Obilježavanje 800. obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda

U Livnu je 20. i 21. ožujka 2009. duhovno-meditativnim programom, za područje ramskoga i livanjskoga kraja, obilježena 800. obljetnica utemeljenja Franjevačkog reda, na kojem su uz franjevce i franjevke, sudjelovali članovi Franjevačke mladeži i Trećega svjetovnoga Reda.

Franjevci cijeloga svijeta obilježavaju 2009. godinu kao 800. obljetnicu nastanka franjevačke obitelji radnim naslovom "Milost početaka". Franjevci Provincije Bosne Srebrene Uzvišenja sv. Križa i Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, otvorili su jubilarnu franjevačku godinu u BiH u Srebrenici 1. listopada, a zatvaranje jubilarne godine bit će na Širokom Brijegu, na Čerigaju, 7. listopada 2009.
Proslava 800. obljetnice na razini provincije Bosne Srebrene obilježava se pokrajinskom franjevačkom obnovom: za Sjevernu Bosnu u Tolisi (Dubrave, Plehan i Tuzla), za Zapadnu Bosnu u Jajcu (Petrićevac i Jajce), za Središnju Bosnu u Visokom (Sarajevo, Kreševo, Fojnica, Kraljeva Sutjeska i Guča Gora), a za Južnu Bosnu u Livnu (Rama i Livno).

---

22/3/09.
Oprema za članove STK "Amateri"

Stolnoteniski klub "Amateri"" ovih dana je završio projekt nabavke sportske opreme za svoje članove. Ovim projektom obradovani su najmlađi članovi kluba kojim su uručene trenerke, nakon čega je završeno opremanje. Projekt je podržalo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije. Ovo je drugi put da je spomenuto ministarstvo podržalo rad kluba.
U rukovodstvu kluba ističu da postoji veliki interes mladih za ovaj sport. Za dvije godine rada klub ima 40 aktivnih članova svih starosnih dobi.

---

22/3/09.
Svjetski dan voda

Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou, Opća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto. Tako je npr. 1995. godine obilježen pod motom Žene i voda,  godine 2004. Voda i katastrofe, a 2007. godine Kako se nositi s oskudicom.
Ove godine na Svjetski dan voda pažnja je usmjerena na one vode koje prelaze granice i vežu nas zajedno. Zbog toga je moto Svjetskog dana voda ove godine Prekogranične vode. Od svih rijeka i jezera na svijetu, njih 263 ulaze u kategoriju prekograničnih u 145 zemalja svijeta i teritorijem koji obuhvaća gotovo pola Zemljine površine.
Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.
Bez hrane čovjek može živjeti tjednima, a bez vode ne više od tri dana. Voda je temelj života i ništa je ne može zamijeniti. Voda nas hrani, čuva, ali voda nas može ugroziti, uništiti naš dom ili osiromašiti. Stoga na Svjetski Dan voda 22. ožujka sjetimo se vode koja je jedan od najugroženijih prirodnih resursa.
Od ukupne količine vode na našem planetu 97 posto je slano. Samo tri posto je slatka voda, od čega je većina smrznuta u polarnim ledenim područjima. Manje od jedan posto vode na Zemlji dostupno je za našu upotrebu
Ujedinjeni narodi procjenjuju da će zbog neravnomjerne raspodjele slatke vode tri milijarde ljudi u 2025. godini biti u kategoriji ugroženosti. Više od pet milijuna ljudi na godinu umire od bolest vezanih za vodu.

"Kad bi oceani umrli... kao što i hoće, ako i nadalje budemo onečišćivali kontinentalne platoe kanalizacijskim i industrijskim otpadom.. ako ne zaustavimo onečišćenje naftom koja prekriva površine i priječi oksigenaciju, ako oceani umru, nastat će neviđen užas na Zemlji.
Prvo će doći neviđen smrad truleži organske tvari, dižući se s mora, bit će nemoguće živjeti uz obale Zemlje zbog smrada i svi će biti otjerani daleko u njezinu unutrašnjost, a s raspadanjem vegetacije povrh truljenja mrtvih mora, stat će vitalan proces isparavanja. Klima i padaline ovise o isparavanju i kad to prestane uslijedit će suše i velika glad, a smrću algi u moru i vegetacije na Zemlji zbog suše doći će do smanjenja kisika koji udišemo, jer kisik proizvodi vegetacija i svijet će ostati bez daha.
Oceani održavaju ravnotežu između raznih soli i plinova o kojima ovise naši životi, a kad oceani umru sadržaj ugljik dioksida u atmosferi će rasti i rasti dok ne oblikuje omotač oko Zemlje. Iz toga će se razviti učinak staklenika - toplina koja se diže sa Zemlje bit će uhvaćena i priklještena pod stratosferom i temperatura zraka i mora će porasti, otapanje polarnog leda u oceane podići će razinu mora za trideset metara u par godina i tako potopiti mnoge velike gradove na našoj Zemlji.
Ako oceani umru, čovjek će umrijeti unutar pedesetak godina, gladujući na visokim planinama, bez hrane i kisika...

(Iz knjige: Johna Gordona Davisa "Leviathan")

Dana 22. lipnja 1972. godine 19. članova Hrvatskog revolucionarnog bratstva iz Salzburga ušlo u Jugoslaviju i na prostoru Bugojna (planina Raduša) namjeravali podići ustanak.
Mobiliziravši oko 18.000 ljudi i unatoč gubicima, JNA je razbila grupu: 15 članova
ubijeno, a četvorica osuđena na smrt. Vojni sud u Sarajevu, jednome - Ludvigu Pavlo-
viću kaznu pretvori u 20 godina robije. Ova grupa je prozvana "Bugojanska grupa". Sačinjavali su je: Ambrozije Andrić, Adolf Andrić, Pavao Vegar, Ilija Glavaš, Đuro Horvat, Vejsil Keškić, Viktor Kancijanić (Kocijančić), Petar Bakula, Ludvig Pavlović, Mirko Vlasnović, Ilija Lovrić, Filip Bešlić, Stipe Ljubas, Vlado Miletić, Vinko Knez, Ivan Prlić, Nikola Antunac, Vilim Eršek, Vidak Buntić.
Zastupnih Hrvatskog sabora Ivan Gabelica pokušao je 1996. godine da putem Hrvatskog sabora ishodi priznanje "Bugojanskoj grupi" za hrvatsku nezavinostu u vidu izglasavanja "Deklaracije o pokušaju ustanka za hrvatsku državnu nezavisnost u okolici Bugojna godine 1972."

Online izdanje Večernjeg lista donosi nova saznanja o Bugojanskoj grupi:
Neobjavljene UDBA-ine tajne o potjeri i obračunu
Bugojanska skupina: Tajno skrivan do 1978. i ubijen
Autor Zlatko Tulić

Otkako je skinuta prašina s policijsko-pravosudno-političko-udbaškog spisa o Bugojanskoj skupini hrvatskih domoljuba koji su 1972. pokušali prodrmati tadašnju Jugoslaviju zbog sustavnog zatiranja Hrvata, u javnost su procurile i nove pojedinosti koje su počeli iznositi akteri davnih zbivanja o velikoj potjeri, likvidaciji, ali i višegodišnjem skrivanju u tajnome zatvoru jednoga od aktera ove najveće pobune u bivšoj Jugoslaviji.

Rasvjetljivanje istine
Večernjak je došao u posjed potpuno novih dokumenata koji nikad u javnosti nisu objavljeni, a koji će najvjerojatnije pomoći da se tijela četvorice članova Hrvatskog revolucionarnog bratstva, čiji su članovi činili okosnicu Bugojanske skupine, konačno pronađu i dostojno pokopaju. Riječ o dokumentima bivše zloglasne Udbe i zapisnicima koje je osobno potpisao tadašnji ministar unutarnjih poslova SR-a BiH Franjo Herljević.

Kako se uz pronađenu dokumentaciju pojavio i veliki broj svjedoka čije informacije uvelike mogu pomoći u otkrivanju grobnice u koju su bačena tijela Đure Horvata, Vejsila Keškića i Mirka Vlasnovića, prema riječima don Ante Jelića, predsjednika Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva, veliki broj kockica u mozaiku Bugojanske skupine prilično je složen, što znači da bi se uskoro mogla saznati i sudbina ostale petorice pripadnika HRB-a, Vinka Kneza, Ivana Prlića, Nikole Antonca, Vilima Eršeka i Ilije Lovrića, o čemu je dosad bilo malo informacija.

Naime, najveće otkriće predstavlja policijski zapisnik iz kojeg je razvidno da je jedan od spomenute petorke držan u zatvoru sve do 1978. godine i tek tada pogubljen. Dostupnih zapisa o tome o kojem je članu Bugojanske skupine riječ, kojem očito nije niti bilo suđeno, kao i o tome kakva je bila njegova uloga, nema. Zahvaljujući jednom živom svjedoku, pronađeno je i mjesto gdje je pokopan. Prema riječima don Ante Jelića, dosada su mnogi članovi obitelji likvidiranih pripadnika Bugojanske skupine dali DNK, što će pomoći u identificiranju njihovih zemnih ostataka.

Strijeljanje iza ponoći
Kada su u pitanju poginuli i zarobljeni iz skupine Feniks, desetorica su izgubila živote na različitim mjestima u BiH tijekom sukoba, a devetorica su bila zarobljena. Đuri Horvatu, Vejsilu Keškiću, Mirku Vlasnoviću i Ludvigu Pavloviću "suđeno" je u Sarajevu.

Prva trojica osuđena su na smrt, a Ludvig Pavlović, najmlađi član Bugojanske skupine, osuđen je na zatvorsku kaznu. No, ono što dosada nije bilo poznato i što dokumenti otkrivaju jest datum i vrijeme egzekucije. Dana 17. ožujka 1973. godine, pet minuta iza ponoći, prvi je strijeljan Đuro Horvat, zatim Vejsil Keškić te u 3.05 sati Mirko Vlasnović.

Strijeljanje je izvršeno u blizini nekadašnjeg policijskog skladišta u Rakovici, pokraj Sarajeva. Streljački vod činilo je osam pripadnika vojne policije i njihov zapovjednik. Polovina je u svojim cijevima imala manevarsko streljivo, a ostala četvorica bojevo.

Imena egzekutora i njihova zapovjednika su poznata, ali zbog daljnjeg otkrivanja istine o sudbini ostalih pripadnika skupine Feniks, njihova imena će biti izostavljena, kao i imena mrtvozornika, liječnika koji je liječio ranjenike iz obje sukobljene strane. U policijsko-partijskom dokumentu, koji je i Večernjaku predstavljen na uvid, predstavljena je detaljna analiza koju su sastavili tadašnji članovi Saveza komunista, a koja se odnosi na sam završetak akcije.

Naime, nakon završetka akcije "Raduša", kako ju je bivši režim nazivao, sastali su se članovi SK i svi akteri koji su sudjelovali u akciji, a riječ je o predstavnicima vojske, policije i tadašnje teritorijalne obrane. U akciji potjere protiv 19 pripadnika HRB-a bilo je angažirano više od 30.000 pripadnika vojske, policije i teritorijalne obrane. - Među postrojbama na terenu vladao je veliki strah, tako da su u nekoliko navrata pucali jedni na druge ... stoji u dokumentu koji otkriva i kako su jugoslovenski stratezi imali loše organiziranu vojsku.

Osveta zbog specijalca JNA
U ranijim istupima u javnosti isticalo se da je akcija "Raduša" bila uspješna te da je poginulo samo nekoliko pripadnika bivšeg JNA, od kojih su najpoznatija imena kapetana Miloša Popovića, zamjenika specijalne vojne policije, i vojnog policajca Branka Blečića. Međutim, u analizi se navodi da je tijekom akcije poginulo 13 osoba i na desetke ranjeno, a dvije osobe su poginule u međusobnom okršaju s pripadnicima teritorijalne obrane. Zbog toga su jugovlasti bile dodatno okrutne prema zarobljenicima.

Snima se dokumentarni film i knjiga o Bugojanskoj skupini
Do jeseni bi trebao biti završen i drugi dio dokumentarnog filma o skupini Feniks, a do lipnja, kada će biti obilježena 37. godišnjica Bugojanske akcije, iz tiska će izaći knjiga. Oba projekta financirali su Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo i Klub povratnika Hrvata. To je spomen na skupinu hrvatskih revolucionara, pripadnika tajne organizacije Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB) koji su u drugoj polovini lipnja 1972. pokušali podići ustanak na planini Raduša, između Bugojna, Uskoplja i Rame, protiv jugoslavenskoga komunističkog režima, s ciljem uspostave samostalne i demokratske hrvatske države. Još šest članova HRB-a UDBA je likvidirala zbog sudjelovanja u pripremi, a među njima je bila i devetogodišnja kći jednoga od organizatora otpora jugoslavenskoj vlasti.

Realizacijom Projekta jačanja zdravstvenog područja u Federaciji BiH koji je implementiralo Federalno ministarstvo zdravstva, pružanje medicinskih usluga u Prozoru znatno je unaprijeđeno. Područne ambulante obiteljske medicine u Orašcu, Uzdolu i Gračacu su renovirane i opremljene novim namještajem i medicinskom opremom.
Projekt jačanja zdravstvenog područja u Federaciji Bosne i Hercegovine financirano je iz kredita Svjetske banke i Razvojne banke Vijeća Evrope, a sa 30% sudjelovale su županijske vlade.

Treća korizmena nedjelja u Vrhbosanskoj nadbiskupiji je Nedjelja solidarnosti. Na ovu nedjelju u svim župama Vrhbosanske nadbiskupije skupljaju se prilozi za župne zajednice koje se nalaze u težem materijalnom stanju koji se dostavljaju Ekonomatu nadbiskupije.
Već šestu godinu zaredom i ramske župe skupljaju svoje priloge za pojedine župe. Župa Rumboci ima partnersku župu u Bosanskom Brodu, župa Rama-Šćit župu Novo Selo, župa Prozor župu Kulinu u Republici Srpskoj. Ostale ramske župe svoje priloge dostavljaju u Ekonomat provincije. Kulinski župnik vlč. Marko Stipić u prošlu je nedjelju (15. 3.) pohodio župu Prozor, predvodio misna slavlja, nadahnuto propovijedao i istaknuo kako njegova župa danas ima svega 14 vjernika. Župa je stradala i raseljena u prošlom ratu. Uz pomoć dobrotvora dobrim je dijelom obnovljena, ali povratnika je jako malo. Župnik župe Prozor vlč. Franjo Ivandić je kazao kako je i  župa Prozor u izgradnji i u tijeku je realizacija nekoliko velikih i skupih projekata no župljani su i ove godine spremno odvojili svoje priloge za partnersku župu Kulina. /A. Burić/

Fotografije Huseina Šljive iz Prozora ovih su se dana našle na nekoliko međunarodnih izložbi na koje se prijavilo više autora iz čitavog svijeta. Tako je na "The 1st great british small print circuit" primljena jedna fotografija (Shade of blue), na "96th southampton international exhibition of photography" primljene su dvije fotografije (Usamljenost i Lica Rame), na "24. international exhibition of the environmental photography" (Slovačka) također dvije fotografije na temu drvo (Dobro drvo i Planinsko groblje) i na "22 international photoartsalon - Riedisheim (Francuska) primljena je jedna fotografija (Jesen).
Neke od fotografija:

Služba za poljoprivredu, turizam i zaštitu okoliša općine Prozor/Rama u suradnji sa REDAH-ovim centrom za ruralni razvoj i poljoprivredu i Federalnim Agromediteranskim zavodom organizira stručno predavanje na temu "OBILJEŽAVANJE OVACA, KOZA I SVINJA". Predavanje će se održati 26. 3. 2009.godine sa početkom u 11,00 sati u Sali za sastanke "HE" RAMA u Prozoru.
Pozivaju se svi uzgajivači ovaca, koza i svinja da prisustvuju navedenom predavanju,  jer je  obilježavanje životinja jedan od uvjeta za ostvarivanje poticaja za animalnu proizvodnju primarni poljoprivredni proizvođača.

