Novosti - arhiva - svibanj - lipanj 2009.
26/6/09.
Malo mjesto za veliki odmor
U vremenu ljetnih vrućina mnogi razgovori se svode na pitanja gdje i kako će se provesti godišnji odmor ili kakav produženi vikend. Budući da nam je kriza svima za petama teško je pronaći dobro i jeftino mjesto za ugodan odmor.
Kada upeče ljetni zvizdan traži se mjesto u nekoj dubokoj hladovini, a najbolja hladovina je u prirodnom hladu kakvog stabla bogate krošnje. Međutim, mnogi svoje mjesto u hladu žele pronaći na višim nadmorskim visinama.
Malo je mjesta u Bosni i Hercegovini koja u s ugodnom nadmorskom visinom i magistralnim putom kao što je Makljen iznad ramske doline sa svojih 1122 m.
Naravno, kao i mnoga druga Bogom dana mjesta nisu pravilno ili nikako iskorištena. Naime, kada su najveće ljetne vrućine na Makljenu je veoma ugodno za pravi odmor.
Međutim, vrlo često smo skloni kazati kako nam ništa ne ide ili kako nema perspektiva raditi ovo ili ono... Jednostavnim rječnikom rečeno sve je bolje nego raditi.
Da to nije pravilo opće prihvaćeno pobrinuo se Nikica Peran koji je na Makljenu iskoristio napušteni stari objekat. Uz minimalne građevinske radove napuštenu kuću pretvorio je u zanimljiv ambijent za odmor i opuštanje. U okruženju prirodom uz magistralni put M16 prigoda je za obiteljska, prijateljska i slična druženja.
Fotografije govore više od riječi. /Tekst i fotografije: Zoran Stojanović/
25/6/09.
Proslavili 20. godišnjicu mature
Generacija maturanata prozorske srednje škole iz 1988/89 obilježila je 20. lipnja 2009. godine 20. godišnjicu mature. Nakon 20 godina okupili su se u motelu Rama i razmijenili svoja iskustva i prisjetili se zajedničkih dana i uspomena iz Srednje škole. Pored tridesetak "maturanata" danas rasutih na sve strane na zabavu su došli profesori Fahrudin Kurć, Alija Zečić (Džo), Ivan Zadro i Smajo Heljić. Uobičajena procedura okupljanja u školi i prozivka ovaj put je izostala jer su trenutno radovi u Srednjoj školi u Prozoru. /A. Burić/
Fotografije su u Picasa galeriji: Matura 20!
24/6/09.
Proslava patrona župe Uzdol
U srijedu, 24. lipnja 2009. godine, svečano je proslavljen blagdan svetoga Ivana Krstitelja koji je ujedno i zaštitnik župe Uzdol. Vjernici su se za proslavu patrona pripremali devetnicom koja je započela u ponedjeljak, 15. lipnja, a završila u utorak, 23. lipnja. Na proslavi samoga blagdana, Bolesničku misu u 9 sati u župnoj crkvi, predvodio je i pod njom propovijedao pater Mirko Vukoja, budući vojni kapelan HV, a inače, svećenik koji je rođen u župi Uzdol. Nakon završetka Bolesničke mise blagoslovljena je voda sv. Ive.
Svečano koncelebrirano euharistijsko slavlje u 11 sati pred starom župnom crkvom u nazočnosti 9 svećenika predvodio je i pod njim propovijedao don Robert Ružić, ravnatelj Medicinskog centra "Sv. Vinko" u Sarajevu.
Prije same Mise, nazočnim župljanima, hodočasnicima i štovateljima sv. Ive obratio se župnik župe Uzdol, vlč. Miljenko Džalto, koji je pozdravio sve nazočne, napomenuo iseljene župljane na popunjavanje kartica te najavio blagoslov novoga drvenoga Uzdolskog križa u crkvenom dvorištu. Križ je blagoslovio don Robert, koji se kasnije u prigodnoj propovijedi osvrnuo na pojmove vjere, imena, ljubavi, jedinstva . praveći usporedbe između našega vremena i vremena u kojem je živio sv. Ivan. Miso slavlje svojim pjevanjem uljepšavali su članovi mješovitoga župnoga zbora "fra Stjepan Barišić" pod ravnanjem gospođe Biljane Glibo. Na kraju Mise, nazočnima se ponovno obratio župnik župe Uzdol, koji se zahvalio svima onima koji su doprinijeli ovoj proslavi, a posebno onima koji su radili na ostvarenju projekta obnove i rekonstrukcije nove župne crkve te postavljanja novoga Uzdolskog križa. Poslije euharistijskoga slavlja uslijedio je susret iseljenih župljana župe Uzdol odnosno narodno slavlje uz gangu, bećarac, brojkavicu i svirke na izvornim glazbalima, a za sve pozvane uzvanike upriličena je zakuska u kripti župne crkve.
Tekst M. Rumbočić, fotografije S. Bošnjak
Fotografije su u Picasa galeriji: Sv Ivo!
24/6/09.
Okrugli stol o nasilju u obitelji
U organizaciji Grupe Građana Katarina u Prozoru je 22. lipnja 2009. održan Okrugli stol na temu: Nasilje u obitelji-posttraumatski sindrom i kako nositi se s njim. Predavač mr. sc. dr. Katica Nikolić, neuropsihijatar, govorila je prisutnosti nasilja u obitelji i društvu općenito, navodeći primjere iz prakse i edukaciji, odnosno kako reagirati ukoliko se nasilje uoči u obitelji i zajednici. O ovom problemu izneseni su i podaci iz PS Prozor-Rama gdje je rečeno da je od 2005. do 2008. broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji bio u porastu dok u ovoj godini zabilježena dva slučaja nasilja u obitelji. Istaknuta je i važnost suradnje sa Socijalnom skrbi i njihove mogućnosti i ovlasti. Okupljeni na Okruglom stolu, uglavnom žene, imali su niz pitanja vezano za temu na što je dr. Nikolić spremno odgovorila. Okrugli stol o nasilju dio je projekta Promijeni život koji financira Ekumenska inicijativa žena Omiš iz RH /A. Burić/
23/6/09.
Ramski običaji: Ivandan - Sveti Ivo Krstitelj
Uoči Ivandana (24. lipnja) pale se svitnjaci. Svitnjaci su vatre po brdima i uzvišicama, na raskršćima ili nekim za to uobičajenim mjestima. Svaka katolička kuća sudjeluje u ovom običaju paljenja svitnjaka. Djeca i stopanice iznosili bi slamu i grane na mjesto paljenja svitnjaka. Svako čeljade donosilo bi iz kuće upaljenu glavnju i njom bi palilo slamu i sve što je pripremljeno za paljenje. Oko vatre bi se okupila i djeca, i mladi, i stariji. Bilo bi pravo natjecanje čija će vatra biti veća. Djeca bi preskakala vatru kada bi plamen bio najveći. Mladi bi znali oko vatre igrati kolo pjevajući u kolanju pjesmu svetom Ivi. Kada vatra sagori, svi se vraćaju svojim kućama. Tada bi se uzimalo svetu vodu i njome se škropilo stoku, štale i sve što je vezano uz blago (stoku). Na Ivandan, rano ujutro, natjecali bi se i djeca i odrasli, tko će ranije ustati i prvi pogaziti pepeo od sinoćnje vatre, jer se vjerovalo da će onaj tko prvi pogazi pepeo ivandanjske vatre, biti zaštićen od bolesti nogu, a mladi će biti brži na svadbenim trkama. Vjerovali su da je dobro i stoku prevesti preko pepela od svitnjaka.
U prijašnjim kućama nije bilo kupatila ni redovitog kupanja. Čekalo bi se ljeto da se na|e prigoda za kupanje. Najčešće je to bilo malo dublje i šire mjesto na potoku ili močilo, gdje bi se znala kupati djeca, a i odrasliji, pazeći da ih drugi ne gledaju. Bio je običaj okupati se na Ivandan i time bi otpočela sezona kupanja. I čobani bi na Ivandan znali kupati svoju stoku. Vjerovalo se da se ne valja kupati prije Ivandana.
U Bosni i Hercegovini na više mjesta postoji voda svetog Ive, izvori koje bi tim imenom nazivali. Tamo gdje nema takvih izvora, blagoslivljala bi se voda uz misu i ponudila onomu tko je želi ponijeti kući. U Rami se sveti Ivo posebno slavi na Uzdolu. Kako je narod Rame doživljavao sv. Ivu, možemo naslutiti iz stihova dviju zanimljivih pjesmica u obliku molitve, koje su do danas ostale u pamćenju ljudi.
Sveti Ivo crkvu gradi
Sveti Ivo crkvu gradi,
ni na nebu, ni na zemlji,
neg u zraku, u oblaku.
Ni drvetom, ni kamenom,
nego lišćem od bršljana.
Tu je Isus dolazio,
mladu misu govorio.
Tu Marija dolazila,
I Isusu govorila,
da oprosti svim grešnicim.
Sveti Ivo Krstitelju
Sveti Ivo Krstitelju,
dragi Božji prijatelju.
Tebe molim, moli za nas,
u potrebi pomozi nas:
sada, uvik, na kraj smrti naše,
pored ove gorke čaše.
U ljubavi da živimo,
u pokori da umremo.
Sina Božjeg da vidimo,
da se s njime veselimo
po sve vike vikova. Amen.
P. S. Danas je Radio-televizija Bosne i Hercegovine snimala običaj paljenja svitnjaka u Rami koji će prikazati u jednoj od svojih dokumentarnih emisija.
Fotografije su u Picasa galeriji: Ivandan!
22/6/09.
Ustupak zlu
Čini se da je Europi ostala jedina dogma - sumnja u svoj put, dogma samorazaranja, jer "ništa nije zapadnjačkije od gnušanja prema Zapadu, od te strasti prema proklinjanju i razdiranju samoga sebe".
Piše: Fra Ivan Šarčević
Sva se politička borba kod nas svela na odnos Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom s Međunarodnom zajednicom koju predstavlja Valetin Inzko. Ništa novo, jer tako to, s manjim ili većim intenzitetom, traje punih dvadeset godina, od Miloševića i Backera, preko raznih voždova i visokih predstavnika, solana i špirića, do naših dana. Glavni politički subjekti su dakle nositelji tvrdoga, nacionalističkoga srpskoga režima i podijeljena međunarodna, osobito europska politika. Sve druge politike, i bošnjačka i hrvatska, nisu nebitne niti lišene odgovornosti, ali su značajne onoliko koliko se uklapaju u taj sukob.
RS tvorevina, iznikla na etničkom čišćenju i nepravdi rata najprije se hrani mitom o nedužnosti, nijekanjem agresije, zaboravom vlastitih zločina ili te zločine pravda krivom interpretacijom prošlosti, patnjom i žrtvama koje je bilo nužno osvetiti. Bez imalo samokritičnosti svi srpski režimi u dvadesetak zadnjih godina nisu ništa drugo nego pobjeda tiranije i nijekanje onih vrijednosti na kojima se izgradila Europa. Vrhunac diktature srpskoga režima predstavlja samohvalisanje političara iz RS kako je ta "državica" (za razliku od Federacije!) skladna, ekonomski prosperitetna, čak demokratična, a u biti ona nije samo negacija države Bosne i Hercegovine nego negacija gotovo svih sloboda i ljudskih prava na kojima su se gradile zapadne zemlje.
Europska politika čitavo jedno stoljeće nije pronašla načina kako odgovoriti divljacima i diktatorima koji se proglašavaju civiliziranima i demokratima. "Minhenizam" - kako dobro primjećuje Havel - popuštanje Hitleru 1938., taj ustupak zlu i skrivanje u neznanje i nedjelovanje, prati i danas gotovo sve europske političare i to se prenijelo na sve nas kao mentalitet, kao opće stanje svijesti. No, kad se jednom napravi ustupak mračnim silama, mrak nam postaje jedino prihvatljivim. Dakle, nije samo dva puta euroamerička politika zakazala, ne dakle samo u Münchenu pred Hitlerom te u pregovorima i prljavim podjelama sa Staljinom, nego je padom komunizma 1989. uplovila u osjećaj trijumfa nad "drugom Europom" i uljuljala se u svoj navodno ispravni put. Zapadna se Europa od tada demobilizirala, počela snovati svoje tehničko i tržišno ujedinjenje proširenjem granica, a gubeći i ne inzistirajući na vrednotama na kojima počiva, te zatvarajući se u cinizam ugode i u prikrivenu nesnošljivost prema tako blizim balkanskim susjedima.
