Novosti - arhiva
29/9/08.
Juriš na glasove ili rastanak s komunizmom?
U našoj su zemlji svake druge godine neki izbori. Političke vlasti su zato na mukama. Svake druge godine treba pred izbore nešto otvoriti (možda što je već jednom i otvarano), nešto zakrpati, nečim se pokazati pred svojim svijetom i biračima. Kako je vrijeme kratko, reducirano, sav naš politički život se pretvara samo u borbu za glasove, u kupovanje glasova.
Evo i pred ove lokalne izbore(listopad 2008) po Rami su se razmilili osobito putari i krpari rupa na cestama. To više nisu ni kozmetičke promjene, jer sve traži temeljitije zahvate, i po onoj biblijskoj ne može se nova zakrpa stavljati na staru odjeću.
Kad će se kod nas početi raditi temeljitije i ozbiljnije? Hoće jednom, ali treba strpljivosti. I komunisti su imali muku da osvoje narod iza onoga rata. I oni su imali svoja sredstva i mehanizme zastrašivanja. Netko će se pobuniti izjednačavanjem naših današnjih vlasti s komunistima. A ima sličnosti, i to velike. Ne samo u tome što su neki komunisti i danas na čelu vodeći stranaka, nego što je komunistički mentalitet ostao u vlastodržačkom ponašanju. Osnovna oznaka komunizma je bila prekrajanje povijesti. I danas se kreira povijest po svome. Komunizam je postavio privilegij za partiju, i današnji partijaši su jednakopravni samo ako su privilegirani. Komunizam je branio revoluciju, SUBNOR, i današnji brane zasluge u "domovinskom" ratu bez domovine i svoje HVIDRE od kojih regrutiraju najviše glasača.
Za sada se još uvijek krpaju rupe i dalje neumorno obećava bolja budućnost. Lakovjernost naroda, glupost kao najteži oblik ljudske nekarakternosti, bezobrazluk i drskost vlasti, plodno je tlo opće pasivnosti. Stvorena je takva klima u kojoj svi govore da je nemoguća promjena na bolje. Treba uistinu strpljivosti da nacionalne političke komesare, neuke i priučene doktore, ali uspješne falsifikatore i zamagljivače svoga naroda zamijene drugi koji neće imati samo svoj interes niti interes uske političke oligarhije. Trebaju oni koji se neće strašiti niti dati potkupiti. Samo ondje gdje nema uvjeta, promjene koje se događaju jesu prave. Zato treba izići na izbore, uvijek iznova, i naravno kontrolirati da se više ne događa samo krpljačina pred izbore, da se vodovod i slični projekti ne rasipaju po džepovima ljeporječivih vođa i njihovih skrivenih ali opasnih poslušnika. Treba se već jednom s komunizmom stvarno rastati.
"Galerija krpanja"!
27/9/08.
Početak radova na sanaciji Gospine crkve na Šćitu
Crkva Uznesenja Blažene djevice Marije na Šćitu građena je od 1873. do 1881. godine. Bila je to trobrodna bazilika za koju je ideju dao fra Antun Vladić, uzevši za uzor neke crkve u Italiji. Godine 1893. dovršen je zvonik.
Crkva je u vrijeme Drugog svjetskog rata zapaljena, 13. srpnja 1942. godine. S njom su stradale sakristija i knjižnica, vrijedne umjetničke slike i filigranski kaleži, arhivski dokumenti i veoma stare matice.
Obnova crkve započela je 1956. godine. Postavljen je novi krov, koji nije adekvatno izveden, te je 1965. započelo preuređivanje cijele krovne konstrukcije. Srednja lađa ozidana je iznad stupova s polukružnim prozorima a zatim je postavljena krovna konstrukcija na tri lađe.
Godine 1966. podignute su dvije sakristije i dograđen zvonik koji je dobio vitkiji izgled.