Načelnik općine dr. Jozo Ivančević primio je jučer u svome uredu članove karate kluba EMPI predvođene mladim Marinko Rajićem, osvajačem zlatne medalje na zadnjem državnom prvenstvu Bosne i Hercegovine.
Načelnik općine čestitao je Marinku Rajiću na osvojenoj zlatnoj medalji kao i na dosadašnjim rezultatima. Izrazio je žaljenje što se kroz prošlo razdoblje nije više ulagalo u karate klub koji djeluje na našoj općini, te obećao veću pomoć klubu kako bi se mladom Marinku Rajiču i drugim članovima karate kluba EMPI omogućili bolji i kvalitetniji treninzi. U ime općine Prozor-Rama načelnik je uručio mladom prvaku prigodnu novčanu nagradu od 500,00 KM.
Marinko Rajić rođen je 17. 04. 1991. godine i dosada je osvojio 45 medalja na raznim međunarodnim natjecanjima i državnim prvenstvima. Zbog svojih rezultata pozvan je na pripreme reprezentacije Bosne i Hercegovine za Mediteranske igre u Egiptu, te Svjetsko prvenstvo u Maroku. Član je karate kluba Sloga iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

U subotu će, s početkom u 10 sati, biti održana skupština Udruženja pčelara "Maslačak" općine Prozor-Rama. Istog dana bit će održano i stručno predavanje koje će održati Ferid Velagić iz Tuzle. Iz Udruženja "Maslačak" pozivaju pčelare i zainteresirane da dođu na predavanje. Skupština i predavanje bit će održani u restoranu "Euro Biser" u Prozoru.

Marinko Rajić iz Prozora osvojio je zlatnu medalju na pojedinačnom državnom prvenstvu seniora u karateu, održanog u dvorani KSC Ilidža, u kategoriji do 68 kg. Ovo je dosad najveći uspjeh karatista Marinka Rajića koji je do sada, na raznim natjecanjima, osvojio 45 medalja. Velike uspjehe ostvario je u međunarodnim i državnim prvenstvima. Svoju karijeru Marinko je počeo u Karate klubu EMPI iz Rame, nastavio u mostarskoj Neretvi, a sada je član Karate kluba Sloga iz Uskoplja i seniorske reprezentacije BiH. Pred njim su natjecanja na Svjetskom prvenstvu u Maroku i Mediteranskim igrama u Egiptu. /radio-rama.com/

Skijaški klub "Blidinje - Idovac" sudjelovao je na Otvorenom prvenstvu Republike Srpske na Jahorini. Prvenstvo je održano u subotu i nedjelju, na kojem se natjecalo 127 djece.
U subotu je održano natjecanje u veleslalomu a predstavnici kluba "Blidinje-Idovac" postigli su slijedeće rezultate: Franjo Bošnjak - drugo, Ivan Krajinović - peto, Andrija Bošnjak - deseto i  Ivan Bošnjak - dvadeseto mjesto.
U nedjelju je vožen slalom, rezultati skijaša su slijedeći: Andrija Bošnjak - osmo, Ivan Bošnjak - deveto, Ivan Krajinović - deseto mjesto. Franjo Bošnjak - nije završio utrku.
U slijedeću subotu je natjecanje na Vran kamenu na kojoj će sudjelovati Cicibani, a na natjecanju na Bjelašnici u subotu i nedjelju sudjelovat će Djeca I. i Djeca II. /radio-rama.com/

Hrvatski vojni invalidi Domovinskog rata općine Prozor-Rama obavještavaju  sve ranjene i zatočene ratne vojne invalide koji su dobili negativno rješenje o mirovini temeljem ugovora RH i BiH i to:
1. Sve RVI pripadnike HVO-a koji su dobili negativno rješenje o mirovini iz razloga što su stekli hrvatsko državljanstvo poslije dana stupanja o primjeni Ugovora.
2. Sve RVI pripadnike HVO-a koji su u prvom stupnju HZMO-a proglašeni radno sposobnim.
3. Sve RVI pripadnike HVO-a koji su ostvarili pravo na mirovinu do 2000 godine a koji su prilikom prevođenja mirovine izgubili invalidski dodatak.
Mole se sve gore pobrojane kategorije RVI pripadnika HVO-a da se jave u svoju općinsku HVIDR-u sa kopijom rješenja o mirovini HZMO da bi u što kraćem roku mogli biti objedinjeni gore navedeni podatci sa navedenim posebnostima te da ih se u što skorijem roku proslijedi u središnjicu HVIDR-e HVO-a Herceg Bosne. /radio-rama.com/

Piše: Fra Ivan Šarčević

U naše se vrijeme Nietzscheov nihilizam ostvaruje ne samo kao "smrt Boga" - smrt Boga klasične metafizike i moralnosti - nego i smrt "staroeuropskog" čovjeka. Novi čovjek, nadčovjek (Übermensch) iznad je ili mimo svih klasičnih antropoloških odrednica. Između ostaloga, to se ogleda i u njegovoj neosjetljivosti za cjelovitu memoriju, osobito za "opasno pamćenje" koje je kadro susresti vlastitu krivnju (i krivnju svojih) i solidarno se sjećati i angažirati u patnji nedužnih (i onih drugih). Svladan "napašću nedužnosti" (P. Bruckner), današnji se čovjek predao "dionizovskoj mistici" (J. B. Metz), s onu stranu dobra i zla - utopio se u izvanmoralnost.
Ideal je ostati izvanmoralan, biti nedužan, čistih ruku; biti disident od bitnih problema, bjegunac iz stvarnosti, odsutan u ozbiljnim razgovorima i odgovornim rješenjima, a istodobno nikada biti zapostavljen nego "mažen" i "pažen" u pravu i slobodi. Tog nonšalantnog tipa, lišena stvarnosti i odnosa, susrećemo posvuda: od običnih razgovora do onih po novinama i televiziji, pa sve do internetskih uradaka suvremenih virtualnih "monaha" koji sami, uz kompjutor, provode vrijeme.
Jednu vrstu izvanmoralnog nadčovjeka susrećemo u svakodnevnim razgovorima. Za njega su svijet i komunikacija bojno polje i bespoštedna bitka iz koje uvijek treba izmaknuti i sa što manje ulaganja izvući samo svoju korist. Jer se lišio strasti za dobrom i istinom, svake osobne odgovornosti, taj nihilist želi ostati "korektan" i pošteđen, stajati po strani, uživati u svome nad-položaju dok se ispod njega "konfliktni i čangrizavi", slabi i nesnalažljivi, bore za "nekakvu" pravdu i istinu od koje se ionako ne "profitira".
Takav će čovjek u svojoj izvanmoralnosti ići još dalje - indirektno (i šutnjom) će poticati konflikte drugih, jer smatra da njegova izdvojenost i neupletenost, dakle njegova veličina raste proporcionalno sukobljenosti drugih. Istodobno, htjet će sve znati, sve čuti i vidjeti, ali da ga to ništa košta. Štoviše, svoju ljudsku bijedu skrivat će iza fraza kako ne treba "nagliti", kako svima treba dati za pravo, kako svi mogu raditi što hoće, štiteći time ništa drugo nego svoju sebičnost i neodgovornu svojeglavost.
Takvi nadljudi sve odnose gledaju kao ring u kojem oni nikada nisu borci, nego samo (dobro plaćeni) suci ili gledatelji koji uživaju u "igri". Ako ih se kada i uspije suočiti s njihovim neodgovornim hedonizmom i posljedicama njihova nečovječnog nezalaganja, dakle s njima samima, nestat će u tuposti, u isprici lažnog neznanja, u velikim mislima o slobodi za sve, u pobožnim frazama kako Bog voli sve ljude, ili će se skriti u cinizam ili samosažalnu nemoć pred situacijom koja je, smatraju, ionako "nepromjenjiva".
Jedna druga vrsta suvremenog nadčovjeka, nihilista, koji se izlegao iz Nietzscheova proroštva, jesu suvremeni kompjuterski "monasi" bez morala. Njih se susreće na bezbroj internetskih portala pod pseudonimom ili s imenom obremenjenim samopotvrđivanjem. Prepoznaje ih se po banaliziranju svega što je dobro, po količini nesreće i mržnje koju siju po virtualnom prostoru komunikacije. U nepovjerenju i preziru prema svijetu, s mrzovoljom postojanja, s prekinutim odnosima, ti vrlo okretni (mržnja ih čini iznimno aktivnima!) usamljenici opasni su simplifikatori i krivotvoritelji pravih problema.
U forsiranoj spontanosti ti samotnici ispisuju prividno inteligentne i licemjerne pamflete kojima je jedini cilj obeščastiti druge, zatrovati odnose i sakriti svoju duhovnu mizeriju. Njihov nihilizam pokazuje se u tome što su dokinuli ljudsku običnost, što bježe od iskrenosti, i od sebe i od drugih. Oni su sluge i svećenici boga kompjutora i uvijek apologeti neke ideologije - od "pravog" rodoljublja do "prave" vjere - pod koje skrivaju ništa drugo nego svoj mrak i kompleks precjenjivanja.
Dok oni prvi žele pobjeći iz svijeta, virtualni "monasi" žele ovladati svijetom i biti globalno prisutni. Njihov bog im omogućuje da "lete" eterom, da se uljuljkuju u privid sveprisutnosti, da budu posvuda osim ondje gdje stvarno trebaju biti. I jedan i drugi tip nihilista vrlo je aktivan ali beskrajno sam, bez pravoga posla i bez iskrena prijatelja.
Put prema smislu, naravno, nije u konfliktu ni u gašenju kompjutora; nije ni u savršenstvu, nego u ozbiljnu i iskrenu razgovoru, u koncentriranom pristupu stvarnosti i problemima, u odgovornom obavljanju preuzetih obveza, te u neglumljenom i konkretnom odgovoru na potrebe prijatelja i društva. /Oslobođenje/

Župa Doljani:
Prva pričest 19. 4. 2009. u 11 sati
Krizma 16. 5. 2009. u 11 sati

Župa Gračac:
Prva pričest 19. 4. 2009. u 11 sati
Krizma 20. 6. 2009. u 11 sati

Župa Prozor:
Prva pričest 31. 5. 2009. u 11 sati
Krizma 3. 5. 2009. u 11 sati

Župa Rama-Šćit:
Prva pričest 31. 5. 2009. u 11 sati
Krizma 10. 5. 2009. u 11 sati

Župa Rumboci:
Prva pričest 24. 5. 2009. u 11 sati
Krizma 10. 5. 2009.  u 17 sati

Župa Uzdol:
Prva pričest 19. 4. 2009. u 11 sati
Krizma 2. 5. 2009. u 17 sati

U ponedjeljak je održana redovna skupština Lovačkog društva "Vepar" na kojoj je usvojen izvještaj o radu, financijski, te izvještaj nadzornog odbora za prošlu godinu. Na sjednici je usvojen program rada i financijski plan društva za lovnu 2009/10. godinu, a usvojena je i odluka za članarinu u iznosu od 100 KM.
Usvojen je lovni kalendar te odstrjelni i odštetni cjenik za 2009/10. godinu. Kako je ovo društvo steklo sve preduvjete za bavljenja komercijalnim lovom biti će puštena u opticaj čeka za visoku divljač u Vran planini. Donesena je odluka da se u ovoj godini mogu ustrijeliti 2 medvjeda, 5 veprova, kao i vukovi čiji se broj u posljednje vrijeme povećao.
Također je usvojen i prijedlog za izmjenu i dopunu statuta. Usvojen je Pravilnik o mogućnosti predlaganja osoba za najodgovornije poslove u okviru Lovačkog društva, te će ovim pravilnikom predlagatelj morati navesti pozitivne osobine, te je na kraju donesena odluka da se Lovačko društvo "Vepar" može zadužiti kod poslovnih banaka, ukoliko to bude potrebno, a radi izgradnje ili kupovine objekta gdje će biti i prostorije društva.
Od 53 zastupnika Skupštini je bilo prisutno 45, a od pozvanih gostiju Skupštini je prisustvovao i Predsjednik Općinskog vijeća Prozor-Rama Zajko Čorbadžić.

U nedjelju su, 8. 3. 2009., u župi sv. Franje Asiškoga u Rumbocima, misama u 8,30 i 11 sati nazočili štićenici Centra za slijepu i slabovidu djecu i omladinu iz Sarajeva. Djeca su na misama čitala nedjeljna čitanja na braillovom pismu (pismo za slijepe) i na pismu prilagođenom za slabovide. Nakon misa odgojitelj štićenika Mario Udovičić predstavio je Centar, objasnio njihov način rada i življenja, te okupljenim vjernicima pokazao neke od didaktičkih materijala kojima se štićenici služe u školi (braillova mašina za pisanje, knjige koje se koriste u nastavi, te izabrane tekstove iz Staroga i Novoga zavjeta).
Fra Mario Radman, župnik u Rumbocima, iskazao je zadovoljstvo i radost zbog ove posjete, a nakon misa gosti su imali prigodu u opuštenoj atmosferi družiti se sa župljanima. Nedugo poslije ručka gosti su se oprostili sa župnikom i pozvali ga da i on bude njihov gost u Sarajevu, ne krijući radost susreta s njim i njegovim župljanima. U razgovoru sa gosp. Mariom Udovičićem saznali smo da su djeca oduševljena gostoprimstvom u župi, te srdačnošću župnika i vjernika.

Humanitarna organizacija "Iskre života" i Centar za socijalni rad Prozor priredili su, povodom Dana žena, skromnu zakusku i karanfile za žene koje se nalaze u stanju socijalne potrebe i koje kao izbjeglice i raseljena lica žive na području naše općine.
Za sve njih Katarina Budimir iz "Iskri života" pripremila je po karanfil, a Katica Vukoja iz Centra za socijalni rad osigurala je sokove i pitu ispod sača.

Jučer je u prekrasnom ambijentu Konavalskih dvora na inicijativu fra Mate Topića, gvardijana Franjevačkog samostana Rama-Šćit osnovana Ramska zajednica u Dubrovniku. Na osnivačkoj skupštini okupilo se dvadesetak Ramljaka koji trenutno žive i rade u okolici Dubrovnika. Osnivačkoj skupštinu odazvali su se načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević, ispred Ramske zajednice Zagreb predsjednik gosp. Branislav Brizar, članovi upravnog odbora Šimun Babić i Ilija Radić, te predsjednik Nadzornog odbora Ramske zajednice Zagreb gosp. Marinko Babić.
Sabor je na svom zasjedanju prihvatio Statut Ramske zajednice Dubrovnik, te izabrao svoje vodstvo.

1. Predsjednik i zamjenik predsjednika sabora Ramske zajednice Dubrovnik:
Ante Kuraja, predsjednik
Ivan Topić, zamjenik predsjednika

2. Predsjednik i zamjenik predsjednika Ramske zajednice Dubrovnik:
Jure Ivić, predsjednik
Ivan Barišić, zamjenik predsjednika

3. Upravni odbor Ramske zajednice Dubrovnik:
Jure Ivić
Ivan Barišić
Ivica Perić
Robert Đođo

4. Nadzorni odbor Ramske zajednice Dubrovnik:
Mijo Ljubić, predsjednik
Mladen Nikolić
Ivan Žilić

5. Sud časti Ramske zajednice Dubrovnik:
Ante Meštrović, predsjednik
Mirko Nović
Branko Rajić

6. Tajnik Ramske zajednice Dubrovnik:
Robert Đođo

Fotografije su u Picasa galeriji: Dubrovnik!