Plejada europskih političara koji su imali ikakve veze s našim ex-Yu-zemljama žive u jednoj vrsti "loše mirne savjesti", u očaju duha, u odsutnosti vizija, jer su posumnjali u svoju vlastitu misiju da ne bi bili proglašeni novim agresorima ili kolonijalistima. Štoviše, optuživat će nekada i Ameriku koja doduše čini pogreške ali ih i popravlja, samo da bi Europljani spasila svoju inertnost. Europa se, kako primjećuje P. Bruckner, stalno kaje i za pogreške koje nije napravila. A na tu kartu krivnje igraju svi ucjenjivači i diktatori, naravno i srpski. Taj "duh kajanja guši duh otpora" prema zlu pa se europski političari, iako dobro znaju, iako imaju činjenice, plaše ukazati na neprijatelje demokracije, a kamoli poduzeti konkretne mjere protiv njih nego s njima ulaze u iscrpljujuća nadmudrivanja. Politička platforma Europljana je izgrađena i na ideji ne da svima budu prijatelji, nego da se nikome ne zamjere, da se nikome ne bude neprijatelj, po onoj: Nemamo neprijatelja jer nikome nismo bitno pomogli (J. Renard). Zato se formiraju tolike delegacije, vode bezbrojni pregovori, vrše beskonačne analize, zato se gušimo u mitu jednako krivih, zato smo taoci krivih rješenja i podanici silnika i barbara. Zato i ono prudsko i mnoga druga pregovaranja koja nam se nameću kao mjerodavna, sve pod idejom: Tko to može biti protiv dijaloga?! jesu zapravo institucionaliziranje urotničke srdačnosti jer svaki taj čelnik - u odsutnosti odgovornosti za cjelinu - traži kako da prevari sugovornike i time niječe sami smisao pregovaranja.
Čini se da je Europi ostala jedina dogma - sumnja u svoj put, dogma samorazaranja, jer "ništa nije zapadnjačkije od gnušanja prema Zapadu, od te strasti prema proklinjanju i razdiranju samoga sebe" (P. Bruckner). A taj hiperkriticizam tako lukavo koriste svi postkomunistički diktatori od Banje Luke do Vladivostoka i ostavljaju i sebe i svoje narode i svoje susjede u višku prošlosti i mraku tiranije. Dok oni optužuju Zapad da bi izbjegli osudu i istinu o sebi, dotle Europljani svoj kompleks superiornosti očituju popuštanjem, žrtvujući svoju baštinu na oltaru novih/starih mračnih kolektivizama, iracionalnosti i religioznog fanatizma. Upravo, nedovoljnim uzimanjem u obzir promjene koje su se dogodile padom komunizma, neinzistiranjem na vlastitim vrednotama, te licemjernim popuštanjem balkanskim krvnicima, Europa se dovela dotle da unutar sebe same sve više ima problem s etničkim i vjerski čistim državama.
Početak otrežnjenja i ključ nove politike, kako europske tako i svih naših politika, jest u odbojnosti, otporu, aktivnoj borbi i stvarnom sankcioniranju diktatorskih režima a što ne znači mržnju prema njihovom narodu na čemu svoju kriminalnu i zlu vlast upravo grade svi ti umiveni ili sirovi tirani.
21/6/09.
Proslava patrona župe Prozor
U župi Prozor svečano je proslavljen blagdan Presvetog Srca Isusova koji je ujedno i zaštitnik župe. Vjernici su se za proslavu patrona pripremali devetnicom odnosno trodnevnicom kada je u župnoj crkvi u 18 sati, svete Mise predvodio i pod njima propovijedao vlč. Marko Hrskanović, župnik župe Brusnica kod Bosankog Broda. Svečanu koncelebriranu Misu u nazočnosti 9 svećenika, na sami blagdan Presvetog Srca Isusova u 11 sati na trgu dr. Josipa Stadlera, predvodio je i pod njom propovijedao vlč. Marko Hrskanović. U prigodnoj propovijedi vlč. Marko između ostaloga istaknuo i međusobno povezao pojmove žrtve, križa i ljubavi. Svečanosti misnoga slavlja uvelike je pridonio mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Anđeline Perić, SMI. Nakon Mise vjernici su uz čašicu razgovora, te pjesmu i kolo proslavili nutarnju proslavu svoga zaštitnika. Na blagdan Bezgrešnog Srca Marijina, u subotu, 20. lipnja nakon večernje svete mise u župnoj crkvi u Prozoru organiziran je drugi po redu dječiji festival duhovnih šansona pod nazivom Pjevajmo Isusu. Festival je započeo pjevanjem dječjeg zbora Prijatelji Maloga Isusa Prozor pod ravnanjem s. Anđeline Perić, SMI. Poslije izvođenja prošlogodišnje pobjedničke pjesme, voditeljice programa najavile su župnika župe Prozor, Preč. Franju Ivandića koji je pozdravio sve nazočne te otvorio natjecateljski dio festivala. Na ovogodišnjem festivalu izvedene su 34 skladbe, od kojih je četveročlani žiri izabrao tri. Prvo mjesto zauzela je skladba pod naslovom Simbol koju je otpjevala Ana Topić, drugo mjesto zauzela je skladba pod naslovom Majka srca mog koji je otpjevao Jurica Bešker i treće je mjesto zauzela skladba pod naslovom Plač anđela koju je otpjevala Mira Jakovljević.
Na kraju festivala, župnik je dodijelio novčane nagrade onim izvođačima koji su zauzeli prva tri mjesta, a svim ostalim natjecateljima te onima koji su doprinijeli ostvarenju ovoga događaja uručio je prigodne diplome.
Vanjska proslava za cijeli ramski dekanat bila je u nedjelju, 21. lipnja 2009. godine, a središnje koncelebrirano euharistijsko slavlje u 11 sati na trgu dr. Josipa Stadlera u nazočnosti 7 svećenika predvodio je i pod njim propovijedao vlč. Pavo Nikolić, župnik župe Podkraj kod Travnika. U prigodnoj propovijedi vlč. Pavo istaknuo je kako se vjernici katolici ne bi trebali bojati života te kako bi trebali imati istinsko pouzdanje u Boga. Kao i na nutarnjoj proslavi patrona, misno slavlje svojim pjevanjem i sviranjem uljepšali su članovi mješovitoga župnog zbora pod ravnanjem s. Anđeline Perić, SMI. Na kraju euharistijskoga slavlja nazočnima se obratio preč. Franjo, koji je vjernicima župe Prozor, čestitao njihov patron te pozvao sve nazočne na narodno veselje poslije mise u kojem su nastupili i pobjednici dječjega festivala.
Marinko Rumbočić
21/6/09.
Okrugli stol: "Nasilje u obitelji - posttraumatski sindrom i kako se nositi s njim"
Grupa građana "Katarina" poziva žitelje općine Rame na Okrugli stol koji će se održati u ponedjeljak, 22. 06. 2009. godine, u Motelu Rama s početkom u 19:30 sati, na temu Nasilje u obitelji - posttraumatski sindrom i kako se nositi s njim.
Predavač na okruglom stolu je mr. sc. dr. Katica Nikolić, neuropsihijatar. Cilj održavanja Okruglog stola je prepoznavanje problema nasilja u obitelji i zajednici, prvenstveno nasilja nad ženama (postramutski sindrom) i educiranje kako reagirati na problem ukoliko se susretnemo s njim u svojoj obitelji i široj zajednici.
Projekt je financiran od strane Ekumenske inicijative žena Omiš iz Republike Hrvatske.
20/6/09.
Održan Međunaroni znanstveni skup "Rama - nekoć i danas"
U organizaciji Matice hrvatske Prozor-Rama, Hrvatskog studija Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za latinitet Sveučilišta u Mostaru u petak je u Domu kulture u Prozoru održan Međunarodni znanstveni skup "Rama - nekoć i danas".
Prije samog otvaranja u sklopu programa nastupilo je Kulturno-umjetničko društvo "Rama", koje je predstavilo narodne igre, pjesme i narodnu nošnju Hrvata Rame.
Prisutne su pozdravili Šimun Novaković, predsjednik Matice hrvatske Prozor-Rama, akademik i književnik Ivan Aralica, te predsjednik organizacijskog odbora Josip Grubeša.
"Od samog početka nosila nas je želja okupiti najrelevantnije stručnjake iz različitih znanstvenih područja, koji u okviru svojih kompetencija mogu ponuditi stručno viđenje, povijesne kulturne i gospodarske situacije Rame, te tako dati vjetar u leđa napretku ovog kraja. U tome smo, nema sumnje, uspjeli. Dovoljno je pogledati sadržaj dvojezičnog zbornika sažetaka i uvjeriti se da je to tako", kazao je Grubeša.
Skup je otvorila Borjana Krišto, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine, pod čijim se pokroviteljstvom ovaj skup i održava, koja je, u svom obraćanju, kazala da ovaj skup ima ogroman i višestruk značaj, prije svega zato što je ovo prvi međunarodni naučni skup u povijesti Rame.
"Prema broju prijavljenih radova i prisutnosti može se zaključiti da je organizator uspio pobuditi veliki interes, te da se zajednički pokušaju, na takav način, dati odgovori na mnoga pitanja, kako iz povijesti, tako i kulture i bogate ramske baštine i tradicije, a posebno otvoriti nova pitanja čiji odgovori nude opstanak i razvoj u svakom pogledu. Raduje činjenica što će se na ovom skupu, pored brojnih tradicijskih, povijesnih, kulturnih, književnih i ratnih tema, obraditi i privredne teme, iz kojih će se vidjeti kako Rama ima hidroenergentski potencijal, potencijal za proizvodnju hrane, te ogromne turističke mogućnosti. U tom pravcu ima i značajan ljudski resurs. Vjerujem da je ovaj skup odlična prilika za istaći da Rama i ova prostor ima radišne i kvalitetne ljude, spremne odgovoriti svim izazovima i poteškoćama, a sve u pravcu i cilju jačanja privrednog razvoja, a svakako i općeg dobra", kazala je Krišto u svom obraćanju.
Nakon obraćanja organizatora uslijedilo je predstavljanje 29 radova na teme: geografske značajke ramskoga kraja, povijesti Rame, kulturno naslijeđe Rame i društveno-privredne perspektive ramskoga kraja, na kojima je radilo oko pedeset naučnika, od čega je najviše doktora nauka.
U sklopu ovog događaja, u organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva (HKDD) prikazan je dokumentarnog filma "Fenix - Bugojanska grupa".
Tekst: A. Brkić; foto: H. Šljivo
Fotografije su u Picasa galeriji: Rama - nekoć i danas!
19/6/09.
Održana 7. sjednica općinskog vijeća općine Prozor-Rama
U četvrtak, 18.6. 2009. godine održana je 7. sjednica Općinskog vijeća Prozor - Rama.
Na dnevnom redu 7. Sjednice općinskog vijeća Prozor-Rama našla su izvješća Centra za socijalni rad, Doma zdravlja "Rama", Sportskog saveza i sportskih klubova, informacija o stanju u prosvjeti, kulturi i sportu u općini Prozor - Rama, te davanje suglasnosti na Općinski akcijski plan "lokalno je primarno".
USVOJEN PROGRAM POTICAJA ZAPOŠLJAVANJU
Najveću pažnju izazvali su prijedlozi Nacrt Odluke o osnivanju mjesnih zajednica i Prijedlog poticaja zapošljavanju u općini Prozor - Rama za period od 2009. do 2014. godine, te prijedlog Odluke o pristupanju i izgradnji poduzetničkih zona u općini Prozor/Rama
Konstatirano je da je ova općina u velikom zaostaku kad je riječ o osnivanju mjesnih zajednica. Uzimajući u obzir značaj osnivanja ovih jedinica lokalne samouprave, načelnik općine dr. Jozo Ivančević je pozvao vijećnike da kvalitatnim primjedbama i prijedlozima pomognu postupak utemeljenja mjesnih zajednica, sve na dobrobit mještana.
Od strane vijećnika pozdravljen je i podržan Program poticaja zapošljavanju u ovoj općini za naredni petogodišnji period. Programom se predviđa poticanje novog zapošljavanja subjektima malog i srednjeg poduzetništva, i to dijelom grant sredstvima a dijelom subvencioniranjem kamata na kredite.
Unatoč velikim preuzetim dugovima, općina je za ove svrhe osigurala proračunska sredstva u visini od 150.000,00 KM za ovu godinu, a planira u narednom periodu taj iznos povećavati za po 50.000 KM godišnje. Vjećnicima je predočeno posljednje izvješće Zavoda za statistiku u kojemu je vidljivo katastrofalno stanje zaposlenosti, jer se stopa nezaposlenosti popela na preko 56% (31.03.2009. zaposlenih 1.424, a nezaposlenih 1.826).
18/6/09.
Međunarodni znanstveni skup "Rama - nekoć i danas
U organizaciji Matice hrvatske Prozor-Rama, Hrvatskog studija Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za latinitet Sveučilišta u Mostaru sutra će u Prozoru biti otvoren Međunarodni znanstveni skup "Rama - nekoć i danas".