Od tada je prekrivena bakarnim limom i izvana nije ništa drugo rađeno. Zadnjih četrdeset godina vanjski zidovi crkve i zvonika pretrpjeli su različita oštećenja najviše od vlage i drugih atmosferilija. K tome nastale su i pukotine na nekim zidovima tornja i crkve. Pocrnjela, ispucala i dotrajala fasada zahtijevala je sanaciju kojoj smo pristupili ove godine.
Prije dvije godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je Kulturni pejzaž i područje - Franjevački samostan i crkvu Uznesenja BD Marije nacionalnim spomenikom pa je potrebno sve radove uskladiti propisima Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Sačinjen je Ugovor između Franjevačkog samostana Rama - Šćit i građevinskog poduzeća "OMETALA" d.o.o. Ometala - Prozor, kojim će izvođač očistiti postojeću fasadu i načiniti novu, sanirati oštećenja na tornju i statički učvrstiti toranj i promijeniti dotrajalo stubište od podnožja zvonika do zvona. Sve potrebne radove rade domaći majstori iz Rame uz nadzor dipl. ing. Ante Tomića sa Šćita.
Vrijednost ugovorenih radova iznosi 211.575 KM a ugovornom nisu uključeni dodatni radovi na sanaciji i izmjeni prozora i zaštiti vitraja što dodatno uvećava vrijednost radova. K tome je planirano do Božića izrada crkvenih klupa.
Radovi se izvode uz financijsku pomoć Federalnog ministarstva kulture i sporta, Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Vlade Republike Hrvatske i župljana župe Rama - Šćit i drugih hodočasnika Gospina svetišta. Dobro će doći pomoć svih onih kojima je stalo do ljepote Gospine crkve na Šćitu.
Galerija slika!
VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA
Župni ured sv. Franje Asiškoga
Rumboci bb
88 445 Rama-Šćit
Tel.fax 036 780 285
PROGRAM PROSLAVE PATRONA ŽUPE U RUMBOCIMA
Subota 4. listopada 2008.
Za proslavu patrona župe sv. Franje Asiškoga pripremit ćemo se trodnevnicom, a sat vremena prije misnog slavlja bit će prigoda za ispovijed:
- Srijeda 1.10. Svetu misu u 17 sati predvodit će vlč. Hrvoje Kalem, župni vikar u Prozoru.
- Četvrtak 2.10. Svetu misu u 17 sati predvodit će fra Ivica Baketarić, župni vikar u Bugojnu.
- Petak 3.10. Svetu misu u 17 sati predvodit će fra Mato Topić, gvardijan na Šćitu.
U subotu 04.10. na sam dan sv. Franje Svete mise su rana u 8,30 i svečana pučka Sveta misa u 11 sati. Pučku svetu misu predvodit će fra Ljudevit Lasta, župnik iz Šuice.
Vanjska proslava sv. Franje za cijelu Ramu bit će u nedjelju 5.10. pod svečanom Svetom misom u 11,00 koju će predvoditi dr. fra Marinko Pejić, meštar novaka u samostanu sv. Petra i Pavla u Livnu. Pod pučkom sv. Misom bit će primanje i zavjetovanje mladih u Framu.
S radošću Vas pozivam na proslavu blagdana sv. Franje zaštitnika župe Rumboci.
Rumboci, 24.9.2008.
Fra Mario Radman, župnik
25/9/08.
Preminuo vlč. Stjepan Džalto, graditelj crkve na Uzdolu
Vlč. Stjepan Džalto, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, preminuo je u Gospodinu okrijepljen svetim sakramentima u srijedu, 24. rujna u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu u 77. godini života i 48. godini svećeništva.
Sveta misa zadušnica služit će se u petak, 26. rujna u 15 sati u filijalnoj crkvi u Voljicu- Uskoplje, a potom slijedi pokop na mjesnom groblju u rodnom Voljicu.