Predstavu Žrtva ispovjedne tajne u Prozoru su, u punoj dvorani Doma kulture, izveli bogoslovi vrhbosanskog sjemeništa iz Sarajeva.Vrhunsku izvedbu Drame o župniku koji čuva ispovjednu tajnu a potom sam bude osumnjičen i osuđen za ubojstvo izvelo je 20 bogoslova, a jedini ženski lik, župnikovu majku, tumačila je studentice teologije Jelena Jovanović. Priča ima sretan završetak a i snažnu poruku o predanosti Bogu i vjeri u pravdu. U organizaciju predstave uključila se župa Prozor koja je zajedno sa sjemeništem pripremila ovaj događaj. Predstava je održana u Domu kulture u  dva termina, za mlade i odrasle. Posjećenost je bila izuzetno dobra jer  s obzirom na rijetka kulturna događanja u Rami građani su željni ovakvih i sličnih događaja. Na kraju predstave svi posjetitelji su dali svoje priloge kako bi se pokrili troškovi dolaska i povratka bogoslova. /A. Burić/

Fotografije su u Picasa galeriji (foto H. Šljivo): Predstava!

Služba za poljoprivredu, turizam i zaštitu okoliša obavještava sve građane općine Prozor-Rama da je Vlada F BiH donijela odluku o usvajanju i Program utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Poticaj za poljoprivredu" utvrđenih proračunom F BiH za 2009 godinu.
Iz programa posebno ističu obvezu prijavljivanja proizvodnje za korisnike potpore, tov svinja i tov junadi, koji su dužni županijskom resornom ministarstvu prijaviti kapacitete objekata i proizvodnje najkasnije do 31. 03. 2009. godine.
Prijave se šalju na adresu:
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ,
Bišće polje bb, 88000 Mostar

Potrebno je priložiti podatke: o poduzeću i obrtu, o vlasniku, površini farme i broju životinja u turnusu.
Programom je utvrđena obveza prijavljivanja a naputkom će biti definirano podnošenje zahtjeva za potporu kao i sve ostalo o čemu će poljoprivredni proizvođači biti blagovremeno obaviješteni.
Važno je napomenuti da poljoprivredni proizvođači koji se do sada nisu evidentirali u županijskom ministarstvu odnosno predali i popunili registarski list primarnog poljoprivrednog proizvođača a eventualno planiraju aplicirati za federalne potpore, mogu se evidentirati odnosno popuniti i predati registarski list u službi za poljoprivredu, turizam i zaštitu okoliša u općini Prozor-Rama, kako bi mogli aplicirati na ovom natječaju. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u nadležnoj službi općine - Služba za poljoprivredu, turizam i zaštitu okoliša. /prozor-rama.org/

Sutra će Franjevačka mladež (Frama) - kojoj se mogu pridružiti i drugi - imati dan ekologije kad će čistiti smeće oko Ramskog jezera. Kako bi pokazali želju za čistom sredinom, koja pripada svima nama, pozivaju i druge da pokažu koliko im je stalno do ovih prelijepih ramskih prostora za koje je najvažnije da su očišćeni od svega onoga što smeta uspostavi čistih odnosa prema lijepome i plemenitome.

Dana 3. 3. 2009. godine, u prostorijama HE Rama održana je 4 sjednica Općinskog vijeća Prozor-Rama. Nakon usvajanja zapisnika sa prošle sjednice usvojen je dnevni red četvrte sjednice Općinskog vijeća. Sjednici je prisustvovalo dvadeset vijećnika. Na dnevnom redu našla su se Izviješća općinskih službi, Informacija o stanju sigurnosti na području nadležnosti Policijske stanice Prozor-Rama za 2008. godinu, te Izvještaj o pričinjenoj šteti na stvarima i objektima zahvaćenim prirodnom nesrećom dana 17.-18. 12. 2008. godine u općini Prozor-Rama. Zadnja točka dnevnog reda bila je Prijedlog rješenja o razrješenju članova školskih odbora iz reda osnivača.
Od svih izviješća jedino je prihvaćeno izvješće o pričinjenoj šteti na stvarima i objektima zahvaćenim prirodnom nesrećom dana 17. - 18. 12. 2008. godine u općini Prozor-Rama, te rješenje o razrješenju članova školskih odbora iz reda osnivača. /A.T./

Fotografije su u Picasa galeriji (foto H. Šljivo): Sjednica vijeća!

Osnovna škola fra Jeronima Vladića u Ripcima jučer je obilježila Dan škole svečanom priredbom - koju su priredili učenici, svetom misom i svečanim ručkom za djelatnike škole i njihove goste.
Kroz program priredbe, u dvadeset točaka, smjenjivala su se kazivanja o fra Jeronimu Vladiću, recitacije, pjesme, povijest, dječji susreti sa školom, šaljive školske zgode, folklor, izvannastavne aktivnosti učenika, ples.
Nazočnima su se obratili ravnatelj škole Dragan Tadić, gvardijan samostana Rama-Šćit fra Mato Topić i Enes Hasanagić, zamjenik ministra prosvjete Hercegovačko-neretvanske županije.
Ravnatelj škole uručio je nagrade najboljim učenicima i najstarijim djelatnicima škole.
Voditeljice programa bile su: Kristina Mazalović i Matea Baketarić.

Fotografije su u Picasa galeriji: Dan škole!

Sportsko ribolovno društvo "RAMA" uputilo je zahtjev našoj općini da sanira pristupne ceste Ramskom jezeru. Naime, Ramsko jezero bilo je najpristupačnije jezero u BiH kako po položaju, tako i po pristupnim cestama sa svih strana i od svakog sela. Budući da pristupne ceste već devet godina nisu sanirane, a iste su makadamske, pretvorile su se u nekorisne ceste na kojima gotovo nije moguće prometovati tako da se Ramsko jezero pretvorilo u najnepristupačnije jezero. Zbog toga ribari i turisti moraju ostavljati svoja vozila u selima i po 1 km pješačiti kako bi došli na određeno mjesto, što zasigurno otežava razvoj ribolovnog kao i drugih oblika turizma.

Više o Sportsko ribolovno društvu "Rama" pod linkom www.ribolovrama.blog.hr/. Pojedinosti o ribolovu u BiH možete pogledati pod slijedećim linkom www.ribolovonline.com.

Piše: Fra Ivan Šarčević

Andrićev junak Maks Levenfeld iz pripovijetke "Pismo iz 1920. godine" predlaže: "Možda bi u Bosni trebalo opominjati čoveka da se na svakom koraku, u svakoj misli i svakom, i najuzvišenijem, osećanju čuva mržnje, urođene, nesvesne, endemične mržnje. Jer toj zaostaloj i ubogoj zemlji, u kojoj žive zbijeno četiri razne vere, trebalo bi četiri puta više ljubavi, međusobnog razumevanja i snošljivosti nego drugim zemljama."
Levenfeldov savjet se posebno odnosi na vjere i vjernike. Ako bismo danas konkretizirali ovu opomenu, ona bi se svakako odnosila i na naše religijske simbole, osobito na sakralne građevine, koji funkcioniraju kao najuzvišeniji i najsvetiji znakovi pripadanja i identiteta. A upravo njihova gradnja često materijalizira ono opasno "osećanje" "endemične mr­žnje" i isključivosti.
Primjera je za to bezbroj - od "Fatine crkve" do križeva i džamija posvuda u ovoj zemlji. Kod nas se, međutim, ovakve opomene neumorno potiskuju ili objašnjavaju kao nacionalna mlakost, neborbena i sekularizmu prilagođena vjera, ateizam, udbašenje, strah (fobija) od religije... Budući da je gotovo iščezla granica između univerzalnog i partikularnog, da je došlo do zamjene apsolutnog i ograničenog, vjerski simboli su postali ne samo neestetska strašila nego izopačena sredstva nacionalne i religiozne mržnje, negacija same biti vjere - univerzalnosti Božje dobrote prema svakom čovjeku.
Da svaki naš religiozni objekt u sebi nosi jako simbolično značenje i mnoga tumačenja, posebno pokazuje podizanje nove upravne zgrade Rijaseta u Sarajevu. Ona je izazvala silu proturječnih reakcija: od onih zluradih - neka se muslimani svađaju do političkih mešetarenja i utrke u javnom (novčanom) samodokazivanju vjere "generacije uspješnih bošnjačkih biznismena".
Budući da nismo društvo otvorenog razgovora, osnovne dobrohotnosti i transparentnosti, sakralno i ovdje izaziva teške podjele. Jedni odbijaju svaku pomisao da "bogatoj" Islamskoj zajednici treba takva zgrada te misle da bi bolje bilo taj novac dati siromašnima ili ga upotrijebiti za nova radna mjesta. Našem "humanitarnom" mentalitetu i često lažnoj solidarnosti trebalo bi pristupiti mnogo ozbiljnije. U svakom slučaju ne zagovaram beskrupuloznu rastrošnost u vremenima krize, nego osjetljivost, i onu na potrebe Islamske zajednice čija sadašnja upravna zgrada nije primjerena današnjim potrebama. Nije na mjestu, također, ako bi se odbijanjem gradnje poništilo istinski simbolično i reprezentativno značenje takvog objekta. Tim više što je, u vremenu podivljalog (ne)urbanog građevinarstva, njegov projekt načinio arhitekt Zlatko Ugljen koji na originalan način spaja estetiku naše tradicije te umjetničke i tehnološke dosege današnjice.
No, ono što vrh Islamske zajednice ovdje čini po modelu svjetovnog samovlašća, a što je tako često prisutno u svakoj i maloj vjerskoj zajednici ove zemlje - od najmanje do najsimboličnije sakralne građevine - jest da se te gradnje pretvaraju u "privatni" projekt moćnih vjerskih službenika (građevinaca kojima je od duhovnoga poziva ostalo samo politikantstvo i "snalažljivo" namicanje novca), te u projekt maloga broja sumnjivih nacionalpolitičkih i ekonomskih "uspješnika". Time se, međutim, u drugi plan stavlja ili posve niječe izvorno značenje sakralnih objekata kao svetih mjesta proslave Boga, mjesta utjehe i zajedništva za sve ljude. Konkretno ovdje: nova zgrada Rijaseta udaljuje se od "običnih" muslimana kojima je ta zgrada "svetija" od većine onih čije nas fotografije i donatorski iznosi zasljepljuju s medija. Povrh toga, takvim se privatiziranim (getoiziranim) načinom još više smanjuje moguća solidarnost katolika, pravoslavnih i "ostalih" kojima u dio i vjerničkog i građanskog identiteta spada da pomognu sugrađanima muslimanima. Da bude još gore, oni koje sada okružuju sumnjivi nacionalni stožernici i prekonoćni bogataši, da bi se pred strancima pokazali u boljem svjetlu, instrumentaliziraju primjere takve solidarnosti među običnim ljudima, osobito iz prošlosti.
U kršćanstvu postoji izraz "udovičin novčić" čije je stvarno značenje gotovo iščezlo. Radi se o događaju kada Isus primjećuje siromašnu udovicu kako u hramsku riznicu ubacuje tek novčić. I Isus hvali udovičinu nesebičnost jer je nasuprot onima koji su davali mnogo, ali od svoga "suviška", ona dala sve što je imala. Radilo se, naime, o tome da je u predvorju jeruzalemskoga hrama bila riznica u koju su se ubacivali prilozi za hram i uzdržavanje svećenika. Oni koji su čuvali tu kasu budno su pratili ubacivanje i okupljenom bi mnoštvu izvikivali priloženi iznos. (Nešto slično kao što se u našim crkvama i džamijama čitaju imena i iznos darovatelja.) Kad je udovica ubacila svoj dar, telali su zanijemili.
U ovoj zemlji prepunoj stvarnih i simboličnih udovica, prepunoj simbola i lažnog humanizma, trebali bi telali zanijemiti; trebalo bi barem četiri puta više solidarnosti i ljubavi. /Oslobođenje/

Za sve one koji se ove godine, ili možda u prvoj polovici iduće godine, pripremaju za sakramenat vjenčanja za cijeli ramski kraj bit će organiziran Tečaj priprave za brak, na Šćitu 28. ožujka 2009. Predviđeno je kao i do sada da sudionici tečaja rezerviraju cijeli dan za predavanja. I oni koji će se vjenčati izvan Rame trebaju sudjelovati na tečaju kako bi dobili potvrdu potpisanu od svih predavača i koordinatora tečaja, s kojom će se moći vjenčati u bilo kojoj drugoj župi. Sudionici tečaja trebaju se prijaviti u svojim župnim uredima za spomenuti tečaj.

Jučer je u našoj općini otvorena nova ribolova sezona. Sportsko ribolovno društvo "Rama" organiziralo je, kao i prošlih godina, službeno otvaranje ribolova na vodama Ramskog jezera, rijeci Rama i dijelu Jablaničkog jezera. Povodom početka ribolovne sezone društvo je organiziralo zajedničko druženje - roštiljadu za članove i prijatelje društva na rijeci Rama u mjestu Gračanica.

Fra Mladen je rođen u Jaklićima 22. 3. 1909. od roditelja Tadije Lucića i Marije r. Petričević. Krsno mu je ime Ivan, od milja zvan Ivać. Osnovnu školu završio je na Šćitu, Franjevačko sjemenište u Visokom. U franjevački red stupio je 29. 6. 1929., svečane zavjete u franjevačkom redu polaže 30. 6. 1933. Teologiju je završio u Sarajevu, za svećenika je zaređen 20. 6. 1937. Mladu misu slavio je na Šćitu 11. 7. 1937.
Bio je župni vikar na Šćitu, župnik u Osovi i u Podhumu. Od 1942. do 1948. bio je gvardijan na Šćitu, a onda župnik u Busovači. Ponovno je gvardijan na Šćitu od 1958. do 1964., te kratko vrijeme župnik u Dubravama. Od 1964. do 1967. obavlja službu vikara u samostanu na Šćitu, a od 1967. do 1973. obavlja službu župnika na Gračacu. Godine 1973. dolazi u samostan na Šćitu i ostaje do svoje smrti.
Fra Mladen je bio čovjek strogosti, reda, ozbiljnosti, a ujedno raspjevanosti i otvorenosti prema životu, ljubavi prema ljudima i prirodi. Nije štedio sebe u borbi za čist i čestit život, nastojeći ga u vatrenim propovijedima, odrješitim, naoko strogim nastupima, hrabrim istupima pokazati kao put zdravlju i sreći onih koje je volio. Učio je ljude jednu jedinu stvar: s vjerom u Isusa Krista može se sve. Svatko je bio vrijedan njegove ljubavi, a posebno patnici.
Fra Mladen je umro 28. 2. 1995. godine u samostanu na Šćitu i pokopan na groblju u Ripcima.

Fra Bono je rođen u Triješćana 13. 9. 1877., od roditelja Ivana i Kate r. Džalto. Franjevački habit obukao je u Fojnici 12. 8. 1894., za svećenika je zaređen 29. 6. 1901. Fra Bono je bogosloviju završio u Rimu na Antonijanumu. Mladu misu slavio je na Gračacu 1901. i došao za vikara i katehetu na Šćitu i u Prozoru. Godine 1903. postavljen je za drugog odgojitelja novaka u Fojnici, a sljedeće godine postao je prvi meštar novaka koji su ga zavoljeli, ali mu klima nije odgovarala te se razbolio. Fra Bono je 1907. godine došao na oporavak i službu na Šćit, gdje je bio vikar, kapelan i kateheta. Godine 1909. imenovan je odgojiteljem bogoslova i profesorom moralnog i pastoralnog bogoslovlja u Franjevačkoj bogosloviji koja je preselila iz Livna u Sarajevo. Svi su ga voljeli i rado slušali. Njegovi studenti sjećali su ga se sa zahvalnošću.
Na kapitulu 1916. godine trebao je postati provincijal, ali je on svoj glas dao protukandidatu i tako izbjegao ovu službu. Bio je postavljen za župnika na Gračacu, odakle je lijepo pomagao rezidenciju (samostan) na Šćitu. Od 1921. do 1925. bio je poglavar B predsjednik kuće, gimnazije, u Visokom, odakle je došao za predsjednika rezidencije na Šćit 1925. godine, radeći uporno i zdušno na odgoju naroda. Strpljivo je i dugo ispovijedao, jednostavno, kratko i privlačivo propovijedao, te nastojao povezati župljane uz crkvu i franjevačku zajednicu. Nakon devetogodišnjeg rada na Šćitu imenovan je predsjednikom bogoslovne kuće u Sarajevu. Srce ga je počelo sve više mučiti pa je morao biti premješten. Boravio je jedno vrije­me u Livnu među starim fratrima, svojim dobrim poznanicima, a onda je 1938. došao na Šćit, gdje je patio od teške srčane bolesti i žalio što ne može ništa raditi. Mogao je jedino reći misu, ali i to bojeći se stalno da ne padne. Ponekad bi se "ukrao" i otišao ispovijedati, ali ga je to zamaralo.
Ovaj tihi, jednostavni, a srdačni fratar, znao je lijepo pristupiti svima, od djece do staraca. Dobivao se dojam da se nije znao naljutiti iako je u biti bio strog redovnik i to najprije prema sebi. Svi su ga voljeli. Umro je 28. veljače 1940. godine i pokopan na groblju u Ripcima.