Planirano je da sutra u 9 sati u Domu kulture u Prozoru skup otvori predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Brojana Krišto, pod čijim se pokroviteljstvom ovaj skup i održava. Nakon obraćanja organizatora na skupu će biti predstavljeno 29 radova na teme: geografske značajke ramskoga kraja, povijest Rame, kulturno naslijeđe Rame i društveno-privredne perspektive ramskoga kraja, na kojima je radilo oko pedeset naučnika, od čega je najviše doktora nauka.
U sklopu ovog događaja, u organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva (HKDD) u Ramskoj kući na Makljenu biti će 18. lipnja u 19 sati upriličena večer s Ivanom Aralicom, zatim prikazivanje dokumentarnog filma "Fenix - Bugojanska grupa" u Domu kulture u Prozoru 18. lipnja u 19,30 sati. Također je u organizaciji HKDD-a u subotu (20. lipanj) planiran izlet na planinu Radušu.
16/6/09.
Poziv na obilježavanje 37. obljetnice Fenix skupine
Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo i Klub hrvatskih iseljenika iz inozemstva - Zagreb pozivaju na obilježavanje 37 obljetnice FENIX (Bugojanske) SKUPINE pod nazivom HOD U HRVATSKU SLOBODU.
Program obilježavanja u općini Prozor-Rama:
- Petak, 19. lipnja 2009. godine u 19 h u dvorani Doma kulture u Prozoru: prikazivanje dokumentarnog filma o Fenix skupini
- Subota, 20. lipnja 2009. godine u 12 h na planini Raduši, lokalitet Grebovi (glavna komemoracija).
- Rumboci -Varvara (Draganj) u 16 h, komemoracija kod spomenika Iliji Lovrić.
Osim ovoga, HKDD je domaćin i kulturnome događaju Večer s Ivanom Aralicom koji će se održati u prostorijama Ramske kuće na Makljenu u četvrtak, 18. lipnja 2009. godine u 19 h, a prije samoga događaja, dr. Pero Sudar, pomoćni vrhbosanski biskup, blagoslovit će Ramsku kuću br. 3.
16/6/09.
Karate klub "EMPI" Prozor-Rama na turniru u Dubrovniku
Dana 13. 6. 2009. održan ja otvoreni turnir u Dubrovniku pod nazivom "Dubrovnik open 2009". Na turniru je sudjelovalo 25 klubova i 320 natjecatelja iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Natjecatelji karate kulba "EMPI" sudjelovali su u katama (3 djevojčice) i borbama (17 dječaka i djevojčica).
Djevojčice (kate):
1. Katarina Jeličić - drugo mjesto - srebrena medalja
2. Katarina Bilić - treće mjesto - brončana medalja
Djevojčice (borbe):
1. Delfina Tadić - treće mjesto - brončana medalja
2. Jelena Faletar - drugo mjesto - srebrena medalja
Dječaci (borbe)
1. Marko Kuraja - prvo mjesto - zlatna medalja
2. Mijo Tadić - prvo mjesto - zlatna medalja
3. Dominik Petrović - prvo mjesto - zlatna medalja
4. Boris Boro - drugo mjesto - srebrena medalja
5. Ivan Sičaja - drugo mjesto - srebrena medalja
6. Toni Raić - treće mjesto - brončana medalja
7. Ivan Tadić - treće mjesto - brončana medalja
8. Ivan Kuraja - treće mjesto - brončana medalja
9. Tomislav Zelenika - treće mjesto - brončana medalja
10. Ivan Križanac - treće mjesto - brončana medalja
Ukupno 14 medalja: zlato 3, srebro 4, bronca 7
Također bivši član kluba Marinko Raič osvojio je prvo mjesto - zlatnu medalju - u finalnoj borbi, bio je bolji od natjecatelja iz Crne Gore u kategoriji seniora. Karate klub nastavlja sa svojim aktivnostima i pripremama za turnir u Bugojnu 20. lipnja i 27. lipnja 2009. u Širokom Brijegu, te pripremama za polaganje za određena zvanja - pojaseve koji će se održati krajem lipnja tekuće godine.
16/6/09.
Članovi Udruženja "Djeca nade" na manifestaciji "Probudite se"
Na manifestacija "Probudite se", koja je u organizaciji Saveza SUMERO održana 13. lipnja 2009. godine na Trgu djece Sarajeva i na kojoj je učestvovalo preko 35 udruženja djece i osoba s posebnim potrebama iz cijele Bosne i Hercegovine, sudjelovali su i članovi Udruženje roditelja djece sa posebnim potrebama "Djeca nade" iz općine Prozor-Rama.
U sklopu manifestacije održana je prodajna izložba radova udruženja i poetsko druženje. Cjelodnevni program je bio kulturno-zabavnog karaktera, a članovi udruženja međusobno su se upoznavali i družili.
Udruženje "Djeca nade" već četvrti put sudjeluje na ovoj manifestaciji, a ove godine bilo je 14 učesnika (8 članova i 6 osoba u pratnji) koji su izlagali svoje radove.
15/6/09.
Proslavljen patron župe Gračac i blagoslovljen kip sv. Ante Padovanskoga
Župa Gračac proslavila je svog nebeskog zaštitnika sv. Antu Padovanskoga. Za proslavu vjernici su se pripremali trodnevnicom - srijeda, četvrtak i petak - i misom na sami dan sv. Ante, 13. 6. 2009. Vanjska proslava za cijeli ramski kraj bila je dana kasnije. Misu je predvodio i propovijedao fra Stjepan Radić, ravnatelj Kruha sv. Ante iz Sarajeva.
Na početku mise fra Stjepan je blagoslovio kip sv. Ante Padovanskog, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića, koji je postavljen u dvorištu ispred crkve.
U svojoj propovijedi fra Stjepan je govorio čovjeku kao biću slobode. Sv. Anto od nas očekuje da pokušamo činiti ono što je on činio: osloboditi se neznanja i drugih ropstava, otvoriti se djelovanju Duha Božjega i u tom Duhu pravilno vrednovati život i svijet oko sebe. Najveći grijeh današnjeg čovjeka je taj što je za mjerilo vrijednosti uzeo sebe i svoje uskogrudne interese, a sve u ime Boga i naroda, a što je u biti negacija i jednoga i drugoga. Nije se povuklo crtu razgraničenja između dobra i zla, nego između sebe i drugoga, između svoga i tuđega, a to uvijek iznova dovodi do novih ropstava i zala. Ako želimo biti istinski slobodni, ne smijemo dozvoliti da nas bilo što zarobi, da bilo što zagospodari nama. Zato nam je potrebna jaka volja, velika ljubav prema čovjeku i Bogu i stalna budnost po uzoru na sv. Antu - naglasio je fra Stjepan u svojoj propovijedi.
Na kraju mise prisutnima se obratio i kipar Kuzma Kovačić riječima: Stvoriti sliku sveca zahtjevna je zadaća za umjetnika koji želi izraziti ne samo svoja likovna i umjetnička uvjerenja i osjećaje nego i svoju vjeru tj. našu zajedničku vjeru. A izraziti kipom svetost znači ispovjediti vjeru pred svima i u ime svih. Tako umjetnost postaje baštinom cijele zajednice. Zaista mi je velika čast što sam mogao to učiniti. Odavno u srcu nosim želju na poseban način, umjetničkim djelom, zahvaliti sv. Anti neprispodobivom svjedoku vjere, koji je čuvao naša djetinjstva, naše obitelji i naš narod. Ovaj lik sv. Ante oblikovan je u tradicionalnoj impostaciji, suvremenim kiparskim izričajem i osjećajnošću, jasnoćom i toplinom modulacije koja, nadam se, otvara i čuva put do osjećaja drugih, do nas samih.
Nadam se, dragi prijatelji, da sam uspio stvoriti djelo koje će nas sve radovati kroz mnoga ljeta - istaknuo je Kuzma Kovačić.
U Picasa galeriji su fotografije: Sv Anto 2009.
13/6/09.
Ramski običaji: Sveti Ante Padovanski
Sveti Anto (13. lipnja) je najomiljeniji svetac kod katoličkog puka u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Rami. Ramljaci su hodočastili svetom Anti na Gračac ili na Pidriš. Prva hodočašća koja djeca upamte u Rami jesu upravo hodočašća svetom Anti. Sveti Anto je zaštitnik djece pa bi majke zavjetovale djecu u neko od ovih prošteništa. Najviše prosjaka bivalo je na ovaj blagdan. Istančan osjećaj za potrebe siromašnih stoljećima se izražavao i u Rami preko darova u Kruh sv. Anti. Darivanje siromaha bilo je vezano uz zavjete i karitativnu djelatnost Kruha sv. Ante.
Uz blagdan Svetoga Ante bili su upamćeni i prvi plodovi: ošlame i jabuke. U davna vremena nije bilo druge mogućnosti da bi se pojela voćka nego čekati da sazrije negdje u Rami. Najbolje ošlame su bile u Donjoj Rami, u Trišćanima, na Kućanima i u Neretvici. Na Pidrišu bi donosili ošlame iz Bugojna pa se čulo uzvikivanje prodavača: Ošlamka, bugojka! Rijetko bi netko imao vagu ili mali kantar kojim bi mjerio, nego se mjerilo loncem od jedne oke (1 oka = 5/4 kg).
Djevojke i momci bi se posebno naburečili kad bi išli na Gračac ili na Pidriš. Mnogi su prve cipele u životu obuli za ovaj blagdan. Ne bi trebalo zaboraviti i jednu praksu koja je bila prisutna u čitavoj Rami kada se više kilometara pješačilo do crkve. Cipele su s početka imali samo oni iz dobrostojećih obitelji. U siromašnijim obiteljima mijenjali su se tko će nedjeljom kmisi pa bi tako jedne cipele bile na dvoje ili troje u obitelji. Računalo se da bi jedne cipele trebale trajati više godina. Stoga bi misari išli nedjeljom s gumenim opancima ili čizmama gotovo do same crkve, a onda bi se preobuli tako što bi opanke ostavili u kakav žbun ili na neko skrovito mjesto dok se ne vrate od crkve, gdje bi se ponovno preobuli. Djeca koja bi se ranije vraćala iz crkve kući znala su više puta praviti šale skrivajući opanke momcima i djevojkama koji bi ih po povratku s teškom mukom pronašli.
11/6/09.
Svetkovina Tijelova
Na Šćitu je svečano proslavljena današnja svetkovina Tijelova. Nakon pučke mise, koju je predvodio gvardijan fra Mato Topić, uslijedila je Tijelovska procesija kroz dvorište samostana. Kao i prošle godine, ovogodišnji prvopričesnici nosili su košarice s cvijećem i putom kuda je nošen presveti oltarski sakrament posipali su latice cvijeća.
Svetkovina Tijelova slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva. Za Katoličku Crkvu, svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Pojavljuje se u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo proširuje se u 14. stoljeću. Augustinska redovnica sv. Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji, imala je viđenje punog mjeseca, na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana, kojim bi se častio Presveti oltarski sakramenat. Na njezinu molbu, mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njeni suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavljuje bulu 1264., kojom blagdan Euharistije, želi proširiti na cijelu Crkvu. No, brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Fotografije Tijelovske procesije su u Picasa galeriji: Tijelovo!
11/6/09.
Stipendije za studente
Obavještavaju se studenti koji su dobili stipendiju od općine Prozor-Rama za akademsku 2008./09. godinu, da će potpisivanje ugovora biti moguće u dva termina: 22. 06. 2009. (ponedjeljak) u 10 sati i 29.06.2009. (ponedjeljak) u 10 sati, u prostorijama Doma kulture.
Stipendisti sa sobom trebaju ponijeti broj računa koji je otvoren u nekoj od banaka u gradu, te Index ili ovjerenu kopiju Indexa.
Napomena: Ukoliko je neki student iz opravdanih razloga spriječen da dođe, ugovor može potpisati i jedan od roditelja, ili druga osoba koja mora imati punomoć od strane studenta.
Popis studenata!
10/6/09.
Proslava sv. Ante Padovanskog na Gračacu
Župnik s Gračaca fra Jure Perić poziva na proslavu patrona župe Gračac - sv. Ante Padovanskoga:
1. Vanjska proslava za cijeli ramski kraj bit će u nedjelju, 14. lipnja 2009.;
- Rana misa u 8,30 sati
- Pučka misa u 11 sati
Svečanu pučku misu predvodit će fra Stjepan Radić, ravnatelj "Kruha sv. Ante" Sarajevo.
