunu. Pojednostavljeno rečeno, danas su modi manipulacije i krivotvorenja svega i svačega, čak i ljudskih stradanja, kao što je i ramska listopadska tragedija. Sve ono što se može treba “unovčiti“ ili prodati u bescijenje, ukoliko je to trenutačno isplativo pojedincima ili bilo kakvim kolektivitetima. Istina je postala potpuno deplasiranom vrednotom, a trenutni interes poželjnom kategorijom za sve i svakoga. Ako ova knjiga bude samo mali otklon od ovakve logike i mentaliteta, njezino objavljivanje postići će svoju svrhu.
U fratarskim samostanima postoji jedna knjiga koja se zove nekrologij. To je popis pokojnih fratara, svjedoka naše prošlosti, po datumima njihove smrti. Svake večeri čitaju se imena fratara koji su preminuli na sutrašnji dan. Knjiga koju večeras predstavljamo nekrologij je našega kraja i stoga bi je trebala imati svaka ramska kuća. Zato knjigu Rama 1942. preporučam, nadajući se da će biti cijenjena i rado čitana.
Fra Stjepan Lovrić
Rama, 28. veljače 2014.