Vrhbosansko bogoslovno sjemenište i
župa Prozor

rado Vas pozivaju na predstavu

ŽRTVA ISPOVJEDNE TAJNE
Drama u pet činova prema istoimenom
romanu Josepha Spillmanna

Subota, 7. ožujka 2009.

u 15 sati za djecu
u 18.30 sati za odrasle

Kino dvorana Prozor

ŽRTVA ISPOVJEDNE TAJNE:
Nedužni svećenik u jednoj župi u Francuskoj optužen je i osuđen na izgnanstvo i robiju. Nije se mogao braniti jer je čuvao ispovjednu tajnu. Tek kasnije, pravi krivac, ubojica priznaje javno svoj zločin i time posvjedoči župnikovu nedužnost. Potom se krivo osuđeni vraća u velikom slavlju u svoju župu.

U utorak 3. ožujka 2009. godine bit će svečano obilježen dan OŠ Fra Jeronima Vladića Ripci. Program obilježavanja započinje u 9,30 prigodnom priredbom koji pripremaju učenici i djelatnici škole. To je ujedno i dan kada će biti pohvaljeni najbolji učenici škole i uručeni im prigodni darovi. Program se nastavlja svetom misom na Šćitu u 11 sati za sve učenike i djelatnike škole, a završava svečanim ručkom u 13 sati u motelu "Rama" za djelatnike i njihove goste.

Škola u Ripcima osnovana je Odlukom Narodnog odbora općine Prozor od 23. prosinca 1961. i od tada sve do 31. svibnja 1991. nosi ime "18. februar" Šćit, a tada je Odlukom Skupštine općine Prozor promijenila naziv u OŠ Fra Jeronima Vladića Ripci. Njena verifikacija izvršena je 1993. godine sukladno novim društveno-političkima promjenama. Za Dan škole uzet je 2. ožujak datum rođenja fra Jeronima Vladića, istaknutog franjevca Bosne Srebrene, koji je rođen 1848. na Ustirami.
U školskoj 2008/2009. godini školu pohađa ukupno 570 učenika. Nastavu izvode 42 prosvjetna djelatnika. Škola ima područne škole u Rumbocima, Orašcu i Kovačevu Polju.

Fra Stipo Pavličević rođen je u Proslapu 24. siječnja 1955., od roditelja Mate i Luce r. Markešić. Osnovnu školu završio je u Rami. Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1970-1974.), fratarski habit obukao je stupanjem u novicijat 15. srpnja 1974., teologiju je studirao u Sarajevu (1975-1982.), svečana zavjete položio je 25. travnja 1981. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1982. Pastoralni rad započeo je kao kapelan i vikar u samostanu u Gučoj Goru (1982-1984.), poslije odlazi za župnog vikara u Breške kraj Tuzle do srpnja 1985. Nakon Brešaka odlazi u Podmilačje na istu službu do 1988. Potom službuje u Ovčarevu kraj Travnika. Ovčarevo napušta zbog rata 1993. godine bježeći zajedno s vjernicima prvo u Čapljinu, potom na Orebić, gdje mu je bio glavni zadatak briga za izbjegle katolike iz Lašvanske doline. Nakon oslobođenja Jajca dolazi u Franjevački samostan u Jajcu, gdje vrši službu vikara i voditelja Kruha sv. Ante. U proljeće 1997. imenovan je župnikom u Sesvetskoj Sopnici kraj Zagreba gdje se nedugo zatim s fra Živkom Petričevićem uključuje u gradnju franjevačkog samostana u Sesvetskoj Sopnici.
Iznenadna smrt zatiče ga u Zagrebu 27. veljače 2004. Pokopan je 2. ožujka 2004. na groblju u Ripcima.

Fra Marijan, krsnim imenom Jakov, rođen je 18. kolovoza 1912. u Lipnu - Čerin, Hercegovina, od roditelja Andrije i Delfe r. Prskalo. Obitelj Brkić doselile je, u potrazi za boljim uvjetima života, u Konj Dolac početkom dvadesetog stoljeća. Osnovnu školu pohađa na Šćitu, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, Franjevačku teologiju u Sarajevu. U novicijat je stupio 26. lipnja 1931., za svećenika zaređen 30. travnja 1939. Obavljao je službe kapelana, župnika, gvardijana i definitora provincije.
Na provincijskom kapitulu 1955. imenovan je gvardijana na Šćitu. Slijedeće godine započeo je radove na bonovi izgorjele crkve na Šćitu. Bio je fratar sposoban i opće poznat za svoje okretnosti pri gradnji i popravcima porušenih crkava. Uz službu gvardijana na Šćitu imenovan je župnikom i dekanom Ramskog dekanata. Na ovim službama ostaje do rujna 1958. kada je premješten za župnika u Busovaču.
Fra Marijan je starost proveo na Šćitu, gdje je i umro 27. veljače 1988., pokopan je dva dana kasnije na groblju u Ripcima.

Svoju zadnju akciju u lovnoj sezoni 2008/2009. lovačko društvo Vepar iz Rame imat će u subotu, 28. veljače, i to hajkom na vuka. Naime, kako se doznaje u lovačkom društvu Vepar, u lovište je ušao veći broj vukova te je potrebno žurno djelovati kako bi se zaštitila stoka i ostala divljač. Akcija će biti provedena na potezu Crna strana - Dašnik - Borić-Kozo i u predjelu Osojnice. Riječ je o brdsko planinskim i izrazito šumovitim područjima. Akcija je obvezna za sve lovce koji će uoči početka akcije u subotu u 7 sati dobiti detaljne upute. Očekuje se uspješna "hajka" te završetak sezone lova koja će se obilježiti i druženjem lovaca uz bogatu trpezu. /A. Burić/

Predsjednik Hrvatskoga narodnoga vijeća (HNV) za Dnevni list priznaje kako već 15 godina to vijeće ima iznimno dobru suradnju s predsjednikom Hrvatske Stjepanom Mesićem. Fra Luka Markešić odbacuje optužbe da HNV i on osobno zagovaraju opstanak dvoentitetskog uređenja BiH. Smatra kako stajalište o regionalizaciji i kantonizaciji BiH ne prodire do javnosti u dovoljnoj mjeri, jer hrvatskim političkim strankama to ne odgovara i ne žele priznati, poglavito HDZ BiH, da su griješile u prošlosti.

Čime je predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić zaslužio da dobije zahvalnicu HNV-a BiH i od kada zapravo traje to poznanstvo i suradnja s Mesićem?
 - HNV dodjeljuje priznanje za doprinos našem nevladinom projektu izgrađivanja BiH. Mi smo se ove godine, u povodu 15. obljetnice utemeljenja HNV-a, odlučili to priznanje dodijeliti predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću s kojim od početka osnivanja Vijeća, dakle u veljači 1994., pa mogu kazati i iz vremena priprema za formiranje HNV-a, imamo dobru vezu i iznimnu suradnju. To se jednako odnosi i na razdoblje kad je Mesić bio jedna od politički najutjecajnijih osoba u Hrvatskoj u vrijeme Tuđmanove ere, ali i za razdoblje kad je bio marginaliziran, pa sve do današnjih predsjedničkih dana. Priznanje mu, sa zadovoljstvom, dodjeljujemo jer je Mesić uvijek bio politički jasan i kod osnivanja hrvatske države, ali i kad se tiče odnosa Hrvatske prema BiH. On, kao i mi, smatra  kako BiH treba biti samostalna, cjelovita, suverena, sekularna i demokratska, jednom riječju europska država. S BiH  Hrvatska treba imati prijateljske i partnerske odnose, kako i dolikuje prijateljskim zemljama.

HNV je osnovan prije 15 godina i politička stajališta su uglavnom bila vezana za jedan krug ljudi i jedno područje i nisu nailazila na potporu hrvatskih političkih središta moći u BiH. U kojoj su mjeri ta stajališta evoluirala i prilagođena trenutačnim političkim gibanjima u BiH?
 - Želio bih podsjetiti kako su na Osnivačkom saboru HNV-a  6.veljače 1994., u vrijeme kad je još trajao rat između Hrvata i Bošnjaka, bili predstavnici HDZ-a BiH, Crkve, Napretka i kulturnih i intelektualnih krugova. Mi smo tad ponudili viziju kantonizirane BiH, i to  ustrojene na 17 kantona plus Sarajevo kao distrikt. I sad zagovaramo regionalizaciju i kantonizaciju BiH. Naša su politička promišljanja i stajališta apsolutno na tragu zaključaka Biskupske konferencije BiH o ustroju BiH na četiri ili više regija. Razlika je što mi zagovaramo i kantonizaciju tih regija, ali ne na način da kantoni imaju ustavne ovlasti kao sad, nego da oni budu neka vrsta lokalne samouprave. Da je RS odmah bio kantoniziran, kako smo predlagali, danas bismo imali sasvim drukčiju političku situaciju. Jer ovo što sad imamo je neprirodno ili antiprirodno i neodrživo stanje. Ono je nastalo kao posljedica agresije i nasilja.

Kako onda komentirate javnu "prozivku" lidera HDZ-a BIH Čovića, koji vas je optužio da se zalažete za očuvanje dvoentiteske BIH koja je "tamnica" za Hrvate?
 - To su lažne optužbe, ne odgovaraju istini i našem stajalištu o uređenju BiH. On ne proziva niti kardinala niti provincijala, jer smo mi očigledno "lakši predmet" za polemiku. Ja sam osobno poslao demanti glavnom uredniku lista koji je upravo pod kontrolom Dragan Čovića, međutim, to nisu objavili. Da budem jasan, protivim se entitetskoj podjeli BiH i protiv sam dvoentitskog uređenja BiH kakvo je trenutačno na snazi. Međutim, ja sam i protiv troentitetskog dijeljenja BiH jer je to protiv naravi BiH. Dayton jest zaustavio rat u BiH, ali nije zaustavio politiku koja je dovela do rata u BiH. Pokazuje se da je sadašnji politički projekt nerealan i da ga je nemoguće održati. I Prud je argument za ovu tvrdnju. Ono što predlaže HNV je mnogo realnije iako izgleda nerealno, jer to ne prihvaćaju političari. Mi želimo i da Hrvatska pomaže više Hrvatima u Bosni i to ne samo humanitarno, nego i kod ostvarivanja političkog subjektiviteta.

Objektivno, barem ako se uzmu u obzir verbalni istupi, i nema posebne razlike između stajališta HNV-a, BK BiH, pa i hrvatskih stranaka. Zbog čega niste agresivnije nametnuli svoju politiku?
 - Pa, ružno je kazati, ali nas je i Tuđman smatrao "Alijinim Hrvatima". Naša stajališta ne mogu prodrijeti do javnosti, u sve pore hrvatskog nacionalnog korpusa, jer to ne odgovara HDZ-u BiH. Njihova politika nije bila uvijek ovakva, pravili su krupne pogreške i to sad ne žele priznati. Oni žele sačuvati vlast i ne daju, zapravo, da dobre inicijative dolaze iz HNV-a. Oni kroz svoje članstvo brutalno marginaliziraju  naša stajališta i ne daju da prodru naše ideje. Sa stajalištima BK BiH uglavnom imamo podudarnost i tu nisu velike razlike, izuzev u onom dijelu koji se tiče kantonizacije BiH. Mi se zalažemo i za ravnopravnost unutar hrvatskog nacionalnog korpusa u BiH i držimo kako su Hrvati u Bosni zapostavljeni.  

Koliko je "jako" Hrvatsko narodno vijeće?
 - Iskreno, nismo mi toliko utjecajni. Taj utjecaj proizlazi i iz financijske moći, a mi toga nemamo. Imamo oko 150 članova i kao nevladina organizacija djelujemo u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Brčkom, pa dalje u Posavini.

Razgovarao: Antun Mrkonjić - Dnevni list

Druženje maškara na pokladni utorak i ove godine održano je u dvorani u Ripcima. Maškare su se prvo okupile na Ripočkom raskršću, a nastavili u dvorani, gdje je uz igre i ples, bio izbor maski: najstarija, najmlađa, najinteligentnija, najluđa, najtradicionalnija, najstrašnija, najbolja maska večeri, najzaljubljeniji par i "najplesač" maska. Neizostavan je bio ples s narančom i brzo jedenje šampite bez ruku!

U Picasa galeriji su fotografije: Poklade 09.

Dana, 24. 2. 2009., u prostorijama Doma Kulture održana je Javna rasprava općinskog proračuna za 2009. godinu. Ispred općine Prozor-Rama nazočne građane pozdravio je načelnik općine dr. Jozo Ivančević zajedno sa svojim Povjerenstvom za izradu proračuna. Rečeno je kako je ovaj općinski proračun opterećen dugom iz 2008. godine u visini 1.500.000,00 KM, te isto tako iduća godina 2010. sa nešto manje od 2.000.000,00 KM.
Pozvani su svi građani, svi sudionici javne rasprave da svoje prijedloge dostave kako bi se mogli uzeti u razmatranje.
Načelnik općine dr. Jozo Ivančević istaknuo je da ovaj proračun može biti i bolji i kvalitetniji. Zatečeni dug uvelike otežava situaciju u izradi proračuna. Radi što veće transparentnosti i uključenja građana općine u izradu općinskog proračuna potrebno je što prije konstituirati mjesne zajednice. Veliki nedostatak u ovoj godini jest upravo činjenica što ova općina, vjerojatno posljednja u BiH, nema konstituirane mjesne zajednice. Zbog toga se ove godine organizira samo jedna javna rasprava. Općinski proračun bi se mogao puno bolje isplanirati kada bi se javne rasprave održavale upravo po mjesnim zajednicama. Od iduće godine možemo očekivati javne rasprave po mjesnim zajednicama. /A. T/

Fotografije su u Picasa galeriji: Javna rasprava!

Četvrta sjednica Općinskog vijeća Prozor-Rama održat će se u utorak 3. ožujka 2009. godine u
HE Rama - sala za sastanke u Prozoru s početkom rada u 10 sati.