2. Župna proslava patrona župe Gračac:
a) Trodnevnica:
Srijeda, 10. lipanj, u 18 sati
Četvrtak, 11, lipanj, u 11 sati
Petak, 12. lipanj, u 18 sati - pod svetom misom obavit će se i primanje novih članova Franjevačkog svjetovnog reda iz svih ramskih župa
b) Na sam patron župe, 13. lipanj, svete mise su:
- u 8,30 sati, rana misa
- u 11 sati, svečana pučka misa koju će predvoditi prof. fra Miro Jelečević iz Sarajeva
- u 18 sati, pod misom će bit blagoslov
djece!
NB. Prije svake svete mise bit će mogućnost za svetu ispovijed!
9/6/09.
30. godišnjica mature
Generacija maturanata iz 1978/79. godine Gimnazije u Prozoru u subotu je obilježila je 30. godišnjicu mature. Tridesetak učenika iz dva odjeljenja tadašnje gimnazije okupilo se na slavlju na koje su stigla i njihova dva profesora Jerko Radić i Smajo Heljić.
Sat razrednog i prozivka održani su u školskim klupama, gdje su se okupljenim ispred organizacionog odbora obratila Blaženka Matešić i profesor Jerko Radić. Prisutni su se prisjetili profesora Smaje Nezića, Zije Samardžića i Omera Salkovića, te kolege Avde Muminovića, koji su umrli i minutom šutnje odali im počast.
Svečana večera i zabava održana je u restoranu "Eurobiser" u Prozoru. Valja spomenuti kako je riječ o izuzetno uspješnoj generaciji maturanata 1978/79 koja je iznjedrila danas uspješne liječnike, novinare, ekonomiste,pravnike, inženjere.
Većina slavljenika stigla je iz BiH i RH, a neki su na ovaj događaj stigli iz nekoliko europskih zemalja. Na obilježavanju su prisustvovali: Mara Babić, Ivan Brizar, Dragan Budimir, Ćazim Grcić, Senada Hadrović, Jure Ivić, Almasa Kulaglić, Dragan Kecman, Marija Novaković, Blaženka Palinić, Jela Petrović, Semir Plecić, Marko Prskalo, Nada Prskalo, Janja Rajič, Elbira Zajmović, Mile Anić, Marko Barišić, Ivan Babić, Marija Bošnjak, Luca Ćurić, Ruža Džolan, Ilija Faletar, Ante Filipović, Majda Islamović, Franjo Marić, Anka Nikolić i Aiša Zajmović.
Fotografije su u Picasa galeriji: Godišnjica mature!
8/6/09.
Skriveno znanje
Ne izgleda li da tekstovi mnogih današnjih polemičara vrve "skrivenim" znanjem koje nitko prije njih nije otkrio, sitnicama, pikanterijama, čak i "prljavim rubljem" do u deseto koljeno
Piše: Fra Ivan Šarčević
Posebnu slast kritike, pratimo to zadnjih godina, pobuđuju knjige i tekstovi povjesničara Dubravka Lovrenovića. I njegova nedavna knjiga o stećcima izazvala je kod jednoga dijela, osobito bošnjačkih povjesničara i intelektualaca, velika negodovanja. U bitnome, sva kritika Lovrenoviću dade se svesti na prigovor da kroatizira i katolicizira bosansko srednjovjekovlje, "dobre Bošnjane" i bogumile, tobožnje izravne pretke današnjih Bošnjaka kao i njihove nadgrobne spomenike - stećke. Neki se ne ustručavaju čak i Lovrenovića podvesti pod herceg-bosansku varijantu ideološkoga znanstvenika, mrzitelja Bosne i Bošnjaka.
Sabrani i dobronamjerni čitatelj neće moći naći u njegovim tekstovima zaključke koji mu se učitavaju. No, ne treba braniti Lovrenovićeve tvrdnje, njegovi tekstovi to čine. Htio bih ovim primjerom ukazati na način na koji se kod nas često vode polemike po novinama i na internetskim stranicama. Te polemike nerijetko prelaze kriterije ne samo znanstvenosti i logike nego i osnovne uljudnosti. Što su pitanja i problemi teži, što traže više proučavanja i poštenja, to se prije nađu skribomani koji olako dijele lekcije. Njihovo sve-znanje u konačnici ide za denuncijacijom sugovornika, a njihovi tekstovi pripadaju žanru difamacije, najgrubljeg ozloglašavanja.
Izgleda da neki polemičari vole najteža probleme, pokreće ih gorljivi, sveti bijes protiv složenosti stvarnosti, protiv razlika, pa žele sve pojednostaviti i banalizirati. Neke vodi želja za pozicijom, neke udvorništvo moćnima, neki opet u nesreći svoga identiteta ne podnose ništa i nikoga integralnijeg pa sve što je dobro žele razgraditi. Izvori odakle crpe svoje argumente mogu čak biti i relevantni, ali oni ih iskrivljuju, ili iz njih u brzini svoga zanosa izvlače samo ono što potkrepljuje njihovu već unaprijed donesenu presudu.
Češće se ti znalci svega ipak ne pozivaju na dokumente, nego na legende i narod, na narodnu predaju, na trač, na ono famozno "priča se", slično kako su sve inkvizicije, od Torquemadine do Udbine, skupljale materijale za optužbu. Neki se čak potpisuju pseudonimom kako bi još "slobodnije" izrekli "sve i svašta", jer protiv "svega" nema obrane.
Slično je nedavno jedan autor u "poligonskoj" rubrici ovih novina pošao od Talesa i stigao do franjevaca kao inkvizitora u Bosni, i jednim neprohodnim člankom ipak posve "jasno" podastro povijest od nekoliko tisuća godina: i nastanak kršćanstva, i islama, i vladanja Rimljana, sve do bogumila, Kosača, inkvizicije i stećaka... On ne razlikuje ni rimsku, ni papinsku, ni španjolsku inkviziciju, ne razlikuje inkviziciju kao istraživanje i inkviziciju kao spaljivanje. U govoru o franjevcima poziva se i na "neupitni" autoritet, na Krležu i na natuknicu njegove enciklopedije o franjevcima, ali samo kao inkvizitorima u Bosni. Ne ulazeći u to da je autor mogao makar spomenuti da ima ozbiljnih povjesničara koji su se kritički osvrnuli na Krležinu opčaranost "bogumilskim mitom", ili da su i sami franjevci nerijetko bili pod istragom i kažnjavani od inkvizicije, bez obzira hoće li usvojiti ta mišljenja, ipak mogao je vidjeti da je ista natuknica natopljena ideologijom komunističke partije i upitati se da i sam možda nije pod kakvom "vladajućom" ideologijom. Naime, nakon što ističe velike zasluge franjevaca u turskome vremenu, ista natuknica kaže kako su oni od 1900. "odgajali omladinu. u duhu nacionalne intolerancije", kako su suzbijali NOB-u, ali da "u novije vrijeme većina pripadnika reda nastoji da uskladi svoj rad s našom društvenom stvarnošću" (ELZ 2, Zagreb 1967, 453). Čini se da mnogi i današnji novinski i internetski polemičari izjednačuju tobože osvojenu političku slobodu s "usklađivanjem rada" s nekom parcijalnom politikom.
K. R. Popper je razlikovao "prosvjetare" od prosvjetitelja. Prve je nazvao i "samozvanim prorocima", znalcima posljednjih tajni koji dokazuju bez argumenata i kojima je više nakana poniziti protivnika nego do rješavanja problema i slobodnog mišljenja. Ne izgleda li da tekstovi mnogih današnjih polemičara vrve "skrivenim" znanjem koje nitko prije njih nije otkrio, sitnicama, pikanterijama, čak i "prljavim rubljem" do u deseto koljeno. U njima nema samokritičnosti, uspoređivanja svoga s drugim mišljenjima, nema mogućnosti zablude. U njima se i činjenice ili niječu ili izokreću, jer su to "sveti" tekstovi a njihovi tvorci proroci, pejgamberi nove gnoze. A gdje se objavljuje skriveno znanje, ondje žive bogovi - rijetko ima ljudi.
Oslobođenje
7/6/09.
Blagoslovljeno spomen obilježje poginulim Magličanima
Na mjestu Odornica u selu Maglice 7. lipnja 2009. godine, otkriveno je i blagoslovljeno spomen obilježje poginulim Ramljacima iz 1942. godine. Samo za jedan dan četnici su ubili dvadeset dvojicu ljudi iz ovog i okolini sela. Trebalo je proći šezdeset i šest godina da se spomen obilježje postavi.
Ispred mještana i inicijatora podizanja spomen obilježja obratio se gosp. Anto Jeličić, koji se u svome kratkom izlaganju prisjetio poginulih te pozvao sve okupljene da ne zaboravljaju na pretke koji su nedužno svoje živote dali. Spomen obilježje otkrio je Miško Beljo, čiji su otac i brat ubijeni na ovom mjestu.
Spomen obilježje blagoslovio je gvardijan Franjevačkog samostana Šćit fra Mato Topić, koji je pozvao sva mjesta u Rami da se sjete svojih predaka i podignu spomen obilježja u svojim selima kako se na žrtve nikada ne bi zaboravilo.
6/6/09.
Ministar otvorio početak radova
Ministar Prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije gosp. Boris Babić posjetio je 5. lipnja 2009. općinu Prozor-Rama i zvanično otvorio početak radova na sanaciji dijela regionalnog puta R-418 Prozor-Mokronoge. U pratnji načelnika općine dr. Joze Ivančevića obišao je samu dionicu regionalnog puta u selu Rumbocima.
Načelnik općine upoznao je ministra Babića sa problematikom s kojom se susreće općina. Naglašeno je kako godinama nije ništa ulagano u obnovu i rekonstrukciju postojećeg regionalnog puta R-418 Prozor-Mokronoge, koji se sada nalazi u katastrofalnom stanju. Ukazao je na potrebu veće brige same županije za ovu općinu, kako bi i narod ove općine konačno bio zadovoljan ulaganjima županije.
Ujedno se zahvalio ministru Babiću na spremnosti i razumijevanju kad je u pitanju ulaganje u putove.
Ministar je naglasio kako se ovi radovi, koji su najveće poslijeratno ulaganje HNŽ-a u putove na području općine Prozor-Rama, u potpunosti financiraju iz proračuna Hercegovačko-neretvanske županije u visini 883.894,05 KM. Radovima se pristupilo nakon izrade cjelokupnog glavnog projekta sanacije regionalnog puta R-418 Prozor-Mokronoge, u dužini cca. 14 Km. Projekt je koštao 88.000,00 KM. Radovi će se izvoditi u dvije faze. Izvođenje radova dobili su Putovi d.o.o. Grude, a nadzor radova Interprojekt d.o.o. Mostar.
Ovih dana počeli su radovi na rekonstrukciji ceste R-418b (Prozor-Rama-Konjic) u iznosu 663.010,80 KM. Radove izvodi HP Investing.
Od ostalih projekata, prema riječima ministra, važno je izdvojiti izradu Idejnog rješenja i Glavnog projekta obilaznice regionalne ceste R-418 (Prozor-Mokronoge) u visini 159.061,00 KM, izradu Glavnog projekta sanacije regionalne ceste R-418 (most u Jaklićima) u iznosu 23.811,37 KM, izradu Revizije projekta sanacije regionalen ceste R-418 (most u Jaklićima) u iznosu 2.925,00 KM.
Ministarstvo će također u suradnji s općinom Prozor-Rama pristupiti izradi glavnog projekta rekonstrukcije regionalnog puta koji prolazi kroz gradsku zonu, te će se na taj način riješiti i problem gradske kanalizacije i vodovoda, kao i poplava u gradu.
5/6/09.
"Sigurno u prometu"
U subotu 30. svibnja 2009. godine održano je 13. županijsko natjecanje učenika osnovnih škola "Sigurno u prometu" u Čapljini u organizaciji AMKBiH. Na natjecanju su sudjelovali učenici 20 škola Hercegovačko-neretvanske županije među kojima i učenici Osnovne škole Marka Marulića Prozor: Ana Topić, Maja Matešić, Marko Zadrić i Ivan Čuljak pod vodstvom učitelja tehničke kulture Nikice Drežnjaka.
Učenici naše škole pokazali su zavidno znanje u teorijskom dijelu natjecanja (testovima) i spretnost u vožnji bicikla što im je osiguralo izvrsno 3. mjesto.
4/6/09.
Novim Zakonom povećanje naknade za korištenje hidroakumulacijskih objekata
Na jučerašnjoj 22. sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH prihvaćen je nacrt Zakona o izmjeni Zakona o izdvajanju i namjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata. Novi Zakon je od izuzetne važnosti za našu općinu, a stvarni pokretači ovog Zakona su općine Prozor-Rama, Jablanica, Konjic, Jajce, Mostar, Čapljina i Grude.
