Kamo je nestala „Gospa ramska“?

27.04.2017 22:20   |   1754 prikaza Kamo je nestala „Gospa ramska“?

Na ovo pitanje  mogli su neupućeni novinari dobiti odgovor jednim telefonskim pozivom kompetentnih  ljudi u Franjevačkom samostanu Rama-Šćit.


Nisu pitali, a jesu o tome pisali.


Sapienti sat!

Ovo je informacija za zainteresirane  Ramljake i prijatelje Rame:


Odlukom uprave Franjevačkog samostana Rama-Šćit  skulptura kojoj se pridodao naziv „Gospa Ramska“ i koja je postavljena u samostanski  perivoj  u sklopu  međunarodnog projekta  Staza Gospi Sinjskoj, 2015.  rad akad. kipara Stipe Sikirice nalazit će se od 25. travnja 2017. u Galeriji „ fra Ljubo Lucić“ Franjevačkog samostana Rama-Šćit.


Obrazloženje:


Ne kanimo nipošto dovoditi u pitanje estetsku razinu spomenute skulpture gosp. Stipe Sikirice. Štoviše skulptura će biti u Galeriji među prvorazrednim skulpturama i slikama.


Istovremeno tvrdimo da koncepcijski  ova skulptura ne spada u hodočasničko-molitveni prostor kako mi zamišljamo ne samo Gospinu crkvu na  Šćitu već  i perivoj oko crkve, gdje su skulpture postavljene ne slučajno, već  su godinama stvarane ciljano, kao mjesta  na kojima jezikom umjetnosti  propitujemo svoje vertikale, tragedije i nade.


Zato je proglašavanje  ovog prostora „ svojevrsnom galerijom na otvorenom“  veliki nesporazum  s našim  originalnim  konceptom,  jer nitko ne hodočasti u  galeriju, niti u samostan, niti  u muzej, koliko god to bile vrijednosti, koje se bave duhom, kulturom, memorijama…


Funkciju koju je po projektu  trebala dobiti skulptura gosp. Sikirice  kao spajanje dvaju hrvatskih, katoličkih  lokaliteta  Rame i Sinja već je 1998. preuzela skulptura-reljef  Gospe ramske, rad akad. kipara  Kuzme Kovačića.


Kovačićeva Gospa ramska posve je preuzela funkciju hodočasničkog mjesta:


To je  Gospin lik u bronci, ukrašen  zavjetnim  zlatnim zvijezdama i dragim kamenjem  nalazi se pored oltara,  a za Veliku Gospu i Malu Gospu  iznosi se na postolju ispred crkve.


Ova Kuzmina  skulptura, makar u bronci vrlo je prepoznatljiva, nježna, s karakterističnim  naklonom majčinske blizine kao i  ona originalna Gospina slika  u ulju na platnu iz 15. stoljeća talijanskog, mletačkog slikarstva.


Netko je od sinjskih fratra rekao kako je ova Kuzmina  Gospa ramska zapravo original  u bronci.


Sinjski fratri su kako i dolikuje molili ramske fratre  i gosp. Kuzmu Kovačića da bi napravili jedan odljev  ovog Gospina lika za Gospinu  crkvu u Sinju. Skoro identično su 2007. ukrasili  ovaj  Gospin lik u bronci. Tako ova dva skoro  identična Gospina lika otada igraju ulogu  točaka poveznica Rame i Sinja.
Gospin lik kako ga nudi skulptura gosp. Sikirice nije ni prepoznat niti  prihvaćen u međuvremenu kao hodočasničko mjesto Gospi ramskoj.  Zato držimo da dupliranje ili umnažanje ikonografskih rješenja samo može zbunjivati vjernike i hodočasnike.


To nitko ne radi ukoliko ima viziju nekog prostora kao čistog hodočasničkog  mjesta, a upravo tako zamišljamo naš prostor u oko Gospine crkve  u  Rami na Šćitu.


Kulturološku, povijesnu funkciju koju nosi ideja projekta Staza Gospi  sinjskoj ova skulptura može vršiti i u Galeriji.  No, ni tu se  ne bi trebala zvati Gospa ramska, jer je ona ikonografski jedno opće mjesto.


Srdačno vaši,
Uprava Franjevačkog samostana Rama-Šćit