Dnevni red sjednice:
1. Realizacija zaključaka sa prethodne sjednice Općinskog vijeća Prozor-Rama
2. Informacija o stanju sigurnosti na području nadležnosti Policijske stanice Prozor-Rama za period 01.01.2008. god. do 31.12.2008.god.
3. Izvještaj o radu Službe za gospodarstvo, financije i inspekciju općine Prozor/Rama za 2008. god.
4. Izvještaj o radu Službe za društvene djelatnosti i pitanja branitelja za 2008. godinu.
5. Izvještaj o radu Službe za opću upravu i civilnu zaštitu za period od 01. 01. - 31. 12. 2008.god.
6. Izvještaj o radu Službe za urbanizam, graditeljstvo, imovinsko - pravne poslove i katastar nekretnina za 2008.god.
7. Izvještaj o radu Službe za  obnovu i infrastrukturu za period siječanj - prosinac 2008. god.
8. Izvještaj o radu Službe za poljoprivredu, turizam i zaštitu okoliša za period 01. 01. - 31.12.2008.god.
9. Izvještaj o pričinjenoj šteti na stvarima i  objektima zahvaćenim prirodnom nesrećom dana 17- 18. 12.2008.god. u općini Prozor-Rama.
10. Prijedlog rješenja o razrješenju članova školskih odbora iz reda osnivača
11. Pitanja i inicijative vijećnika

Korizma započinje na Čistu srijedu. To je vrijeme posta. Sam naziv Čista srijeda označavao je dan kada bi se mrsno posuđe, ono u kojem bi se kuhala čorba s mesom, u lukšiji dobro opralo i u nekim obiteljima se do Uskrsa ne bi jelo meso. Na Čistu srijedu bio je strogi post i nemrs. Mnogi bi žežinjali (postili) na Čistu srijedu i na sve petke u korizmi tako što bi uzimali samo kruh i vodu. Rijetki su bili oni koji bi žežinjali čitavu korizmu pa bi se o njima pričalo po čitavoj Rami kao o velikim pokornicima.
Momci iz dobrostojećih kuća, kada bi u korizmi išli na sijelo, morali bi ponijeti veliku cjepanicu i prebaciti je preko ograde nekog siromaha koji nema svojih volova pa sam ne može pribaviti drva za ogrjev.
U korizmi bi prestala svaka pjesma. Jedino što bi se pjevalo po kućama, ili u rašćini, ili kod napajanja blaga (ovaca i goveda), ili na prelima bio je Gospin plač.
Petkom bi se molile Isusove krunice, a malo je bilo onih koji su imali molitvenik i mogli moliti pobožnosti križnoga puta. Samo bi ponetko imao krunicu (očenaše) pa su mnogi molili na rabož,koji bi napravili od tankog drvenoga štapa, u koji bi urezali desetke krunice. Običavalo se u dugim zimskim noćima na prelima, uz slabi plamičak svijeće, učiti nauk, kako bi jednostavno nazivali vjeronauk. Pratar bi djecu i mlade, a poneki i odraslije, pred korizmenu ispovijed ispitivao nauk i pripuštao bi ispovijedi samo one koji bi ga dobro znali. Tom prigodom bi dobivali ceduljice za korizmenu ispovijed (manja cedulja s rednim brojem i pečatom župe). Za starije bi ceduljice uzeo starišina kuće, prigodom čega bi davao i godižbinu (dar za uzdržavanje župnika). Ove ceduljice bi se vraćale kod ispovijedanja, tako su bile vrlo praktičan način saznavanja broja ispovjeđenih iz obitelji i cijele župe. U korizmi bi se misari odijevali jednostavno: ne bi se nosila šarena košulja i šarena krpa. Djevojke bi čitavo korizmeno vrijeme tkale i šarale nove košulje i ćurdije za Uskrs. U korizmi se ne bi ašikovalo nedjeljom od crkve do kuće, niti bi se pendžeralo.

Dani od pokladne nedjelje do čiste srijede zovu se pokladni dani. Pokladna nedjelja, nedjelja prije čiste srijede, na poseban način se obilježavala kod katolika. Misari, posebno djevojke i momci, tada bi se lijepo obukli, jer je to zadnja nedjelja prije korizmenog vremena kada se skromnije odijevalo. Poslije mise u Rami su bile užine. Mnogi bi, koji su se u istoj godini ženili, na pokladnu nedjelju isplanirali užinu na kojoj bi se sabrala sva rodbina i prijatelji iz čitave župe. Svatko bi u torbi ponio pite, ušćipaka, sira, mesa i kolača. Sve bi postavili na peškire ili neke druge prostirke, koje bi položili na zemlju, a ako bi bilo snijega ili kiše, onda bi se sklanjali u mogaze ili pojate susjednih kuća ili samostana. Poslije užine bi se zaigralo kolo, zapjevala pjesma, i usput proašikovalo. Time bi se i prekinule zabave ove vrste sve do Uskrsa.
Na pokladni utorak, utorak prije čiste srijede, bio je običaj ispeći ušćipke koje bi jeli oni što su se brinuli za ovce (zimi bi ih hranili dalje od kuća) i oni koji bi ih vodili na rašćinu (hrana za stoku pripremljena ljeti od hrastovih grana). Kad bi se uvečer kućna čeljad sabrala, poslije večernje molitve počastili bi se ušćipcima, sirom i mesom prije posta. Maškare u današnjem smislu nisu bile prisutne u dalekoj ramskoj tradiciji. Ali, bilo je dosta djece koja bi skrivala svoje lice iza jednostavnih maski, načinjenih od stare odjeće. Bilo je i momaka koji bi pred djevojkama izigravali neke likove preko kojih bi izricali svoje poruke, trudeći se da ne budu prepoznati. Maškare s posebnim maskama postaju masovnije prihvaćen običaj u Rami tek u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Namaskirani, uglavnom djeca i mladi, išli bi od vrata do vrata razveseljavajući ukućane koji bi ih nagrađivali orasima, jabukama, jajima, krafnama, bombonima, a ponetko i novcem. Kada se običaj toliko omasovio, postao je opterećenje za domaćine pa su neki čak zaključavali vrata pred maškarama. Takvima bi se maškare osvećivale tako što bi im bacali svježa jaja po zidovima kuće ili bi napravile neku drugu manju štetu. Zbog toga je početkom ovog stoljeća, uveden običaj u Gornjoj Rami da maškare ne idu od vrata do vrata nego da krenu ispred samostana, iz Podbora, iz Jaklića i susretnu se u Ripcima, gdje ih domaćice dočikaju mezom, pićem, krafnama i kolačima. Poslije kola i pjesme na Ripočkom raskršću odlazi se u dvoranu u Ripcima, gdje bude igre i plesa do pred ponoć pokladnog utorka, a onda se razilazi kućama.
Tako će biti i ovog pokladnog utorka u Gornjoj Rami!

Fra Luka Markešić, čelnik Hrvatskog narodnog vijeća i profesor Franjevačke bogoslovije u Sarajevu, među najžešćim je kritičarima politike HDZ-a i njenog predsjednika Dragana Čovića. Za Dane, fra Markešić odgovara na Čovićeve optužbe da doprinosi nestanku Hrvata u BiH te govori o jedinstvenom uređenju BiH s kantonima, o prijedlogu da Posavina ostane u sastavu RS-a, Prudskom sporazumu, Miloradu Dodiku, ali i mogućnosti izbijanja ponovnih sukoba između Hrvata i Bošnjaka. Intervju vodio Senad Pećanin

DANI: Kako komentirate činjenicu da Vas je lider HDZ-a Dragan Čović optužio da, neprihvaćanjem njegovih prijedloga teritorijalnog razgraničenja unutar BiH, doprinosite nestanku Hrvata u BiH?
MARKEŠIĆ: Prvo, to je lažna optužba. Radi se o jednoj neistini koja se tiče moga stava o unutarnjem uređenju BiH. Naime, on govori o mom stavu protiv dvoentitetske podjele BiH, ali i prešućuje, a to su tzv. poluistine koje su često opasnije od pravih laži, da sam ja protiv svake entitetske podjele BiH. Dakle, ja sam protiv podjele sadašnje BiH na dva entiteta jer je to nepravedna podjela. Istina je da sam još više protiv podjele na tri, četiri, ili, ako neko želi, i više entiteta. Ono što znači entitet, barem po sadašnjem shvatanju, je podjela na autonomne jedinice u BiH. Ti entiteti, koji se ne uklapaju u BiH kao jednu državu, kao što stanje pokazuje danas, pogotovo u praksi, žele se pretpostaviti državi BiH. Prema tome, svaka entitetska podjela BiH je protiv prirode BiH. To je protuprirodno uređenje BiH.

DANI: Za kakvo ste Vi uređenje?
MARKEŠIĆ: Ja sam i član Hrvatskog narodnog vijeća, što je važno, jer mene Čović zapravo vjerojatno više napada zato što Hrvatsko narodno vijeće, kao jedna udruga civilnog društva, zastupa svoj stav i iznosi ga u javnost, pa se vjerojatno malo i boji. Što se tiče moga osobnog stava i stava Hrvatskog narodnog vijeća oko uređenja BiH, on je sljedeći: da BiH bude jedna država, a što se tiče unutarnjeg uređenja BiH, da bude kantonizirana i regionalizirana. Dakle, uređenje je regionalno, ali je potrebna kantonizacija, po primjeru drugih višenacionalnih, višekulturnih, višekonfesionalnih država, kao što je npr. Švicarska, iako, naravno, ono ne može biti isto. Mi smo kao Hrvatsko narodno vijeće nastali 1994. kad je ovdje održan Sabor svih Hrvata u BiH. Tada smo, među ostalim, predložili uređenje BiH prema kantonima, i to 17 kantona sa specifičnim uređenjem Sarajeva kao distrikta, dakle, jednog posebnog područja koje bi bilo glavni grad. Ali, osobito je važno ovo: ta kantonizacija bi obuhvatila cijelu BiH, a ne kao što sada obuhvaća samo područje Federacije. Postoje neka područja kao što su srednja Bosna, područje Hercegovine i današnji Hercegovačko-neretvanski kanton gdje je mješovitost takva da je jednostavno nemoguće bilo kakvo dijeljenje, jedino ako se kantonalno uredi cijela država. Odbačen je Vašingtonski sporazum, a prihvaćen je model dejtonskog uređenja s dva entiteta, i to asimetrična entiteta: jedan je uređen kantonalno, a drugi unitarno. Kantoni u Federaciji se sada pretvaraju u neke oblike entiteta, neke autonomije, samostalnosti. Njihova uloga treba biti ne razdvajanje ljudi, nego povezivanje, stvaranje zajedništva, itd., i da u tom smislu u BiH stvaraju koheziju, zajedništvo, jedinstvo. Naravno, poštujući sve razumljive razlike.

DANI: Kako objašnjavate spremnost HDZ-a i Dragana Čovića da Posavinu u novom prijedlogu ustavnog uređenja BiH ostavi u sastavu RS-a unatoč njihovoj navodnoj brizi za Hrvate u BiH?
MARKEŠIĆ: Ne mogu to nikako objasniti. To je protiv hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski narod u BiH, kakva je ona sada, je sabijen na područje Hercegovine, naravno, pod različitim utjecajima prisile i tzv. humanog preseljavanja. To je bio poznati scenarij Miloševića i Tuđmana o podjeli BiH. Bosanska Posavina je bila područje gdje su Hrvati bili dosta brojčano prisutni, tako da je ovo neobjašnjivo. I ne samo to - to je protiv političkih interesa, političkog rješavanja nacionalnih pitanja uopće u BiH, pogotovo nacionalnog pitanja Hrvata, jer su oni istjerani, zatim sabijeni, a onda postali manjina u BiH. Ako u bosanskoj Posavini ostane ovakvo rješenje, tamo nema pristupa ni Hrvatima, ni Bošnjacima, a povećan je broj Srba, koji su protjerani iz drugih dijelova naselili područje Posavine. U istočnoj Bosni je slično, u nekim stvarima možda i tragičnije. Nacionalno pitanje je kriminalizirano. To su zločini. I to se na neki način prihvaća i legalizira. Time se ne rješava političko pitanje Hrvata u BiH, kao ni drugih naroda. Ovo što se sad čini je zapravo nastavak, pogotovo što se tiče međunarodne zajednice, i susjednih država Hrvatske i Srbije, njihovog stava prema BiH, odnosno, posebno odnosa Hrvatske i Srbije prema narodima, građanima BiH u smislu da na neki način pomažu BiH, da Hrvatska pomaže Hrvatima, da Srbija pomaže Srbima, Bošnjacima pomaže neko treći. To nije političko pomaganje. Time se ne rješavaju stvarna politička pitanja, nego je to jedan vid humanitarnog djelovanja, nešto slično onome 1993. kada međunarodna zajednica, iako je ovdje bio rat, nije htjela politički intervenirati, nego su nam davali humanitarnu pomoć, hranili nas da preživimo. I onda smo preživljavali četiri godine dok nije došlo do političkog utjecaja. Ljudi su bili osuđeni na umiranje, izumiranje, odnosno progonstvo. Znamo da je iz BiH, koja je imala oko četiri miliona stanovnika, preko dva miliona preseljeno ili su postali izbjeglice. Bolje su prošli oni koji su otišli u Švedsku, Norvešku ili Ameriku, negoli ovi koji su preselili iz istočne Bosne i došli u druga područja, ili Hrvati koji su preselili iz Posavine u Hercegovinu. Da podsjetim i na možda malo sarkastičnu ocjenu koja kaže: Hrvati su preselili iz kraljevine, misli se na Kraljevu Sutjesku, u - Hercegovinu,

DANI: Dijelite li Vi bojazan da je pregovaranje o novom ustavnom uređenju uz prihvaćanje praktično svih ultimatuma Milorada Dodika, a prvenstveno onog o teritorijalnom očuvanju Republike Srpske, uvod u nove političke i druge bošnjačko-hrvatske sukobe?
MARKEŠIĆ: Naravno, izbijanje novog bošnjačko-hrvatskog sukoba je jedna od opasnosti, to je čak izvjesna posljedica dogovaranja započetog u Prudu. Pogledajte šta se već danas događa u Mostaru. Ova situacija je sad slična onoj kada se počelo govoriti kako se Tuđman i Milošević počinju dogovarati o podjeli BiH. Do tada su građani na referendumu već odlučili o budućnosti Bosne i Hercegovine. I onda su Bošnjaci i Hrvati jednostavno osjećali dolazak zajedničke opasnosti, zaživjela je međusobna solidarnost i određeni optimizam. Čim se čulo da Milošević i Tuđman dogovaraju podjelu, među njih je bačen otrov sumnje i odatle je počelo razdvajanje Hrvata i Bošnjaka. Ovo mi sada sliči onome što je Mladić rekao za vrijeme rata: "Najveći uspjeh srpske politike je rat između Hrvata i Bošnjaka." Do tada je velikosrpskoj politici, koja je kreirala agresiju na BiH, bilo važno da razbije ovo zajedništvo između Hrvata i Bošnjaka, da među njima zametne rat. I, naravno, njima je odmah bilo lakše. Postoji opasnost - čovjek na to što bi se moglo dogoditi skoro ne smije ni misliti - da se opet između Hrvata i Bošnjaka na ovom području desi međusobno sumnjičenje, protivnost, neprijateljstvo, pa čak i neki oblici ratnih sukoba.

DANI: Poznato je da su HDZ i Dragan Čović osobno dugo imali znatnu, čak i otvorenu, podršku Katoličke crkve u BiH. Međutim, u svom posljednjem javnom istupu, Dragan Čović je, osim Vas osobno i Hrvatskog narodnog vijeća, optužio i "dio Katoličke crkve u BiH koja neprihvaćanjem njegovog plana radi na nestanku Hrvata u BiH". Kako Vi to tumačite? Ko se promijenio u tom odnosu: Čović i HDZ ili Katolička crkva u BiH?
MARKEŠIĆ: Što se tiče stava Katoličke crkve o unutarnjem uređenju BiH, reprezentativno vodstvo Katoličke crkve u BiH je to izrazilo prijedlogom Biskupske konferencije o regionalizaciji BiH. Mislim da ima vrlo malo katolika, u Hercegovini ima jedan dio, koji je protiv toga, ali velika većina katolika to prihvaća kao normalno, kao potrebno, prihvatljivo rješenje. Jedino što postoji sumnja u dobru volju političara, i unutarnjih i vanjskih, da se to izvede. Ali, mislim da je to jedan pošten prijedlog. Što se tiče Čovića, on zna za to. I zato je sada kod njega pojačana ta aktivnost da se to razdvoji, odnosno, da pridobiju što više tih katolika za neko svoje rješenje koje konačno i prikrivaju. Opasnost ovog njihovog prijedloga vezana je za početak razgovora u Prudu, koji nisu transparentni. Mi ne znamo o čemu se konačno radi. To je jedan oblik, da upotrijebim tu riječ, rašomonijade. Pazite, imamo jedan susret trojice partijskih vođa koji se dogovaraju o jednoj stvari, činjenici, događaju, i svaki od njih na drugačiji način iznosi svoje tumačenje, kao da se radi o tri događaja. Dakle, meni je nevjerovatno da Čović prihvata ovo o čemu govori Dodik. Nažalost, očito je da on to prihvata, a to je nešto protivno i Katoličkoj crkvi. Protivno je vjerskoj zajednici koja, u svojoj povijesti, ima svoju samosvijest univerzalnosti. To je pitanje univerzalnosti crkve, koja ne želi da se getoizira. Katolička crkva se ne može teritorijalizirati u Hercegovini.