U izradi i izmjeni ovog Zakona aktivno je učestvovala i općina Prozor-Rama, tako što su predstavnici općinske vlasti neprestano održavali sastanke sa zainteresiranim općinama, a najviše sa općinama Jablanicom, Konjicem i Jajcem, te radili na tome da se upoznaju zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH sa potrebom da se ide u izmjenu postojećeg Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, koji je donesen 10. rujna 2002. godine.
Prema starom zakonu hidroakumulacioni objekti, izgrađeni na potopljenim područjima sa svrhom proizvodnje električne energije dužni su plaćati naknadu u iznosu 0,005 KM po proizvedenom kilowatsatu (kWh) električne energije. Novi zakon mijenja stavku naknade, te sada naknada iznosi 0,01 KM po proizvedenom kilowatsatu (kWh) električne energije, što je povećanje za 100 %.
Očekuje se i skoro prihvaćanje novog zakonskog rješenja i u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, nakon čega će otpočeti i njegova primjena.
4/6/09.
Program poticaja za zapošljavanje u općini Prozor-Rama
Općinska Služba za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije pripremila je prijedlog Programa poticaja zapošljavanju u općini Prozor - Rama za 2009. - 2014. Općinski načelnik dr. Jozo Ivančević prihvatio je u predloženi Program kao radnu verziju. Programom su predviđene aktivnosti, nositelji i rokovi za provođenje mjera: infrastrukturnog, organizacijskog,
sistemskog i financijskog karaktera.
Program predviđa plansko poticanje razvitka poduzetništva u našoj općini.
Kod mjera financijskog karaktera predviđeno je odobravanje grantova za novo zapošljavanje i subvencioniranje kamata koje poduzetnici u svrhu zapošljavanja budu koristili kod bankarskih institucija. Za provedbu Programa poticaja zapošljavanju u općini Prozor - Rama osigurana su potrebna sredstva u proračunu.
Program poticaja zapošljavanju u općini Prozor - Rama upućuje se poduzetnicima općine Prozor - Rama i Općinskom vijeću Prozor - Rama, sa ciljem pribavljanja kvalitetnih primjedbi i sugestija koje mogu popraviti radnu verziju.
Sastanak sa poduzetnicima zainteresiranim za korištenje sredstava po Programu zakazuje se za utorak, 09.05.2009. godine, u sali za sastanke HE Rama, s početkom u 11 sati. Zainteresirani mogu radnu verziju Programa preuzeti sa web stranice općine Prozor - Rama /www.prozor-rama.org/, kao i na šalteru općine.
3/6/09.
Na evidenciji nezaposlenih 1.840 osoba
Prema izvještaju općinskog biroa za zapošljavanje na području Općine Prozor-Rama na evidenciji nezaposlenih nalazi se 1.840 nezaposlenih osoba. Od tog broja najviše je kvalificiranih i to 731, nekvalificiranih 610, sa srednjom stručnom spremom 361 osoba.
Na posao čeka 42 osobe sa višom stručnom spremom, 44 polukvalificiranih i 43 osoba sa visokom školskom spremom. U toku svibnja na evidenciju Biroa rada prijavilo se 12 osoba, zaposleno je 7 osoba, a sa evidencije brisano je ukupno 9 osoba. Novčanu naknadu
koristilo je 25 osobe, dok je zdravstvenu zaštitu putem ovog Biroa koristilo 1.237 osoba.
2/6/09.
Počela sanacija dijela puta R-418 Prozor-Mokronoge
Ovih dana počeli su radovi na sanaciji dijela puta R- 418 Prozor-Mokronoge. Radove financira Ministarstvo prometa i veza HNŽ-a u visini 883.894,05 KM. Izvođenje radova dobili su Putovi d.o.o. Grude, a nadzor radova Interprojekt d.o.o. Mostar.
Sa izvođenjem radova čekalo se zbog završetka izrade Projekta rekonstrukcije puta R-418 Prozor-Mokronoge, te dobivanja građevinske dozvole za izvođenje radova.
Važno je napomenuti kako je tek sad urađen cjelokupni projekt puta R-418 Prozor-Mokronoge. Na čuđenje mnogih uvidjelo se kako uopće nije postojao projekt ovog regionalnog puta, te se moralo prvo pristupiti izradi Projekta. Načelnik općine dr. Jozo Ivančević dogovorio je da izradu Projekta financira Ministarstvo prometa i veza HNŽ-a.
1/6/09.
MOI
U subotu 30. svibnja održane su Male olimpijske igre u Prozoru. Na njima su sudjelovale sve osnovne škole sa područja općine Prozor-Rama. Učenici su se natjecali u atletici, nogometu, košarci, stolnom tenisu i šahu. Najuspješnija ekipa na igrama je Osnovna škola Marko Marulić iz Prozora, drugo mjesto zauzela je OŠ fra Jeronim Vladić iz Ripaca, treće mjesto je pripalo učenicima iz O Š Ivan Mažuranić Gračac. Natjecatelji imali su gromoglasnu podršku navijača. Igre u završile svečanim zatvaranjem i uručivanjem pokala i diploma najuspješnijim ekipama i natjecateljima. Svim ekipama pokale i diplome uručio je Enes Manov zamjenik načelnika općine. Školama su uručene i diplome za fair play igru. /N.B./
Fotografije su u Picasa galeriji: Male olimpijske igre!
31/5/09.
Prva pričest u Rami
Nedjelja Duhova u župama Rama-Šćit i Prozor je tradicionalno prvopričesnička nedjelja. U ovim župama djeca trećega razreda osnovne škole primila su sakrament svete pričesti. Na Šćitu je prvu svetu pričest primilo 47 djece. Djecu su za prvu pričest pripremili s. Marta Barišić i fra Zoran Vuković. U Prozoru je djecu za prvu pričest pripremila s. Anđelina Perić, a bilo je 68 prvopričesnika. Svetu misu na Šćitu je predvodio fra Mato Topić, a u Prozoru vlč. Franjo Ivandić.
Prošle nedjelje, 24. svibnja, župa Rumboci proslavila je prvu svetu pričest. Prvu svetu pričest primilo je 16 djece. Djecu je za prvu pričest pripremila s. Brigita Luburić. Misu je predvodio fra Mario Radman.
Fotografije prvopričesnika Šćita i Rumboka su u Picasa galeriji: Prva pričest!
28/5/09.
Upis prvašića
Jučer je u OŠ fra Jeronima Vladića izvršen upis učenika u prvi razred po osmogodišnjem i devetogodišnjem nastavnom planu i programu.Ukupno je upisano 79 učenika.
U središnjoj školi u Ripcima upisano je 27 učenika po osmogodišnjem planu i programu i 6 učenika po devetogodišnjem planu i programu. U područnoj školi u Rumbocima upisano je 24 učenika po osmogodišnjem planu i programu i 16 učenika po devetogodišnjem planu i programu. U područnoj školi na Orašcu upisano je 4 učenika po osmogodišnjem planu i programu i 2 učenika po devetogodišnjem planu i programu. Mala škola počinje u ponedjeljak 1. lipnja 2009. godine za sve učenike koji će poći u prvi razred sljedeće školske godine.
Fotografije su u Picasa galeriji: Upis prvašića!
25/5/09.
Desekularizacija
Danas su ateizam a osobito teizam više izvanjske i društveno podržavane statusne forme, poželjne ideal-uloge i poze
Piše: Fra Ivan Šarčević
Izgleda da su u prijašnjim vremenima ateisti i vjernici bili bliži jedni drugima nego što su današnji vjernici između sebe. Nijekanje Boga od strane ateista osobito je bilo vezano uz najteža i najljudskija, tzv. teodicejska pitanja, pitanja neskrivljene patnje i smrti nedužnih, nepravednog zla koje se sručilo na dobre, na ugnjetavanja u društvu od strane moćnih. Ateiste i vjernike Bog je vezao jedne uz druge, jedne nijekanjem druge potvrdom.
Da, bili su vezani uz gotovo istoga Boga jer i autentični vjernici i zauzeti nevjernici smatrali da s Bogom ne može biti povezana mržnja, netolerancija, nasilje, nepravda, stradanje pravednika, laž, lopovluk, smrt., jer su i jedni i drugi bili zauzeti za sretan život čovjeka na zemlji, u konačnici jer i jedni i drugi nisu bez iskrenosti i poštenoga nemira prelazili preko uvjerenja suprotne strane, svojih protivnika, jer su većina i jednih i drugih u konačnici priznavali nemogućnost dokaza Božjega postojanja i ostajalo im je međusobno uvažavanje i humanost, ostala im je obojima nada u bolji svijet.
Naravno, bilo je razlika. Razlika se ponajviše očitovala u tome što su vjernici, ne tek suprotstavljajući se ateistima i unatoč svim ovozemaljskim proturječjima, iz vjere očekivali onostranu retribuciju, očekivali konačni Božji sud - kažnjavanje zlih i nagradu za dobre. To je ateistima djelovalo kao podržavanje postojećega stanja, neozbiljni opijum i bijeg od društvenoga angažmana i odgovornosti iako su i oni svoja očekivanja vezali za utopiju još neostvarene ovostrane budućnosti. Najveća se razlika dakle nalazila u pitanju života s onu stranu smrti, dakle u vjeri ili nevjeri u "eshatološkoga Boga", u pitanju smrti i vječnog života.
Danas su ateizam a osobito teizam više izvanjske i društveno podržavane statusne forme, poželjne ideal-uloge i poze. Štoviše, religija je zauzela mjesto vjere u Boga; vjeruje se samo u Boga koji je milosrdan, a izgubila se konstanta da je Bog neprevarljivi sudac o kojemu tako izričito i bez ikakve mogućnosti nijekanja ili ublažavanja govore svi sveti tekstovi i u čemu se ponajviše slažu učenja monoteističkih vjera.
Dogodilo se da u ovom našem vremenu koje označavamo postmodernim - vremenom ugaslih utopija i bez pogleda s onu stranu smrti, vremenom sumnji u čovjekove moći i krize racionalnosti - iskusujemo bujanje raznih religioznosti, točnije raznih duhovnosti koje traže sreću i utjehu samo na zemlji. Drugim riječima, kod vjernika je gotovo potpuno iščezla eshatološka dimenzija koja je doduše ponekada imala i zastrašujuće, apokaliptične crte, ali uvijek je, i tada, bila vjera u Boga kao pravednoga suca a što je tražilo od vjernika da se moralno ponašaju u društvu. Kao da se ostvario ateistički prigovor religioznima pa su oni svoje nebo ispraznili od Boga pravde i sveli ga na Boga koji potvrđuje zemaljske parcijalne interese ili je postao samo Bog terapeut, intimistički Bog srca, lagane i jeftine utjehe.
Slično se dogodilo i s ateistima. Usahnućem nade (utopije) i odustajanjem od borbe za bolji svijet koja je kod nekih imala i oznake revolucionarnosti kao da se ostvarila kritika religioznih pa su ateisti svoja očekivanja bolje budućnosti utopili u političku (nacionalnu) religiju i profit sadašnjosti ili laganu duhovnost terapije uvijek dobrim Bogom. Ateista gotovo i nema, pogotovo onih klasičnih koji se pitaju o smislu života, patnji i pravdi, o Bogu. Tek dio ih se buni protiv religioznih, ne zbog toga što vjeruju u nešto ili nekoga, ne dakle zbog Boga, nego zato što su zauzeli pozicije moći i vlasti.
Naše su religioznosti postale kompenzacijski mit i terapeutski recepti za društvenu nepravdu, za konfliktne međunacionalne odnose, za unutarnji nemir koji nas uvijek jednako pokreće da se pitamo o smislu života na zemlji, o Bogu kao onome koji je odsutan i nije nam na raspolaganju po želji, koji jest milosrdan ali nepotkupljivo pravedan.
Najdramatičnije je što su se i službene religije, odnosno vjerski službenici upleli u opasni proces desekularizacije. Postali su protagonisti sakraliziranja svijeta i osvajanja (i tuđeg) prostora parcijalnim bogovima, izjednačujući svoju i Božju volju, svoj i Božji svijet. Jer kad se s neba, s čovjeku nepristupačnoga horizonta, iseli Bog ili, ako se hoće, transcendencija, onda čovjek postaje igračkom nacionalističkoga ili nekoga drugoga politikantstva, ili pacijent duhovnjačkih seansi. Suvremena desekularizacija koju predvode politička i intimistička religioznost poništava razliku između svetoga i profanoga, desubjektivizira čovjeka, oduzima mu zahtjev za mišljenjem, priječi borbu za pravdu. Iznad svega, oduzima mu slobodu koja je osnovna oznaka ljudskoga obitavanja na zemlji i svijetu (saeculum), slobodu kao rodno mjesto svake vjere. A gdje nema slobode, nema ni vjere ni nevjere, i teško nas može spasiti ikakva ljubav, pa i ikakav naš samo milosrdni bog.
24/5/09.
Asfaltom do Borovnice
Borovnica, prigradsko naselje kod Prozora, udaljeno 1,5 kilometara od grada, dobilo je bolju i sigurniju saobraćajnu vezu. Radnici "Livnoputeva" završili su asfaltiranje puta u dužini od 1.250 metara.
Tako su konačno otklonjene nevolje stanovnika ovog naselja koje su se najviše javljale u zimskom periodu kada je zbog leda dolazilo do prekida saobraćaja. Ukupno je uloženo 206.000 KM, od čega je Agencija ODRAZ osigurala 151.000 KM, a ostatak općina Prozor-Rama.
22/5/09.
Javni poziv
JAVNI POZIV
za prijavljivanje interesa za obavljanje pripravničkog i volonterskog rada
Pozivaju se sve neuposlene osobe visoke i više školske spreme koje nemaju odrađen pripravnički staž a nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje da iskažu svoj interes za obavljanje pripravničkog staža.
Pripravnički staž bi se odrađivao u gospodarskim subjektima na području općine Prozor - Rama, javnim poduzećima, i ustanovama i nevladinim organizacijama koje iskažu namjeru i mogućnost upošljavanja pripravnika, te u tijelima uprave općine Prozor - Rama.
Prijavni obrazac preuzeti u šalter sali općine Prozor - Rama, popuniti i dostaviti uz kopiju diplome o stečenoj stručnoj spremi na adresu:
Ured Načelnika općine Prozor - Rama,
a u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog poziva na oglasnoj ploči i na web stranici općine Prozor - Rama.
Nadležne općinske službe će u izvršiti povezivanje zainteresiranih pripravnika - volontera i gospodarskih i drugih subjekata, sa ciljem kvalitetnog obavljanja pripravničkog staža.
19/5/09.
Eko sekcija
U sklopu izvannastavnih aktivnosti u Osnovnoj školi fra Jeronima Vladića u Ripcima već dvije godine postoji eko sekcija. Članovi ove sekcije su učenici II.a i III.a razreda pod vodstvom učiteljica Mire Faletar i Marine Malekin. Nakon akcije prikupljanja otpada na obalama Ramskog jezera i ovih dana je sekcija jako aktivna oko uređenja školskog dvorišta. Učenici čiste dvorište oko škole, te sade cvijeće i razno zelenilo, kako bi školski park dobio još ljepši i ugodniji izgled.
Fotografije su u Picasa galeriji: Eko sekcija!
19/5/09.
Večer folklora
HKUD Rama poziva na Večer folklora koja će se održati u petak 22. svibnja 2009. u 20 sati u kino dvorani u Prozoru. Predstavit će se 4 skupine s pjesmama i plesovima ramskoga kraja:
Skupina od 3 do 8 godina
Skupina od 9 do 11 godina
Skupina od 12 do 16 godina
Skupina odraslih
Gosti večeri su muška pjevačka skupina HKUD-a Uzdol i ženska skupina iz Gornje Rame.
Dobrodošli!
18/5/09.
Što misli učenik generacije?
Mnoga znanstvena istraživanja pokušala su razjasniti kako i gdje uspijevaju genijalci. Uspostavljene su mnoge dokazane i nedokazane teorije. U konačnici ti genijalci su tu negdje pored nas. Često zaboravljamo promatrati vlastitu i susjedovu djecu koja rastu pored nas sa svim svojim neobičnostima. Vrijednost i ljepota svakog čovjeka su njegova jedinstvenost u izgledu i osobinama ličnosti. Međutim, pojedine osobe su zaista drugačije od nekog prosjeka.
U nekoliko crtica želimo predstaviti jednog neobičnog mladića Franju Šarčevića, učenika generacije maturanata školske 2008./2009. godine Srednje škole Prozor.
Franjo Šarčević rođen je 1991. godine u Prozoru. Svoj prvi susret s obrazovanjem započinje 1997. godine u OŠ Fra Jeronima Vladića u Ripcima, a srednjoškolsko obrazovanje nastavlja 2005. u Općoj gimnaziji Srednje škole Prozor.
Tijekom srednjoškolskog obrazovanja Franjo stječe opća znanja koja mu postaju temelj za napredovanje. Vrlo često sudjeluje na raznim natjecanjima iz matematike i fizike od županijskih, federalnih, državnih i međunarodnih natjecanja. Njegovi rezultati su uvijek bili mimo svih očekivanja jer se uvijek radilo o prvih nekoliko mjesta. Ali, to nije sve. Njegovi uspjesi u školi, na natjecanjima činili su ga još skromnijim. Kroz njega se uvijek može pročitati njegova još skromnija obitelj, njegovi odgajatelji, a povrh svega njegova spremnost na razgovor, suradnju i pomoć u svakom smislu kako kolegama iz škole tako i kod kuće.
Franjo Šarčević je proglašen učenikom generacije maturanta školske 2008./2009. godine. Tijekom maturalne zabave koja je održana 15. svibnja 2009. godine Franji je uručena Pohvalnica Srednje škole Prozor, a općina Prozor-Rama darovala je prijenosno računalo, što je ujedno i prvo Franjino računalo.
Ali to ponovno nije sve! U slijedećih nekoliko redaka Franjo iznosi svoje stavove kao o Rami, tako o BiH, ekonomskoj krizi i drugim temama o kojima danas mladi rijetko razmišljaju. Navedeni uspjesi Franje nisu njegova posebnost, nego stavovi i širina pogleda uz skromnost vlastite ličnosti. U nekoliko narednih redaka pogledajmo razmišljanja mladog čovjeka o raznim temama.
Pogled na Ramu i BiH
Rama i cijela Bosna i Hercegovina nalaze se u vrlo teškoj situaciji i to je samo jedna od milijuna konstatacija stanje koje je uspostavljeno nakon tzv. demokratskih promjena u našoj zemlji. Način izlaska iz sveopće krize jest da prestanemo slijediti ideologije koje su nas dovele do svega. Nacionalne strukture, nacionalne ideologije, uz pomoć religijskih zajednica, dovele su nas u ovakvo stanje i trude se da ovakvo staje održe. Tako je sve što su oni uspostavili dano na krivim temeljima i da bismo izgradili zdravo moderno, prosperitetno društvo, trebamo krenuti ispočetka s drugih temelja, moramo se truditi promovirati takav model ponašanja da se vrati međusobno povjerenje među ljudima i da prestanu etničke podjele koje su kočnica svakog napretka.
Kriza i rješenja krize
Socijalnu krizu mogu riješiti samo one struke i strukture koje se bore za socijalnu pravdu i jednakost, a protiv desničarskog feudalizma. Ukratko, one ideje kojima je u središtu čovjek, a ne nacija, religija ili kakav drugi kolektiv.
Jasno je sada u vremenu ekonomske krize u cijelom svijetu da je kapitalizam tigarod papira i da se novi svjetski poredak treba izgraditi kao sinteza socijalizma i prava na privatno vlasništvo, što je program politike lijevog centra.
Ljudsku krizu mogu riješiti ljudi koji su u toj krizi, jer rješenje neće doći izvana. Kriza ljudskosti nastaje kod svakog pojedinca zato što negira svoju ljudskost, svoju slobodu i individualnost i što pristaje da bude instrument i da bude puka radilica u matrici nacionalno-konfesionalnog kolektiva.
Kako mladi mogu biti sretni?
Poručujem svima, a mladima osobito, da pokušavaju živjeti svoju ljudskog, da ne prepuštaju svoju slobodu olako u ruke ideoloških manipulatora. Da bi se bilo sretan čovjek, treba se biti slobodan čovjek, slobodan od ustaljenih konvencija, od nužnog pripadanja kolektivu, od pogrešne vezanosti za svoju religiju i sl.
Sloboda je nužan i dovoljan uvjet za sreću. U toj slobodi moći ćemo kroz širinu svoje ljudskosti prihvatiti svakog čovjeka i tako izgraditi društvo pomirenja, pravde i jednakosti u kojem će nacionalna i vjerska pripadnost biti drugorazrednog značenja za ozbiljenje prijateljstva.
Čovjek da bi bio sretan treba u prvom redu biti zdrav, jer bolestan čovjek uvijek misli na svoju bolest i nije sposoban da razmišlja o lijepim starima. Jedna od najvećih bolesti i pošasti naše svakodnevice jest nacionalizam.
Poruka
Ivan Supek napisao je "Nacionalizam je umna bolest koja se epidemički širi na susjede". Stoga je moja glavna poruka mladima (jer mislim da za stare nema lijeka, kod njih je ova bolest već metastazirala); budite zdravi, ne dajte da umno obolite, a ako ste već oboljeli, liječite se. Najbolji lijek jeste ljubav koja vam je zadata upravo u religijama na koje se prečesto pozivate.
Ja bih bez kruha već nekako preživio, ali bez ponosa i prkosa ne bih moga ni minute. Moji životni principi su: ljubav i pobuna. Pobuna protiv zla, a najveće zlo nosi lik dobra i ljubav prema svima pa i onima koji zlo čine. Zato je uništenje zla, nacionalizma i konfesionalizma koji su glavni proizvođači zla, za mene najveća želja, a nju mi mogu ispuniti samo zdravi mladi ljudi.
18/5/09.
Framina večer u Rami
U subotu 16. svibnja u dvorani Franjevačkog samostana na Šćitu obilježena je Framina večer na kojoj su se okupili mladi Framaši iz Gornje Rame. Prisutne su pozdravili fra Mato Topić i fra Zoran Vuković, zaželjevši dobrodošlicu. Uz nekoliko pjesama mladih, pod ravnanjem Sonje Jozić, nazočnima su se kratkim predavanjem obratili Jelena Ćališ, studentica kriminalistike, Nikica Beljo, pedagog u Osnovnoj školi fra Jeronima Vladića u Ripcima, i Tea Marić, studentica ekonomije smjer menadžment, pokušavajući im prenijeti svoj doživljaj grada Sarajeva, Bosne i Hercegovine, vlastitog doživljaja i odnosa njegovih stanovnika prema njima, opisujući im pojedine fakultete na kojima se može studirati.
U svom obraćanju Jelena Ćalić istakla je kako bi najbitniji trebao biti čovjek, ali on nekako dolazi nakraj, pored svega onoga što muči čovjeka u ovoj zemlji. Studentima u Sarajevu čini se ta je to grad u kojem se naglašava najviše ono ljudsko u nama - kako se u Sarajevu kaže - ako ste za raju sve prolazi. Mladima je predstavljen djelić famoznog života u Sarajevu, za kojeg većina tvrdi da ima dušu. Nadamo se da će generacije mladih Ramljaka nastaviti dolaziti uz glavni grad i da će upoznati kulturu življenja, zaključila je Jelena Ćališ svoje obraćanje mladima.
Nakon predavanja izveden je dramski komad pod nazivom Svatko zaslužuje drugu priliku, koji su izvode članovi dramske sekcije Franjevačke mladeži. Oni su autori i dramaturzi spomenutog igrokaza.
Fotografije su u Picasa galeriji: Framina večer!
17/5/09.
Krizma u Doljanima
U subotu, 16. svibnja, dr. Pero Sudar, pomoćni vrhbosanski biskup, podijelio je sakramenta krizme krizmanicima župe sv. Ilije proroka u Doljanima. Susret s biskupom započeo je u 10 sati, kada su ovogodišnji krizmanici njih šest - tri dječaka i tri djevojčice - zajedno s kumovima, roditeljima i okupljenim vjernicima dočekali biskupa Sudara i izrazili mu dobrodošlicu. Nakon ispita znanja krizmanika i njihovih kumova pod misom u 11 sati, biskup Sudar podijelio je sakrament krizme.
Krizma ili potvrda je sakrament kojim vjernik slobodnom voljom potvrđuje pripadnost Kristu i Crkvi začetu krštenjem. Ona upotpunjuje krštenje slobodnim pristankom krizmanika, tješnje povezuje s Crkvom i osnažuje darove Duha za ustrajno svjedočenje kršćanske vjere.
Ove godine biskup Sudar podijelio je sakrament krizme u ramskim župama Doljani, Prozor, Rumboci, Šćit i Uzdol. U subotu 20. 6. 2009., pod misom u 11 sati, biskup Sudar će u župi sv. Ante Padovanskoga na Gračacu također podijeliti sakrament krizme četrdeset i jednom krizmaniku.
Fotografije iz Doljana su u Picasa galeriji: Doljani!
17/5/09.