O Miloradu Dodiku
Dodik je posve prihvatio metode i ciljeve nekadašnjeg SDS-a

DANI: Jeste li Vi upoznali Milorada Dodika?
MARKEŠIĆ: Jesam.

DANI: Recite mi Vaš sud o njemu.
MARKEŠIĆ: Ja sam njega upoznao u jednom vremenu kada se on drugačije ponašao i djelovao. To je, mislim, bilo za vrijeme njegove prve premijerske službe. Bio sam kod njega, ali on se ponašao drugačije, čak je izazivao simpatije. Meni je žao što je došlo do takve promjene u njegovom ponašanju, u njegovoj viziji o Bosni i Hercegovini. U ono vrijeme, kada smo se prvi put susreli, djelovalo je kao da pridonosi pozitivnom rješenju problema u Bosni i Hercegovini. Ali, tada je on nastupao protiv SDS-a, koji je bio nacionalistički usmjeren i opredijeljen. U svom današnjem djelovanju Dodik je posve prihvatio i metode i ciljeve SDS-a, onog kakav je prije bio. Meni je žao što se promijenio, volio bih da je ostao na onom pravcu, mislim da bi bio mnogo korisniji i sebi i drugima. Bio bi, da upotrijebim tu riječ, osobno sretniji, a i mi bismo bili sretniji zajedno s njim.

/BH Dani/

Na zahtjeve općine Prozor-Rama nadležnim vlastima Bosne i Hercegovine da se očituju o navodima novinskog teksta o zagađenosti Ramskog jezera radioaktivnim otpadom u rasvjetljavanje novinskih navoda uključila se Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, odnosno Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi. Ministar gosp. Luka Faletar dao je suglasnost da se izvrši fizičko-kemijska analiza vode Ramskog jezera na teške metale i radioaktivnost nuklida (tj. radioaktivnost materijala koji emitiraju radijaciju pri raspadanju).
Danas, 20.02.2009. godine stručni tim Federalnog Zavoda, zajedno sa Županijskim sanitarnim inspektorom gosp. Zvonkom Faletarom, uzeo je uzorke vode iz Ramskog jezera na kojima će se izvršiti planirana analiza. Rezultate analize očekujemo u narednih 15-tak dana.

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije, Boris Babić potpisao je ugovore za izradu i revizije projekata vezanih za ceste HNŽ-a s predstavnicima Građevinskog fakulteta "Džemal Bijedić" Mostar, te tvrtkama Interprojekt, IGH-Mostar, Trasa i Angermeier.

S predstavnicima tvrtke "Interprojekt" d.o.o. Mostar ministar Babić potpisao je tri ugovora i to za izradu idejnog i glavnog projekta R-426, Dračevo-Hutovo-Zavala u vrijednosti od 46.800,00 KM, izradu revizije projekta sanacije regionalne ceste R418, most u Jaklićima u vrijednosti od 2.925,00 KM, te ugovor vrijedan 29.250,00 KM o izradi idejnog i glavnog projekta regionalne ceste R-435a, Potoci - Ljeskovac.

Ministar Babić potpisao je i ugovor o reviziji idejnog i glavnog projekta obilaznice R-418 Prozor - Mokronoge i reviziji glavnog projekta regionalne ceste R-426 Dračevo - Hutovo-Zavala, s predstavnicima Građevinskog fakulteta "Džemal Bijedić" Mostar u vrijednost od 17.550,00 KM, kao i ugovor u vrijednosti 22.113,00 KM za ispitivanje stanja mostova na svim regionalnim cestama u HNŽ i ugovor o reviziji projekata sanacije regionalne ceste R-435a, Potoci - Ćesim. Vrijednost ugovora je 15.210,00 KM.

Također, potpisani su i ugovori za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta obilaznice regionalne ceste R-418 /Prozor-Mokronoge/ u vrijednosti 159.061,50 KM i ugovor o izradi idejnog rješenja novog mosta u Ostrošcu na regionalnoj cesti R-437 /Ostrožac - Fojnica/ vrijedan 29.367,00 KM s predstavnicima sarajevske tvrtke "Trasa" d.o.o.

Ministar Babić potpisao je ugovor i s predstavnicima mostarskog poduzeća "IGH-Mostar" d.o.o. za izradu glavnog projekta sanacije regionalne ceste R-418 (most u Jaklićima), u vrijednosti 23.811,37 KM.

Potpisan je i ugovor o izradi Elaborata eksproprijacije na R-437 /Ostrožac- Fojnica/ vrijedan 78.500,00 KM s predstavnicima "Angermeier-a" d.o.o. Sarajevo.

Inače, u Ministarstvu prometa i veza HNŽ-a u tijeku je obnavljanje ugovora s izvođačima radova zimskog i redovitog održavanja regionalnih cesta u HNŽ-K za tekuću 2009. godinu. /vlada-hnz-k.ba/

Video: Rama 1989.

Nedavno je na BHT1 reemitiran dokumentarni film "Rama", koji je snimljen 1989. godine. U filmu, čiji je scenarist Radmila Fabijanić, a suradnik fra Mijo Džolan, sudjelovali su stanovnici naselja Varvara, Rumboci, Jaklići, Kovačevo Polje, Ripci, Podbor i Ploča. Pod slijedećim linkom možete pogledati film: Rama

---

19/2/09.
Parlaonica

Dana 19. 2. 2009. u OŠ Fra Jeronim Vladić u Ripcima s početkom u 11 sati održana je parlaonica na temu turbo-folk glazba. Parlaonicu je organiziralo Vijeće učenika ove škole zajedno s nastavnicom hrvatskog jezika Danijelom Fofić i pedagogom Nikicom Beljom. Cilj parlaonice je da učenici nauče kulturu govora, da znaju uvažavati i prihvaćati različita mišljenja, iznijeti svoje stavove, razmišljanja bez ikakvog straha, razvijati svoj vokabular (rječnik), vježbati međusobnu komunikaciju i stvarati nova prijateljstva. O navedenoj temi raspravljali su učenici sedmih i osmih razreda. Učenici su bili podijeljeni u afirmacijsku i negacijsku ekipu. Vođena je žučna rasprava u kojoj su obje ekipe iznosile svoje argumente. Jedan od argumenata je bio što se u većini naših kafića u Prozoru sluša turbo-folk glazba pa mladi nemaju puno izbora. Svi sudionici parlaonice su se složili da svatko ima pravo slušati što želi, a na nama je da izaberemo što je dobro i prihvatljivo za nas.

---

19/2/09.
MUVI 02: MUzeji - Video - film

U Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagreb od 16. do 18. veljače 2009. održan je festival muzejske video i filmske produkcije hrvatskih muzeja - MUVI 02 (MUzeji-VIdeo-film). Program je obuhvaćao predstavljanje hrvatskih i inozemnih muzejskih projekata. Trećeg dana festivala (18. 2.) održana je radionica na temu "Što bismo sve trebali znati da bismo se upustili u snimanje muzejskog videa". U sklopu radionice pozvani su i neki muzealci, redatelji, snimatelji i montažeri koji imaju praktična iskustva u izradi 'muzejskih filmova'.
Na festivalu je prikazan i film: Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit, autor filma, snimatelj i montažer: mr. sc. Smiljko Šagolj, scenaristi: fra Mato Topić i Astrida Bugarski, etnologinja Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Film Dok ti ime traje...(kako je Jozefina Dautbegović nazvala film: Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit) vodi nas kroz stalni postav Etnografskog muzeja u Rami, u kojemu je na najsuvremeniji način prikazano kako je nekada izgledao život stanovništva ispod planina Čvrsnice, Čabulje, Vrana, u ramskom kraju i okolici dok su još fratri iz Fojnice dolazili poučavati djecu u Ramu.  
Muzej je smješten u obnovljenoj zgradi iz vremena Turaka. Stalni postav Etnografskog muzeja izradila je etnologinja Astrida Bugarski, koja nas sama jednim dijelom vodi kroz stalni postav, a predmete je skupio fra Mato Topić, svećenik iz Rame, koji je u uvodnom dijelu filma ukratko ispričao povijest ramskog kraja i franjevačkog samostana u Rami.
Etnografski muzej Rama-Šćit u svom je postavu izložio predmete za svakodnevnu upotrebu, osnovni zemljoradnički, seljački alat i oruđe. U postavu je zorno prikazan interijer ramske kuće, predmeti kućanstva, tekstil, proizvodi prvih obrta, predmeti kućne radinosti, proizvodi od vune, sukna, lana i konoplje. Na filmu je prikazan i multimedijski postav prirodoslovne i botaničke zbirke ramskog kraja.
U Muzeju franjevačkog samostana Rama-Šćit na najsuvremeniji je način izloženo daleko više materijala nego što ga posjeduje Zemaljski muzej u Sarajevu ili Etnografski muzej u Zagrebu.

---

18/2/09.
Gradska biblioteka - Prozor-Rama

Broj ljubitelja pisane riječi u Prozoru u zadnjih 3 godine je znatno porastao, što pokazuje broj članova Gradske biblioteke u Prozoru. Tako je prije četiri godine u Gradskoj biblioteci bilo oko 150, a danas ima 290 članova. U zadnji nekoliko godina povećao se i fond biblioteke koji iznosi 14.000 knjiga. Prema riječima uposlenih u ovoj ustanovi ljubitelji pisane riječi imaju veliki izbor. Na policama Gradske biblioteke može se naći veliki broj domaćih, ali i stranih pisaca. "Najveću podršku za nabavku knjiga dobivamo od Vlade Republike Hrvatske, a nedavno smo ušli i u program Fondacije za bibliotekarstvo. Također, dobili smo vrijednu donaciju i od OSCE-a, kao dio kampanje "Čitaj BiH". Od časopisa redovno dobivamo časopis "Hum", koji izdaje Filozofski fakultet sa Sveučilišta u Mostaru", kazala je Marija Bešker, direktorica Javne ustanove "Gradska biblioteka" Prozor-Rama.
Najveći broj članova su učenici, koji se interesiraju za lektire, zatim studenti koji traže stručnu literaturu, a stariji uglavnom čitaju beletristiku. Iako veliki broj biblioteka u Bosni i Hercegovini ima loše iskustvo kada je u pitanju vraćanje knjiga, u Gradskoj biblioteci u Prozoru su kazali da takvih problema nemaju puno i da je vraćanje na zadovoljavajućem nivou.
Kada je u pitanju prostor za knjige u biblioteci smatraju da je ovo dovoljno za postojeći fond, a ono što u ovom trenutku nedostaje je prostor za čitaonicu. Zadnju godinu rad sa knjigama i članovima je olakšan, jer cijeli fond i evidencija su uneseni u računar, što omogućava uvid o stanju na policama, kao i evidenciju o posudbama i vraćanju knjiga.

---

17/2/09.
U posjetu Mostaru

Načelnik općine dr. Jozo Ivančević u radnoj je posjeti Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, gdje će se sastati s ministricom Vesnom Pinjuh. Razlog sastanka je usuglašavanje stavova oko sudjelovanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u infrastrukturnim projektima u općini Prozor-Rama, prvenstveno u izgradnji vodovoda.
Načelnik općine susrest će se danas i s generalnim direktorom Elektroprivrede HZ HB gosp. Matanom Žarićem. Razgovarati će oko nastavka suradnje ovog Javnog poduzeća i općine Prozor-Rama. /prozor-rama.org/

---

17/2/09.
Obavijest: Dječji vrtić Ciciban

Dječji vrtić Ciciban obavještava roditelje djece koja na jesen kreću u prvi razred osnovne škole da će i ove godine biti organizirana Mala škola.
Upis djece u Malu školu traje do 23. veljače. Za ostale informacije zainteresirani neka dođu osobno u vrtić Ciciban ili nazovu vrtić na telefon 770 323.

---

16/2/09.
Kontinuitet nečovještva

Čini se da poslije smrti fra Petra Anđelovića treba "živa sahraniti" još jednog eksprovincijala i časnoga franjevca Bosne Srebrene koji u svome političkom angažmanu iz kršćanskog, franjevačkog i bosanskohrvatskog identiteta nije "znao" sebi kupiti ni kravate.