Maturalna proslava u Prozoru
Maturanti i maturantice Srednje škole Prozor (45. gimnazijalaca i 50. učenika/ca strukovnih škola) u petak, 15. svibnja 2009. godine, prigodnim programom obilježili su završetak srednjoškolskog obrazovanja. U nazočnosti roditelja, profesora, rodbine i prijatelja, u župnoj crkvi Presvetoga Srca Isusova u Prozoru, maturanti i maturantice (rimokatoličke vjeroispovijesti) nazočili su svetoj misi u 18 sati kako bi Bogu zahvalili na vremenu provedenome u stjecanju potrebnoga znanja. Na početku Mise, nazočnima se obratio župnik župe Prozor i dekan ramske dekanije preč. Franjo Ivandić, a euharistijsko slavlje predvodio je i pod njim propovijedao vlč. Josip Knežević, tajnik Uzoritoga kardinala Vinka Puljića, vrhbosanskoga nadbiskupa (inače nekadašnji župni vikar župe Prozor i vjeroučitelj u Srednjoj školi Prozor). Nakon misnoga slavlja i fotografiranja na trgu Josipa Stadlera, maturanti i maturantice su se u svečanoj povorci uputili ulicom kralja Tomislava prema motelu Rama gdje je za njih bila priređena svečana večera. Uz prigodne govore (ravnateljice Anđe Mlakić i drugih profesora), uručene darove, pjesme i plesove maturalna zabava je potrajala dugo u noć.
Fotografije su u Picasa galeriji: Matura
Tekst i fotografije: Marinko Rumbočić
17/5/09.
Zajedničko poduzeće za upravljanje otpadom
Ideju da tri susjedne općine Prozor-Rama, Kupres i Tomislavgrad zajednički riješe pitanje zbrinjavanja i upravljanja otpadom, jer to daje veoma povoljnu mogućnost korištenja kredita iz stranih izvora, počela je i konkretno da se realizira.
Taj prvi korak učinjen je donošenjem odluka sva tri Općinska vijeća o formiranju zajedničkog Javnog poduzeća "Pakline" čije će sjedište, do izgradnje upravne zgrade na lokalitetu Pakline, biti u Tomislavgradu. Poduzeće će uskoro početi da djeluje, a sredstva će u jednakim iznosima osiguravati tri općine.
15/5/09.
Rumboci: Obilježen Majčin dan
Motom stare židovske poslovice "Bog ne može biti svugdje, zato je stvorio majke" danas je u područnoj školi u Rumbocima svečano obilježen Majčin dan. Tom prigodom učenici i učitelji ove škole pripremili su kratki program. U programu koji je izveden bilo je pjesme i recitacija. Časna sestra Brigita Luburić glazbom je pratila učenike dok su izvodili pjesme. Učenici prvog razreda pozdravili su nazočne majke sa recitacijom pjesme "Majka". Također su prigodnom pjesmo majkama zahvalili i učenici četvrtog razreda. Na kraju su svi učenici čestitali praznik svojim majkama sa pjesmom "Sretan ti blagdan mama". Svaki učenik je svojoj majci uručio čestitku koju je sam napravio. /N.B./
Fotografije su u Picasa galeriji: Majčin dan!
13/5/09.
Male olimpijske igre - MOI
Dana 30. svibnja 2009. godine svečanim otvaranjem na igralištu ispred OŠ Marka Marulića u Prozoru održat će male olimpijske igre. Sudjelovat će ekipe iz osnovnih škola naše općine (šest škola) koje će se natjecati u sljedećim športskim disciplinama: nogometu, košarci, atletici, šahu i stolnom tenisu.
Okupljanje učenika svih osnovnih škola je na igralištu OŠ Marka Marulića u Prozoru u 9,30 sati. Natjecatelje će pozdraviti i obratiti im se zamjenik načelnika općine Prozor-Rama. Proglašavanjem pobjednika i uručivanje nagrada najboljim ekipama kao i završetak MOI predviđen je za 17 sati. /N. B./
13/5/09.
Upis djece u prvi razred
Iz općinske Službe za opću upravu i društvene djelatnosti obavještavaju roditelje ili staratelje djece da se u prvi razred osnovne škole po devetogodišnjem programu osnovnog obrazovanja u svim osnovnim školama upisuju djeca koja su do 1. ožujka tekuće godine navršila pet i pol godina. Djeca koja su sa 1. travnjem tekuće godine navršila šest godina upisuju se još ovu školsku godinu po osmogodišnjem nastavnom planu i programu i to samo u osnovnim školama u kojima je ovo prva školska godina po devetogodišnjem planu i programu.
Roditelji ili staratelji djece dužni su u vremenu od 18. do 22. svibnja 2009. godine prijaviti djecu za upis u centralnim školama u Prozoru, Ripcima, Gračacu, Uzdolu i Šćipama.
Roditelji ili staratelji djece mlađe od navedenih obveznika mogu podnijeti zahtjev nadležnom općinskom tijelu uprave za upis kako bi povjerenstvo za ocjenu psihofizičke sposobnosti donijelo procjenu. Isto povjerenstvo vrši i procjenu opravdanosti odgode početka obveznog školovanja ako roditelji ili staratelji misle da je to u najboljem interesu djeteta.
13/5/09.
Poziv na Framinu večer
FRAMINA VEČER počinje u subotu 16. svibnja 2009. u 19 sati u dvorani Franjevačkog samostana na Šćitu predavanjem sarajevskih studenata, porijeklom iz Rame, na temu: Sarajevo i mi. Aktivni framaši pokušat će prenijeti svoj doživljaj grada Sarajeva, odnos njegovih stanovnika prema njima, te opisati pojedine fakultete na kojima studiraju. Nadamo se da će to biti dragocjena informacija za sve one koji u budućnosti planiraju upisati fakultet, a posebno za one koji ove godine završavaju srednju školu.
Druga točka večeri bit će dramski komad pod nazivom Svatko zaslužuje drugu priliku, koji izvode članovi dramske sekcije FRAME (Franjevačke mladeži) Rama -Šćit.
Svojom pjesmom večer će uveličati zbor naše FRAME.
Ljubica Banušić, predsjednica
12/5/09.
Izložba: Etnografija Gornje Rame
U Sarajevu je 12. svibnja u Access centru otvorena izložba Etnografija Gornje Rame studenata odjeljenja za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Izložba je rezultat šestodnevnog boravka i rada studenata sa spomenutog fakulteta 2005. i 2006. godine u Gornjoj Rami. Posjetili su mnoga domaćinstva, razgovarali sa skoro 200 ljudi i snimili su preko 600 fotografija. Terenska istraživanja objavljena su u dva zbornika Rama 2005. i Rama 2006. Postavljena izložba u Sarajevu i uskoro u Ljubljani trebala bi potaknuti na veću znanstvenu i studentsku razmjenu između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije.
Nakon otvaranja izložbe prof. dr. Peter Simonič rekao je kako su studenti u Rami bili lijepo primljeni i kako im je sve bilo novo i egzotično. Za studente je važno da uoče da u Rami i u BiH žive konkretni ljudi s konkretnim problemima, ali jako prijatni ljudi.
Fotografije su u Picasa galeriji: Etnografija!
11/5/09.
Nesreća zavisti
U ovim našim društvenim, religijskim, političkim (stranačkim) neslaganjima i konfliktima prepuno je zavisti, i individualne i kolektivne. Svjedoci smo i ovih dana kako nesretni, zli i kriminalni moćnici ne mogu sami propadati nego povlače sa sobom i nedužne, i svoje zajednice, stranke, narode i državu.
Piše: Fra Ivan Šarčević
Među najgore ljudske mane - religioznim rječnikom kazano, među najveće grijehe - spada zavist. Iz nje proizlaze mnoga zla, osobito mržnja i laž. Zavist je u uskoj vezi s ohološću, kraljicom svih mana, pa pojedini autori smatraju da je zavidnik razočarani oholica, jer dok oholi ne sumnja u svoju izvanrednost, zavidnik je tužan, sumnjičav i nesiguran u već postojećoj "veličini" (G. Cucci). I dok sve druge mane priskrbljuju neki užitak, teško što može usrećiti zavidnika. Zavist se hrani od sebe same, pa što više zavidimo, više se izjedamo i sve smo prazniji.
Ljubomora je bliska zavisti, ali nisu iste. Dok ljubomoran čovjek želi posjedovati "objekt" svoje ljubomore, želi ga uvijek imati blizu, gospodariti njegovom slobodom ali ga ostavlja "na životu", zavidnik čini sve da ukloni onoga kome zavidi. Zato se zavidni ljudi ne smiruju. Opsjednuti onim komu zavide, po svaku cijenu žele suparnika "mrtva". No i s porazom i "smrću" drugoga nisu zadovoljni, jer njihova praznina je nezasitna, propašću drugoga oni nisu ni pobijedili ni obogatili se.
Osim što su stalno mobilni zavidni ljudi troše vrijeme na uljepšavanje svoje maske, svoje vanjštine. Nikada ne priznaju da zavide. Egzistencija im se pretvara u neiskrenost, laž i privid. Nemirnim "zlim okom" gledaju druge i pitaju se: A zašto ja to nemam; a zašto ja nisam kao što je on/ona? Više pate zbog onoga čega nemaju, zbog uspjeha koji nisu postigli, zbog položaja koji nisu dosegli, nego što se raduju, uživaju i strpljivo rade s onim što već imaju i što već jesu. Tako mogu provesti život a da ga nikada nisu živjeli.
Zavidnici pred dobrotom, pred istinom, pred svjetlošću postaju još mračniji, unutarnje nesretniji, još zavidniji i opakiji u svojim imaginacijama, do bolesti. U svoju nesreću uvlače druge, nedužne, i svoju obitelj, širu zajednicu, stranku, narod, pa ako treba i čitav svijet. Njihova je neizrečena i često nesvjesna (jer bježe od sebe!) deviza: ako propadam ja, neka i drugi propane.
Ljudska povijest i naš svakodnevni život puni su zavisti. Dobar dio razloga zašto počinju sukobi između ljudi, i onih najbližih, rodbine, prijatelja, susjeda, zašto počinju ratovi između naroda leži u zavisti. Iz zavisti se rađaju mnogi pothvati, na zavisti funkcionira dobar dio politike i ekonomije, osobito podivljali kapitalizam. Što je većina suvremenih medijskih sadržaja, osobito reklama, nego lukavo dorađeni vizualni mehanizmi koji apeliraju na zavist, na konkurentsku ovisnost.
I Biblija donosi dosta pripovijesti o zavisti. Prvi grijeh bratoubojstva niče iz Kajinove zavisti prema bratu Abelu i to nigdje drugdje nego u religioznom ambijentu, u žrtvi i molitvi pred samim Bogom. Zavist je i kod braće Jakova i Ezava oko prvenstva. Josipu su braća toliko zavidna da ga čak prodaju strancima. Kralj Šaul ne može podnijeti Davida. I što je David bolji prema Šaulu, što više prijateljuje s njegovim sinom Jonatanom, Šaul sve teže podnosi dobrotu i sve više izgara u vatri zavisti do vlastite smrti. I Salomonova mudrost se očituje u tome što razobličuje zavist pokvarene majke koja je spremna uništiti svoju suparnicu, jer dopušta da biva ubijeno tuđe dijete po onoj: ako ja nemam djeteta, neka ga i ona nema.
U ovim našim društvenim, religijskim, političkim (stranačkim) neslaganjima i konfliktima prepuno je zavisti, i individualne i kolektivne. Svjedoci smo i ovih dana kako nesretni, zli i kriminalni moćnici ne mogu sami propadati nego povlače sa sobom i nedužne, i svoje zajednice, stranke, narode i državu. Iz gorčina, resantimana, nekontroliranih ambicija, bez prihvaćanja svojih granica, iz neutažive čežnje za tuđom stvari, osobinama i teritorijem, slični su onom zavidniku kojemu je Bog obećao dati što god zaželi ali pod uvjetom da Bog dvostruko dadne onome kome ovaj zavidi. Ovaj je u svojoj nesreći zatražio od Boga: Iskopaj mi oko!
Lijek protiv zavisti je iskren susret sa sobom, zahvalnost za mnogo toga što smo nezasluženo primili, radost i rad na postojećem, s onim što već jesmo, izlazak iz sebe, uživljeno slušanje drugoga, suosjećanje s onima kojima je teže i aktivna solidarnost s njima, ljubav koja nas nadilazi. /Oslobođenje, 11. 5. 2009./
10/5/09.
Krizma u župama Rama-Šćit i Rumboci
U Gornjoj Rami peta uskrsna nedjelja, 10. svibnja, bila je iznimno svečana. U župama Rama-Šćit i Rumboci, pomoćni vrhbosanski biskup, dr. Pero Sudar podijelio je sakramenta krizme ovogodišnjim krizmanicima. Na Šćitu je susret s biskupom započeo u subotu, kada su mladi s kumovima i roditeljima dočekali u popodnevnim satima biskupa, kroz recitaciju i pjesmu izrazili mu dobrodošlicu i potvrdili svoje znanje o kršćanskoj vjeri. Sutradan, pod misom u 11 sati, biskup Sudar podijelio je sakrament krizme krizmanicima kojih je bilo 92.
Nakon mise, zajedničkog fotografiranja s krizmanicima i objeda biskup Sudar pohodio je župu Rumboke. U 16 sati susreo se u crkvi s krizmanicima, kumovima i roditeljima, te u 17 sati na platou ispred crkve slavio misu. Nakon propovijedi biskup je podijelio sakrament krizme krizmanicima kojih je bilo 73.
Fotografije su u Picasa galeriji: Krizma 2009.
9/5/09.
Susret hrvatske katoličke mladeži u Livnu
Danas, 9. svibnja, u Livnu je započeo drugi Susret hrvatske katoličke mladeži u Bosni i Hercegovini. Susretu su nazočili i mladi iz Rame. Geslo susreta je "Korake nam upravljaj putovima mira i dobra", a temelj za moto susreta je: Godina sv. Pavla, život i djelo bl. Ivana Merza, proslava 800 godina franjevačkog pokreta, posjet pape Ivana Pavla II. Banjaluci i aktualna situacija mladih kod nas i u svijetu.
Okvirni program drugog Susreta hrvatske katoličke mladeži u BiH
Subota, 9. svibnja 2009. u Livnu:
- 12 sati - Početak programa, najava grupa, himna, prigodni program...
- 13 sati - Križni put na otvorenom
- 14 sati - Duhovno-meditativni program, pokorničko bogoslužje i mogućnost za sakrament svete ispovijedi
- 15 sati - Euharistijsko slavlje (središnji dio susreta)
- 17 sati - Završni duhovno-zabavni program, odlazak po župama Banjalučke biskupije
Nedjelja, 10. svibnja 2009. na blagdan Bl. Ivana Merza u župama Banjalučke biskupije:
- druženja s mladima, međusobno predstavljanje i upoznavanje domaćina i gostiju
- središnja euharistija u domaćinskoj župi
- završni program i odlazak kućama
- središnje slavlje u banjalučkoj katedrali (samo za one koji budu smješteni oko Banja Luke)
Ono što mlade najviše povezuje jeste zajednička pjesma. Prigodom ovoga drugog Susreta hrvatske katoličke mladeži u Livnu napravljena je himna Susreta. Himnu su napisali biskup mons. dr. Franjo Komarica i Luka Balvan, a glazbeni aranžman kao i izvedbu s Ivom Jelić uradio poznati kantautor duhovne glazbe - Banjalučanin Luka Balvan. Himna nosi naziv "Korake nam upravljaj putovima mira i dobra".
Fotografije susreta mladih od subote su u Picasa galeriji: Susret mladih!
9/5/09.
Obilježena obljetnica brigade Rama
U Rami je, u organizaciji Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, 8. svibnja svečano obilježena 17.obljetnica brigade Rama. Program je započeo svetom misom za poginule branitelje u župnoj crkvi u Prozoru a nastavljen polaganjem vijenaca kod Spomenika ramskim braniteljima u Prozoru. Izaslanstva udruga, općine, stranaka i drugih institucija i organizacija položili su vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja na 115 poginulih pripadnika brigade Rame. Na svečanoj sjednici okupio se veliki broj Ramljaka te uzvanika. O ratnom putu brigade Rama, ratnim zbivanjima na prostoru RH i BiH u razdoblju 1990-1995. govorio je brigadir Ilija Petrović. Danas smo ovdje kako bi odali počast poginulima, invalidima i svima ostalima koji su kroz ramsku kalvariju osigurali naš opstanak. Trebamo pristupiti vrednovanju uloge Ramljaka u Domovinskom ratu ali i u političkom smislu. Sjetimo se '92. godine kada smo po selima ustrojavali naše bojne i druge postrojbe. Oko 2.500 tisuće ljudi brojala je u početku brigada Rama. Ogroman doprinos dala je ratna bolnica u Rumbocima, dali su ogroman doprinos ljudi iz inozemstva nesebičnim izdvajanjem novca za brigadu, slanjem lijekova i drugih potrebnih sredstava. Danas, kao i u vrijeme rata trebamo raditi na zajedništvu - kazao je brigadir Petrović. Najteže razdoblje u ratu predstavlja ono u ratu s muslimanskim postrojbama, gdje je zapravo poginulo i ranjeno najviše branitelja i civila a ogromna su razaranja obiteljskih i drugih objekata. Brigada Rama na prvoj crti je izgubila 2 zapovjednika Šimuna Fofića-Fofu i Marinka Belju. Upravo na Dan brigade Rama godišnjica je smrti pokojnog zapovjednika Marinka Belje. Uoči početka programa proslave Dana Brigade izaslanstvo udruga položilo je cvijeće na njegov grob u rodnom selu Mluša. Ranjeno je 163 branitelja iz brigade Rama i dosta je onih koji su stradali na druge načine. Organizacijski odbor je pripremio izložbu dvjestotinjak ratnih fotografija za koje je vladao veliki interes. Iz udruga proisteklih iz Domovinskog rata Rama najavili su da će ubuduće obilježavati sve važne obljetnice vezane za događanja u Domovinskom ratu. /A. Burić/
8/5/09.
Etnografija Gornje Rame
Godine 2005. i 2006. studenti prve godine etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani na nekoliko su dana posjetili područje Gornje Rame, da bi što bolje upoznali način života na tom dijelu Balkana. Prije toga su mnogi od njih poznavali samo Dalmaciju, a Balkan samo iz novinskih napisa. Za ta dva višednevna posjeta okolici Ramskog akumulacijskog jezera posjetili su mnoga domaćinstva i razgovarali sa skoro 200 ljudi. Snimili su preko 600 fotografija. Podatke iz razgovora i opažanja su sakupljeni u dva zbornika, Rama 2005 i Rama 2006, koji se nalaze u knjižnici Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju u Ljubljani. Temelj studentskog etnološkog istraživanja su osobna iskustva i razgovori s informatorima/domaćinima, a u manjoj mjeri studij literature.
Nekadašnji brucoši su dogurali do četvrte godine studija i s oduševljenjem prihvatili ideju da rezultate naših istraživanja izložbom predstavimo u izvornom okolišu. Rezultati etnoloških istraživanja prečesto ostaju skrivena na policama knjižnica. Izložba je rezultat rada triju vježba, koje su sastavni dio obrazovnog procesa za Odjelu: vježbe Etnologija Balkana, vježbe Kulturni managment i vježbe Etnološka muzeologija. Izložbu treba prvenstveno ocjenjivati pod prizmom pridobivanja praktičnih studentskih znanja, a ne toliko sa stajališta njene znanstvene dosljednosti i inovativnosti. Najvažnije je da su s mentorskom pomoći spoznali kako zasnovati istraživanje, koncentrirati spoznaje i potom zaključke istraživanje predstaviti široj, većinom nestručnoj javnosti; i to sve ograničeni vremenom i sredstvima. Pored upoznavanja s metodama i tehnikama terenskog rada (osobno sudjelovanje, interviewi, fotografiranje, itd.), koji etnologiju još najviše razlikuju od ostalih društvenih i humanističkih disciplina, je za studente bilo dragocjeno iskustvo "kulturne medijacije", pošto su imali otvoren pristup informatorima različitih dobi, porijekla, spola i vjeroispovijesti, što je domaćima mnogo puta onemogućeno kulturnim i političkim normama ili predrasudama.
Nadamo se da će izložba potaknuti veću znanstvenu i studentsku razmjenu među Republikom Bosnom i Hercegovinom i Republikom Slovenijom.
Otvorenje izložbe bit će 12. svibnja 2009. u 18 sati u Access centru, Zmaja od Bosme bb, Sarajevo.
Mentori: dr. Peter Simonič, dr. Jože Hudales
Tekst: Peter Simonič, Slovenija
8/5/09.
Sahranjen fra Vlado Koštroman
U četvrtak 7. svibnja na groblju u Kreševu sahranjen je fra Vlado Koštroman nekadašnji župnik u Doljanima (1988-2000). Fra Vlado je rođen 1939. u Blelovićima, župa Kreševo. U Visokom je završio Franjevačku klasičnu gimnaziju (1956-1960), a potom i Franjevačku teologiju u Visokom (1963-1965) i Sarajevu (1965-1968). Franjevački habit obukao je 1960. u Kraljevoj Sutjesci. Red đakonata primio je 1967. te je iste godine u Sarajevu zaređen i za svećenika.
Kao župni vikar djelovao je u Sivši (1968-1972), Ovčarevu (1972), Tolisi (1972-1973), Gornjoj Dubici (1977-1979) te Varešu (1985-1988). Od 1973. do 1977 bio je samostanski vikar u Kreševu. Kao župnik djelovao je u Breškama (1977), Osovi (1979-1984), Novom Šeheru (1984-1985), Doljanima (1988) te od 2000. u Žitačama do smrti 6. svibnja 2009. godine.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!
7/5/09.
Radionica o kulturi tolerancije
Odjel za obrazovanje Misije OSCE-a u BiH, u suradnji sa nadležnom službom Općine Prozor, kao i roditeljima iz Vijeća roditelja prozorske Srednje škole, u srijedu je organizirao radionicu za članove Vijeća roditelja.
"To je zapravo obuka za Vijeće roditelja Srednje škole u Općini Prozor/Rama, a u sklopu OSCE-ovog projekta pod nazivom 'Kultura tolerancije'", kazala je Radmila Vlatković iz OSCE-ovog Ureda za odnose s javnošću.
Prema njenim riječima, cilj navedenog projekta je promocija kulture tolerancije, razvoj uključivog i tolerantnog okruženja u školama u BiH. Tokom radionice svima je bilo omogućeno da učestvuju u raspravi sa svojim primjerima tolerantnog i netolerantnog ponašanja u sredini.
Učesnici radionice imat će danas priliku da čuju o osnovama javnog zagovaranja, te o tome kako da napišu prijedlog projekta, kako da lobiraju, kako da osiguraju sredstva za projekte, zatim kako da uspostave i održavaju dobru komunikaciju sa školom, sa vijećem učenika, da se zajednički angažiraju na rješavanju problema koji su im zajednički, rekla je Vlatković.
Inače, u radu radionice u Prozoru učestvovalo je preko 30 učesnika, a pored roditelja sudjelovali su i nastavnici, pedagozi, te predstavnici vijeća učenika.
7/5/09.
Gračac: Kip sv. Ante Padovanskoga
Crkveno dvorište oko župne crkve Sv. Ante Padovanskoga na Gračacu prošle godine dobilo je novi izgled. Uklonjeni su borovi ispred crkve koji su zatvarali pogled prema crkvi s prometnice Prozor-Jablanica. Betonska ograda zamijenjena je novom od kamena, koju su postavili majstori Tomići iz Jaklića. U dvorištu ispred crkve uskoro će dominirati kip sv. Ante Padovanskog od akademskog kipara Kuzme Kovačića. Spomenuti autor u svom novosagrađenom ateljeu u Kučinama kod Splita načinio je kip najomiljenijeg sveca sv. Ante. Visina kipa je 2 metra. Ovog vikenda kip će biti prevezen u ljevaonicu umjetnina Ujević u Zagrebu, gdje će biti odljeven u bronci, i trebao bi biti postavljen za patron župe, 13. lipnja.
U Picasa galeriji su fotografije: Sv. Anto!
* * *
Kuzma Kovačić (Hvar, 1952.) umjetnik je čije se kiparsko djelo čvrsto ukorijenilo život. S njegovim se plitkim reljefima slavuja, ribe, medvjeda svakodnevno susrećemo na kunskim kovanicama. Djela mu se nalaze u Čapljini, na otočiću Klještcu, u gradu Hvaru, u Škabrnji, u Splitu, u Rami (Diva Grabovčeva, Posljednja večera, Gospina vrata, Majka od Milosti, Put križa), u Selcima, omiškom Gradacu i tako dalje, umjetničkom i sadržajnom vrijednošću traže da ih se pogleda. Oltar domovine ispred zidina nekadašnjeg herceg grada - Medvedgrada, obilazili su strani državnici u protokolarnim posjetima iskazujući tako čast hrvatskoj državi, njezinu narodu i žrtvama.
U spomenike hrvatskim velikanima i palim junacima Kuzma Kovačić udahnjuje vjeru, nadu. A spomenici svojom monumentalnošću (Čapljina) ili reljefi pak poniznom zahvalnošću Svevišnjem (vrata crkvice svjetionika na Klještcu), pomiruju prošlost s današnjicom i svojim oblicima, postavom i materijalom, sugeriraju snagu i upornost. Svoje veliko i bogato kiparsko iskustvo Kuzma Kovačić prenosi mladima na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a aktivan je član Braće Hrvatskog zmaja i predsjednik Matice Hrvatske u Hvaru.