Piše: Fra Ivan Šarčević

Uobičajeno da se stožernik HDZ-a BiH Dragan Čović oglašava lapidarno, sustegnuto, uznosito. Njegove ideje i naume uglavnom prenose glasnogovornici koje je sveo najviše na poslušne kadrove iz Bosne, a u Hercegovini mu je najodaniji ostao Večernjak.
Nedavno se Čović ipak izgovorio. Sažetak njegovih izjava s lokalnog televizijskog gostovanja Večernjak naslovljuje sebi svojstvenim krikom ugroženog hrvatstva: "Dva entiteta vode nestanku Hrvata". I opet Čović preko Večernjaka zamagljuje, zaglupljuje i unosi strah jer "postoje snage unutar Hrvata, pa čak i unutar Katoličke crkve, prije svega u Sarajevu, koje s političke ljevice pokušavaju kazati kako je bolja dvoentitetska BiH nego bilo koje drugo rješenje koje mi danas predlažemo". Čović ne želi nikome "spočitavati ideje, ali su te političke igre najveće podvaljivanje ili da kažem kukavičje jaje".
Naslijeđeno "istraživačko" novinarstvo nigdje, međutim, ne imenuju koje su to "snage" unutar Hrvata i unutar Katoličke crkve "prije svega u Sarajevu" koje zagovaraju dvoentitetsku BiH. "Kukavičje jaje" o kojem Čović govori ne postoji nigdje osim u njegovom narcisoidnom pragmatizmu i u servilnom peru njegovih novinara. Nije uopće potrebno tumačiti da postoje i drugi prijedlozi baš sarajevskih Hrvata od konsocijacije do regionalizacije, ili da je Biskupska konferencija BiH još davno predstavila prijedlog o regionalizaciji zemlje na koji se Čović odnosi ignorantski i s prezirom.
Da je stvar još opasnija, uočljivo je po Čovićevom prigovoru "snagama" u Katoličkoj crkvi što zagovaraju dvoentitetsku BiH, nikako drukčije nego "s pozicija političke ljevice". Treba li ovo uopće komentirati?! Čović, njegov HDZ i Večernjak uspješno su izvršili "pranje mozga" pa se može i dogoditi da "kadrovik i drug" Čović prigovara za "ljevičarenje" i to nikome drugome nego "snagama" u Katoličkoj crkvi. Neaktualnom ali unosnom podjelom na lijeve i desne maskira naše glavne podjele: između primitivizma i humanizma, laži i istine, bahatosti i dijaloga, amoralne političke moći i osnovne ljudskosti.
Ne ulazeći u etimologiju njegova prezimena - on za to nije kriv, ali je moralno odgovoran - njega bi se istančanim hrvatskim jezikom moglo nazvati "čovjekom bez značaja" ali sa značenjem, jer i kada nema iza sebe većinu hrvatskih glasova, on ima lukavosti i drskosti da predstavlja sav hrvatski narod. Spreman je na sve a da pri tome umakne svakoj odgovornosti i krivnji. Do savršenstva je doveo amoralna politička načela: iskoristiti sve - i dobre i loše strane; ako "protivnika" ne možeš (pot)kupiti, onda ga ocrni i krivotvori u onome što mu je najbolje.
Tako Večernjak prenosi da je Čović "razočaran zagovaranjem dvoentitetskog ustroja BiH koje je iznio i fra Luka Markešić" što posljedično vodi "nestanku Hrvata". Čović i Večernjak fra Luki Markešiću, provincijalu Bosne Srebrene od 1982. do 1991., čovjeku koji je, dok se Čović još potpisivao ćirilicom (šteta zbog sv. Ćirila i ćirilice!), unutar svoje franjevačke zajednice i u čitavoj BiH najupornije i najkonzistentnije zastupao i zastupa konstitutivnost i zajedništvo svih naroda i građana u državi Bosni i Hercegovini bez entiteta. Na nedavnoj sjednici Hrvatskog narodnog vijeća - postoje dokumenti - Markešić je predlagao regionalizaciju BiH. Čini se da poslije smrti fra Petra Anđelovića treba "živa sahraniti" još jednog eksprovincijala i časnoga franjevca Bosne Srebrene koji u svome političkom angažmanu iz kršćanskog, franjevačkog i bosanskohrvatskog identiteta nije "znao" sebi kupiti ni kravate. No, sve je moguće. Ovo je vrijeme nijekanja istine i rušenja časti. Vrijeme beščašća!
Vrhunac izopačenosti je u Večernjakovoj opetovanoj izjavi kako se Čović "žestoko obrušio na dijelove političke scene među Hrvatima Sarajeva, među kojima je ubrojio i dio Katoličke crkve, koji nastoji zbuniti i podijeliti Hrvate". Dijabolično je u osnovnom značenju te riječi (diabolus -onaj koji rastavlja i razara) upravo ono što Čović, njegov HDZ i Večernjak, već godinama sustavno provode: okrivljuju druge, nevine, za dijeljenje Hrvata i Crkve. I ne postavljajući čak ni pitanje tko je to dijelio HDZ, ta politika, oslonjena, naravno, na raznorazne "prosjake HDZ-eove milostinje", unosi razdor čak i među bosanske franjevce, te između njih i hercegovačkih franjevaca, trujući i razgrađujući sve stoljetne i ljudske odnose i veze. Pri tome se pozivaju samo na svoga boga hrvatstva i katoličanstva, na svoju sebičnost, na svoga "oca laži". Jer podijele li franjevce, podijele li Crkvu, "odradit" će posao - zavest će vječni razdor i u svoj narod i u sve narode i građane ove zemlje.
Ne ulazeći u prosudbe koliko su (prudski) dogovori - s kontinuitetom ili diskontinuitetom hrvatskih teritorija - dobar put u Europu, Čović je s Večernjakom u kontinuitetu svoje amoralne politike. Opet je nepodoban jedan dio Katoličke crkve koji ne surađuje, koji ima "subverzivno pamćenje". Već viđeno! /Oslobođenje/

---

15/2/09.
Završen turnir u igri prstena

U maloj dvorani motela Rama u Prozoru završen je turnir u igri prstena. Prvo mjesto osvojila je ekipa Borak, drugo Dašnjik, treće Rumboci I i četvrto Gradska kavana.
Prvoplasirani su osvojili nagradu od 1.000 KM i zlatni prsten, drugoplasirani 500 KM, trećeplasirani 300 KM i četvrtoplasirani 100 KM.
Turnir je započeo 24. siječnja 2009. na kojem je sudjelovalo 14 ekipa: Borak, Ploča, Motel "Rama", Gradska kavana, Rumboci I, Dašnjik, "Jakići" - Vitez, Penzioneri, Slot, Stavi pa vidi, Rumboci II, Kafe "Mateo", XXL i Buk. Pokrovitelj turnira bila je Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije.

---

15/2/09.
Školska priredba u povodu Valentinova

U petak je, u povodu Valentinova - Dana zaljubljenih, u Domu kulture u Prozoru održana priredba koju su organizirali i ove godine učenici Srednje škole u Prozoru. Na početku priredbe prisutnim, u prepunoj dvorani Doma kulture, obratila se ravnateljica Srednje škole u Prozoru Anđa Mlakić. Na priredbi svoje su točke izveli plesna grupa "Dolls", zatim bandovi "Karlo i komšinice" i "No name". Na priredbama u našoj općini neizostavan je nastup u tradicionalnoj nošnji, za što se pobrinula folklorna sekcija. Na priredbi svoje tačke su izveli članovi dramske sekcije, te sekcije "Civitas" sa izložbom sa "švercovima" za prepisivanje, koju su pripremili sa profesorom Zoranom Stojanovićem.
Neizostavan detalj na ovoj priredbi je izbor za Miss i Mistera škole. Za najljepšu djevojku izabrana je Ivka Džolan, za prvu pratilju Sajka Anđelić, drugu Mevrisa Hero, a miss fotogeničnosti Kristina Stojanović. Za mistera je izabran Mijo Babić, a njegov prvi pratilac Branimir Pavličević, drugi Ivan Pavličević, a mister fotogeničnosti Leon Jozić. Voditelji programa bili su Jure Knežević i Katarina Nikolić.

Fotografije su u Picasa galeriji: Valentinovo!

---

15/2/09.
Fra Luka protiv puka?!

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović oštro je kritizirao "neke snage unutar Hrvata pa čak i unutar Katoličke crkve" koje navodno zagovaraju dvoentitetsku podjelu BiH. Čović veli da zagovornici ostanka dva entiteta "rade na nestanku Hrvata", a na vrh liste onih "snaga" koje rade na nestanku Hrvata Čović je smjestio bivšeg provincijala bosanskih franjevaca, fra Luku Markešića!
Za fra Luku Markešića nismo posve sigurni ni da se zalaže za dvoentitetsku podjelu BiH niti da predstavlja neku osobito "snagu" unutar Hrvata i Katoličke crkve. No, u slučaju Čovića, stvari su posve jasne: prije dvije godine, prihvaćanjem aprilskog paketa ustavnih promjena upravo se Čović zalagao za ostanak i trajno cementiranje dvoentitetske podjele BiH! Istina, Čović je u međuvremenu promijenio mišljenje pa sada zagovara podjelu BiH na četiri federalne jedinice, sto je po njegovom mišljenju puno bolje od postojeće dvoentitetske podjele. Čović prešućuje najvažniju činjenicu: podjela BiH na četiri federalne jedinice u osnovi se svodi na etničku podjelu Federacije BiH, budući da Čovićev banjalučki partner Milorad Dodik ne pomišlja pristati na pomjeranje postojećih međuentitetskih granica. /M. A. - Slobodna Bosna/

---

15/2/09.
U potrazi za radnicima!

Veliki broj nezaposlenih stanovnika općine Prozor-Rama i ove će godine privremeno zaposlenje naći na Dubrovačkoj rivijeri. Samo hoteli Albatros, Epidaurus i Cavtat za narednu turističku sezonu traže 250 sezonskih radnika. U organizaciji Biroa za zapošljavanje iz Prozora održan je sastanak i intervjui sa oko 100 nezaposlenih osoba iz naše i susjednih općina.
- Ove godine potražujemo oko 250 sezonskih radnika. Prošle godine u našim hotelima radilo je oko 40 posto radnika iz ove općine. Ovdašnji radnici poznati su kao veoma savjesni i odgovorni, pa smo zbog toga prvi sastanak zakazali u Prozoru, a održat ćemo jedan i u Mostaru. Radnicima nudimo smještaj, putne troškove i plaću od 700 do 1.000 KM - rekao je Ivo Šutalo, direktor Hotela Iberostar Epidaurus iz sastava Hoteli Cavtat.
Posao u hotelima na Jadranu mogu, inače, dobiti na ovaj način samo bosanskohercegovački građani koji imaju i hrvatsko državljanstvo, a za ostale potrebna je radna dozvola.

---

13/2/09.
Srednjoškolska priredba uoči Valentinova

Uoči dana zaljubljenih sv. Valentina (14. 2.) večeras će u Kino dvorani u Prozoru u 18 sati biti održana, već tradicionalna, priredba učenika Srednje škole iz Prozora. Na programu priredbe naći će se skečevi iz školskog života, plesovi, pjevanje učenika, kao i izbor mis i mistera Srednje škole.  
Članovi sekcije "Civitas" iz Srednje škole, predvođeni profesorom Zoranom Stojaovićem, pripremili su istim povodom, također u Domu kulture, zanimljivu izložbu. Naime, radi se o izložbi prikupljenih šalabahtera (švercova) koje je profesor Stojanović prikupljao više godina. Izložba je postavljena na dva školska stola, a radi se o raznim švercovima i "tehnikama" prepisivanja koje su koristili učenici ove škole. Izložba ne promovira, niti potiče druge učenike na prepisivanje, nego ima za cilj da ukaže na glavne razloge, zbog kojih se učenici odlučuju na prepisivanje.
"Poruka je da profesori znaju da učenici ponekad prepisuju. Pitanje je isplati li se prepisivati i koliko truda treba da se to sve pripremi. Za to vrijeme se moglo i naučiti. Kasnije ćemo napraviti i neke statistike pa objaviti koliko učenici prepisuju i koliko se to isplati, te što bi moglo smanjiti pokušaj prepisivanja", kazao je Stojanović.
Živimo u društvu gdje prepisivanje nije tabu tema kao u mnogim drugim državama, pa učenici koji su radili na pripremi ove izložbe smatraju da će se to nastaviti sve dok je naš školski sistem zamršen, a gimnazijski program zahtjevan i preopširan. Zbog tih razloga prepisivanje je neizbježno jer učenici nisu u mogućnosti naučiti sve ono što se od njih traži.
Profesor Stojanović dijeli mišljenje svojih učenika, te dodaje da se često događa da učenici moraju spremati istu materiju iz različitih predmeta. Zbog preopširnosti programa veliki broj ih se odlučuje na ovaj korak. Pošto je ove "švercove" dugo sakupljao kaže da su učenici ranije bili više domišljatiji nego danas. Ističe i to da će ova sekcija u narednom periodu pripremiti portofolio o ovom problemu.

---

12/2/09.
Rupe na cestama uobičajene su pojave u Rami

U nacrtu proračuna općine Prozor Rama ove je godine planirano 2 milijuna i 400 tisuća KM kapitalnih ulaganja, s tim da je ovogodišnji proračun opterećen ogromnim neplaćenim  obvezama iz prošle godine. Samo za krpljenje rupa na lokalnim cestama preuzet je prošlogodišnji dug u iznosu 49 tisuća KM, a za asfaltiranje putova, uglavnom u selima treba podmiriti dug od 300 tisuća KM. Ove godine će kako je planirano biti nastavljeno asfaltiranje makadamskih pravaca i krpljenje rupa ali s manjim stavkama nego lani. Tako je za održavanje lokalnih makadamskih putova i betoniranje planirano 20 tisuća KM, sa sanaciju gradskih 20 tisuća, a napokon bi davno obećane kilometre ili pak metre asfalta trebali dobiti mještani Krančića, Gmića, Orašca, Perića i Lapsunja. Već je ranije načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević kazao kako će ovo  biti teška godina s obzirom da iz ovogodišnjeg proračuna treba platiti milijunske dugove za obveze iz prošle godine. Tako će brojni stanovnici Rame još uvijek do svojih domova makadamom, a još opasnije su ceste na kojima su udarne rupe. Upravo oštećenja ceste i udarne rupe su najopasnije  za vrijeme kišnog vremena kada su pune vode i teže ih je uočiti. /A. Burić/

---

11/2/09.
Odigrani četvrtfinalni susreti u igri prstena

Sinoć je u maloj dvorani motela Rama u Prozoru odigran posljednji četvrtfinalni susret u igri prstena između Dašnjika i Rumboka II. Ekipa Dašnjika bila je bolja od Rumboka. U petak je polufinale, na kojem će igrati četiri ekipe, a to su:
- Gradska kavana
- Rumboci I
- Borak
- Dašnjik

Završetak turnira u igri prstena je u nedjelju kada se igra finale.

---

10/2/09.
Ramski običaji: U mlinu

U subotu su u Perićima, kod obitelji Pave Zadrića, snimani ramski običaji nošenja žita u mlin. Mlin obitelji Zadrić, na rječici Krupiću, jedan je od rijetkih u cijelom Ramskom kraju koji i danas melje žito pomoću vode. Nekad je na rijeci Rami, kao i na rijekama i potocima u Gornjoj i Srednjoj Rami, bilo mnogo mlinova u vlasništvu pojedinih obitelji. Mlinovi su jednostavno građeni od kamena ili su zidovi prostorije bili od brvana. Voda je u mlin tekla preko žlibova i padala na kašike ililopatice mlinskoga kola koje bi pokretale gornji mlin (mlinski kamen koji bi se okretao i mljeo žito) preko donjeg mlina (mlinski kamen koji je bio nepomičan i učvršćen kako bi mogao izdržati trenje gornjeg mlinskog kamena i ostati u vodoravnom položaju da bi brašno bilo ravnomjerno i dobro samljeveno). Kroz otvor okna uz pomoć čekala pravilo bi se trenje pomoću kojega bi žito ravnomjerno ispadalo i mljelo se između gornjeg i donjeg mlina. Mlinski stan se mogao podizati i spustiti, već prema tome bi li se mljelo sitnije (za kruh, pitu i puru) ili krupnije (za stoku). Ispred mlinova bio je sanduk u koji bi padalo samljeveno brašno koje bi se kupilo u mješine ili arare i nosilo kući.
Mlinovi koji bi mljeli za ujam (vlasnik bi uzimao naknadu za samljeveno žito desetinu od samljevenog brašna), imali bi zgradu konjaricu u kojoj bi noćivali konji koji čekaju dok se žito samelje. Te su zgrade bile jednostavni natkriveni prostor sa zidovima i jaslama gdje bi se preko noći mogli skloniti konji koji bi došli izdaleka. Bilo je dosta mlinova koji su sagrađeni u uskim kamenitim tjesnacima, posebno u Donjoj Rami, pa se u mlin nosilo na leđima. I žito i brašno se nosilo u mišini (mijeh od jareće kože čiji su krajevi kože s prednjih nogu bili uvezani s krajevima stražnjih nogu i tako bi činili uprte kako bi se zgodno mogla uprtiti mišina na leđa).

Također je u Ripcima u starome hambaru obitelji Selak snimljena igra prstena, pravljenje nadaleko poznate ramske pogače, kao i obiteljska večera! Snimatelj je bio Smiljko Šagolj, koji će napraviti i montažu filma.

U Picasa galeriji nalaze se fotografije: U mlinu!

---

10/2/09.
Nova službena web stranica općine Prozor-Rama

Poštovani građani i prijatelji,
dobro došli na službene stranice općine Prozor-Rama namijenjene izravnoj komunikaciji općinske uprave i građana. Drago mi je što Vas mogu pozdraviti na novom web portalu općine Prozor-Rama, koji će Vam, uvjeren sam, biti koristan izvor informacija o općini i svemu što naša općina može ponuditi. Ovo je doista moderan i atraktivan web portal u koji je uloženo dosta truda i znanja. Posebno mi je drago naglasiti da je ovaj web portal proizvod ramskih ruku, znanja i mudrosti.
Bit će nam drago ako nam svojim prijedlozima i komentarima, sugestijama i primjedbama pomognete da ovaj web portal bude još bolji, stoji u pozdravu načelnika općine dr. Joze Ivančevića - više na www.prozor-rama.org.

---

9/2/09.
Sedam "hrvatskih" bespuća

Jedinstvo Hrvata koje zagovara Večernjak, vodeći tim njegovih novinara i vlasničko-stranačka struktura, put je - najblaže kazano - u još veća bespuća i veće podjele

Piše: Fra Ivan Šarčević

Od početka izlaženja bh. izdanja "Večernjega lista" gotovo u svakom broju prisutne su dvije teme: jedinstvo Hrvata i Crkva. Pri tome se te teme redovito najavljuju senzacionalističkim naslovima i znakovitim slikama, već na naslovnoj stranici.
Tako je jedna skupina Večernjakovih novinara, nastojeći demonstrirati visoku razinu istraživačkog novinarstva, nedavno ispisala nekoliko tekstova, stavila ih u rubriku Dossier s naslovom: "Hrvati Hercegovine i Bosne" i nekoliko podnaslova: "Put do samouništenja bosanskih i hercegovačkih Hrvata", "Novi raskol: Osnivanje regionalnih stranaka".
Trebalo bi mnogo više prostora da se analiziraju samo naslovi, kao što su i sljedeći: "Jedinstvo ili bez Hrvata", "Mostovi Hrvata Hercegovine i Hrvata Bosne", "Hrvati Bosanci u vlasti, Hercegovci u strankama", "Odabrana tri kandidata za provincijala B. Srebrene" (U ovom naslovu "vjerojatno" nije bilo mjesta za sva slova pa se "slagač" odlučio samo za B. ili je i samo ime Bosna suspektno?!), "Papa traži jedinstvo Crkve u BiH".
U spomenutom dossieru se govori o neslozi Hrvata, podjelama u Crkvi, orkestriranom napadu na Hrvate, osobito na velike hrvatske poduzetnike "središnje" Bosne, i to od strane sarajevske, bošnjačke "jedinstvene" politike. Tu je mnoštvo oprečnih tema, nesustavnih i neobrazloženih usporedbi između Hrvata Hercegovine, srednje Bosne, Posavine (dioba i redoslijed nisu nimalo nebitni!) da je nemoguće sve navesti. Tekst je pojačan slikom navijača u hrvatskim nacionalnim dresovima u trenutku poraza nacionalnog tima, a sama slika je potpisana probranim riječima: "Hrvati i Hercegovine i Bosne zabrinuti su za svoju sudbinu".
Dok izvučena i naglašena rečenica govori o nekom tajnom osnivanju novih regionalnih hrvatskih stranaka - bosanske i hercegovačke, u tekstu se jedino tvrdi bez dokazivanja da je ta "inicijativa osmišljena u dijelu hrvatske politike središnje Bosne, ali i Crkve". Ni spomena gdje je centar također zvučno najavljene hercegovačke stranke. Dovoljno je da se svako malo poziva na "tajna" (sve)saznanja, odnosno na dobre "obavještajne" Večernjakove izvore.
Do koje se razine ne samo neukusa, nego i perfidnosti i teškog obmanjivanja Večernjak spušta, pokazuje i tekst s računom i fotografijama svih Hrvata u vlasti u BiH. Večernjak objavljuje dosad "nikome" poznati podatak da je 60% Bosanaca a 40% Hercegovaca Hrvata u vlasti, dok je cijelih 100% bosanskih Hrvata u vlasti u RS-u! Najmanje što se može kazati za ove izjave jest da Večernjak "ne razlikuje" vlast od (stvarne) moći za što ne treba ni semestra žurnalistike nego osnovna ljudskost i ljubav prema istini.
Nakaradnim, površnim i krajnje neozbiljnim pristupom teškom ali neodgodivom problemu odnosa bosanskih i hercegovačkih Hrvata Večernjak pristupa i u tekstu koji govori o tome što povezuje Hrvate Bosance i Hercegovce. Vjerojatno dobro upućen u katolički katekizam u kojem se uči o sedam sakramenata, sedam darova Duha Svetoga, sedam glavnih grijeha ("bespuća"), Večernjak i u političku sferu uvodi nekih "sedam" "mostova" i "neosporivih poveznica" Hrvata Posavine, Hercegovine i središnje Bosne: hrvatsko nacionalno tkivo, čelni ljudi Crkve, domovinski rat, mostarsko sveučilište, gospodarstvo, visoka i pučka kultura, te najvažnija, sedma poveznica koju stavlja i u podnaslov: (mješoviti!) brakovi između Bosanki i Hercegovaca i obratno.
Kakvo bacanje krupnih riječi! Pod njih se može staviti sve, ali staje samo uski interes, jer preozbiljno je da se tom problemu tako pristupa. Ni riječi, recimo, o geografskoj, povijesnoj, stvarnoj kulturnoj, jezičnoj ili religijskoj uvjetovanosti i pripadnosti (nema ni Bosne Srebrene, jedine katoličke a time i hrvatske zajedničke institucije od srednjega vijeka u BiH), a kamoli da se smije ukazati da u identitet i "jedinstvo" svih bh. Hrvata "neporecivo" ulazi i odnos s drugim narodima, njihovom povijesti, kulturom.
Jedinstvo Hrvata koje zagovara Večernjak, vodeći tim njegovih novinara i vlasničko-stranačka struktura, put je - najblaže kazano - u još veća bespuća i veće podjele. Metodom mijenjanja logičkih razina, natezanjem argumenata, nagomilavanjem nebitnih tema i podataka, izvođenjem opakih političkih zaključaka, ove novine destruiraju svaki iole ozbiljniji pristup i dijalog koji bi vodio upravo kakvom takvom političkom konsenzusu hrvatskoga naroda u cijeloj BiH.
Kako bi pri tome glavni večernjakovci bili što vjerodostojniji, oni svoje novine istodobno pretvaraju u "bilten" Crkve, glasnik Vatikana i branitelja katoličke vjere, često više i od samih vjerskih listova. U "hrvatskom" medijskom prostoru Večernjak je najdosljedniji izraz "neosporne poveznice" između površnog, profitnog i pogubnog (novinarskog) rodoljublja (domovina je ionako neupitna!), predmoderne, pretkoncilske klerikalizacije javnog prostora i postmoderne nonšalantnosti u pristupu problemu. Što je problem teži, nudi se gore rješenje.
Za takvu orijentaciju nemoralno je pravdati se neciviliziranim, nesekularnim, teološki zatucanim, vjernički licemjernim i kriminalno-politički "dirigiranim" medijima kod drugih. Još je pogubnije sijati strah, lažnu ugroženost i pri tome optuživati nedužne sunarodnjake za svoju sebičnost i zle podjele. /Oslobođenje, 9. 2. 2009./

---

8/2/09.
Turnir u prstenu

U maloj dvorani motela Rama u Prozoru u tijeku je turnir u prstenu. Izvučeni su četvrtfinalni parovi, to su:
Buk - Gradska kavana
Rumboci I - Slot
Borak - Penzioneri

Igra je započela danas u 16,30.

U utorak, 10. veljače, u 18 sati sastaju se:
Dašnjik - Rumboci II

U petak je polufinale, a u nedjelju finale.
Pobjednike turnira očekuje nagrada od 1.000 KM i zlatni prsten, drugi će dobiti 500 KM, treći 300 KM i četvrti 100 KM.

---

8/2/09.
Lovačka večer 2009.

Sinoć je u svadbenom salonu EuroBiser u Prozoru održana šesta po redu "Lovačka večer" lovačkog društva "Vepar" na kojoj je sudjelovalo više od 400 lovaca i gostiju.
Na Lovačkoj večeri nazočili su predstavnici lovačkih društava iz Kaštela, Splita, Imotskog, Tomislavgrada, Kupresa, Jajca, Mostara, Posušja, Čapljine, Čitluka, Ljubuškog, Uskoplja, kao i predstavnici kinološkog i lovačkog saveza Herceg-Bosne. Večeri se rado odazvao i Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva gosp. Damir Ljubić i gosp. Luka Faletar, županijski ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi.



Ispred domaćina goste su pozdravili predsjednik LD Vepar gosp. Ante Dolić, koji je ujedno i predstavio rad LD Vepar, te načelnik općine dr. Jozo Ivančević, koji je zaželio svima dobrodošlicu. Naglasio je kako je LD Vepar jedno od najorganiziranijih društava u Rami. Zamolio ih je da se i dalje povezuju s drugim društvima Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te da na taj način budu promotori Rame. Lovcima se obratio i Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva gosp. Damir Ljubić, koji uvelike pomaže rad ovog društva.



Generalni pokrovitelj lovačke večeri bila je općina Prozor-Rama, a generalni sponzor Hypo Banka. Lovce je zabavljao pjevač Jozo Vučić i Briški Dukati.
Uz dobru glazbu, ugodnoj atmosferi doprinijela je i tombola, koju je osiguralo LD Vepar. Ukupno je bilo 70 tombola, od čega osam pušaka. Prvu nagradu tombole, ujedno i najbolju pušku, dar načelnika općine dr. Joze Ivančevića, osvojio je lovac Ante Džidžić. Druge puške osigurali su gosp. Damir Ljubić, Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, gosp. dr. Zvonko Jurišić, Predsjednik vlade Zapadno-hercegovačke županije, gosp. dr. Nedjeljko Rimac, predsjednik vlade Hercegbosanske županije, gosp. Ante Baketarić, vlasnik svadbenog salona, te ostale tri LD Vepar.



Inače, prvu Lovačku večer lovačko društv Vepar organiziralo je 1999. godine i od tada se organizira svake druge godine. Osim Lovačke večere LD Vepar organizira i zajednički lov na koji se odazivaju lovci iz susjednih općina. Kroz svoje djelovanje žele osigurati ovim krajevima lovni turizam, koji bi bio od velikog značaj za općinu Prozor-Rama. /A. T./

---

8/2/09.
Pismo podrške ribara iz Austrije i Njemačke

Deset ribolovni udruženja iz Austrije i Njemačke uputilo je podršku Sportsko-ribolovnom društvu "Rama" i Ramskom jezeru. U pismu podrške stoji:

Srdačan pozdrav Sportsko-ribolovnom društvu "Rama" i predsjedniku Stipi Čuljku!
Javljamo se povodom najave našeg dolaska na vaše prelijepo Ramsko jezero, i naše moralne potpore u ovim trenutcima zbunjenosti povodom nepromišljenog novinarskog pisanja o bacanju radioaktivnog otpada u hercegovačka jezera. Kao sto kaže francuski pisac Viktor Hugo: "Ništa nije toliko moćno kao ideja čije je vrijeme došlo". Tko stoji iza ove ideje to će tek vrijeme pokazati. Ali najbolji odgovor, na sve njihove "brige" daje samo Ramsko jezero sa svojom florom i faunom. Da su njihove tvrdnje točne to bi se već davno pokazalo, npr. u Černobilu prve su se reakcije pokazale na okolnim stablima nakon 3 tjedna poznate pod imenom "Crvene šume" (Reed Forest) sva su stabla i trava zadobile crvenu boju, a kako činjenice pokazuju Ramsko jezero i ostala jezera iz okoline su postala još ljepša i prirodno zelenija. Novinari bi trebali znati izreku Ibna Zafara, arapskog filologa i pisca: "Kad kuješ svoju sreću, ne udaraj bližnje po prstima".

Što se tiče faune iz jezera uzimamo za primjer rakove (Astacus astacus), oni su indikatori vode, oni su najbolji pokazatelji kvaliteta vode, dođe li do bilo kakve promjene ili zagađenja oni prvi nastradaju ili nestanu iz jezera, ali kako smo imali priliku da ih na stotine vidimo i čak probamo kao vrlo ukusnu hranu (bolji od Jastoga) mislimo da voda ne može biti u boljem stanju nego sto je sada. Po europskim klasifikaciji voda po svojoj strukturi zauzima prva dva mjesta:
1. Kategorija kakvoće I (nezagađena do vrlo neznatno zagađena): čista, kisikom stalno približno zasićena voda, siromašna hranjivim stvarima, sadrži neznatnu količinu bakterija. Pogodna za mriještenje salmonida (lososa). Nalazi se samo u izvorskim potocima i područjima bez čovjekova utjecaja. Indeks saprobija ispod 1,5. Kisika u pravilu sadrži 95-105%, BPK5 (biokemijska potreba kisika u pet dana) oko 1 mg/l.
2. Kategorija kakvoće I-II (neznatno zagađena): malen dovod organskih ili anorganskih hranjivih tvari, nema značajnije potrošnje kisika. Raznolika i gusta naseljenost. U pravilu se nalazi u gornjim tokovima planinskih i brdskih potoka. Indeks saprobija 1,5-1,8, zasićenost kisikom u pravilu 85-95%, BPK5 1.0-2,0 mg/l, amonijak do 0,1 mg/l.  

Sa ovakvim kvalitetom vode rijetko se koja voda u Europi može pohvaliti! Riblji svijet iz jezera je isto vrlo senzibilan na kvalitetu vode, npr. salamoidne vrste ribe kao sto su pastrmka, zlatovčica, itd. su vrlo osjetljive na bilo kakvu promjenu u vodi. Što se tiče novinarske izjave o nedostatku adekvatnih sredstava da se to ispita, nije istina, prilikom našeg zadnjeg boravka na Ramskom jezeru imali smo sonarne uređaje sa sobom pomoću kojih smo tražili ribu, te iste koristi i američka vojska i sve ribarske flote na Jadranu. Sa 3D kartografijom i GPS navigacijom i topografijom nismo ništa neobično zapazili, osim prelijepih izvora poput Buka (sa 58m dubine izvire) i Krupica (sa 65 m dubine izvire) i bezbroj drugih izvora koji nam nisu poznati po imenu. Sonar inače može mjeriti do 450m dubine i pokazuje čitavu konfiguraciju tla u 3D (prilikom finog podešavanja sonara koristimo olovo od 100 gr koje spustimo na dubinu od 80m i onda se uređaj podešava tako daleko da na kraju olovo vidimo skroz jasno na toj dubini). Nitko nam ne može reći da se ne može vidjeti jedan betonski blok od nekoliko tona. Kada dođemo opet ćemo provjeriti koliko su točne te tvrdnje koje su sigurno ne istinite. Ako to naš prijatelji iz SRD "RAMA", predsjednik Stipo Čuljak, budu zahtijevao može se pregledati i dno jezera i ronjenjem, posto se neki od nas bave profesionalnim ronjenjem.
Jedva čekamo da se opet vidimo, i ako Bog da uhvatimo par kapitalnih riba (to bi bila najbolja reklama za jezero) koje obavezno vraćamo u jezeru (catch & release).

Puno pozdrava od ribarskih udruženja iz Austrije i Njemačke:
Einen schönen Gruß und viel Petri Heil wünscht die Angelgemeinschaft
- Balkancarphunter Graz
- Carphunter
- Anglerszene
- Web Fishing Specimen Club
- Anglercenter Graz
- Fischerspeci Graz
- Yelowcarphunter
- Fischereiverein Leibnitz
- Freizeitzentrum Leibnitzerfeld - FZZ

Ps. Iza ovog pozdrava stoji na tisuće profesionalnih ribara svjetskog glasa

________________
Riječi zahvale na podršci ribarima iz Austrije i Njemačke uputio je i predsjednik SRD "Rama" Stipo Čuljak, kao i svim ribarima i žiteljima Rame!

---

7/2/09.
Nemoralno reagiranje Večernjeg lista

Večernji list je reagirao protivno novinarskoj etici i postojećim zakonima zato što nije objavio moje reagiranje od 5. veljače 2009. na informaciju u Večernjem listu od 4. veljače a objavio je  7. veljače reakciju na moj tekst. Krajnje nemoralno i nezakonito! Nisam drugačije ni očekivao jer su za Večernji list ovi prostori već dugo kontaminirani da bi Hrvati ovdje ostali živjeti i bit će takvog zastrašivanja dok ne iselite i posljednjeg Hrvata s ovih prostora. Moj glas Vama i nije toliko bitan jer  već imate i više nego dovoljno blagoslova predvodnika crkvenih institucija za Vaše projekte. Zato je nepotrebna bilo kakva druga argumentirana reakcija!
 
Fra Mato Topić, gvardijan
Franjevačkog samostana
Rama-Šćit