Stjepan Džalto rođen je 21. listopada 1931. u Voljicama - Uskoplje, od roditelja Stjepana i Ruže, rođ. Šandor. Srednju školu pohađao je u Rijeci i Zagrebu, a bogoslovske studije u Đakovu, gdje je i zaređen za Vrhbosansku nadbiskupiju 29. 6. 1959. Prvim dekretom Vrhbosanskog ordinarija imenovan je za župnika u Rostovu, gdje ostaje do 1965. kada je imenovan župnikom u Brusnici. 3. rujna 1970. imenovan je župnikom u Obrima, a 23. rujna 1975. imenovan je župnikom u Modriči. Tu ostaje do 1979., kada je 13. studenoga imenovan župnikom na Uzdolu. Vlč. Stjepan graditelj je nove crkve na Uzdol od 1982. do 1985. godine. Od 1986. upravlja župom Glavice. 1998. imenovan je pastoralnim suradnikom u župi Skopaljska Gračanica. Pet godina prije smrti je oslijepio, a posljednje godine svoga života proveo je u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu.
Stjepan Džalto je objavio 26 knjiga. To su sedam romana: Naricanja Frane Markanova, Zagreb 1983.; Pod Jurcanovim orahom, Zagreb 1990.; Novo selo, Zagreb 1995.; Čudna zemlja, Zagreb 1995.; Zvonimirovo, Zagreb 1996.; Drug nastavnik iz predvojničke, Zagreb 1999., drugo izdanje Zagreb 2001.; i, nakon što je obnevidio, napisao je autobiografski roman U tami svjetlost, Zagreb 2006. Objavio je dvije zbirke pjesama: Spontanosti, Mostar 1988. i Trzaji, Mostar 1995. Džalto je objavio još 15 zbirka priča, balada, drama, monodrama, komedija, putopisne proze i tragikomedija: Selo svađalovo, Zagreb 1972., bila je prva njegova knjiga, drugo dopunjeno izdanje Zagreb 1999.; Gladne i nemirne godine, Zagreb 1974.; Priče iz Pasjih Korita, Zagreb 1983.; Svečev kafić, Mostar 1998.; Mladenački sjaj i njegov raj, Đakovački Selci 1989., drugo izdanje Đakovo 1994.; Eva i ja, Zagreb 1995., drugo izdanje Zagreb 1996.; Župna kronika, Mostar 1995.; Fra Marijanova Bosna, Zagreb 1997.; Krv i suze, Zagreb 1997.; S ljudima, Zagreb 1998.; Posljednji dominikanac, Zagreb 2000.; Spaljeno ognjište, Uskoplje 2000.; Pismo, Zagreb 2002.; Bog u novcu - vrag na koncu i druge priče, Zagreb 2004.; Priče od uzdaha, Zagreb 2006.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine! (kta)
Sjećanje na gradnju crkve!
Susret raseljenih Ramljaka
Župa sv. Marije Anđeoske u istočnome zagrebačkom naselju Sesvetska Sopnica, koja je od osnutka 1991. godine predana na upravljanje svećenicima Franjevačke provincije Bosne Srebrene, u nedjelju 14. rujna bila je domaćin susreta raseljenih Ramljaka koji su godinama zbog različitih razloga napuštali svoj rodni kraj. Prostrana još nedovršena župna crkva, čija je gradnja započela 2000. godine, bila je ispunjena brojnim Ramljacima pristiglim iz različitih krajeva Hrvatske te iz same Rame, kao i njihovim prijateljima.
Okupljene je na početku euharistije uime domaćina pozdravio župni vikar u Sesvetskoj Sopnici, ramski sin fra Živko Petričević. Svečano misno slavlje, uz koncelebraciju više svećenika rodom iz Rame, predvodio je ravnatelj Franjevačkoga medijskog centra "Svjetlo riječi" u Sarajevu fra Miljenko Petričević, a uzveličali su ga članovi folklorne skupine iz Donje Rame odjeveni u narodnu nošnju ramskoga kraja.
U propovijedi je predvoditelj euharistijskoga slavlja istaknuo kako svaki čovjek ima mjesto i zavičaj u kojem stječe životne navike, a za Ramljake je to Rama. "Dobro je vratiti se na mjesto svoga početka te pogledati što smo sve ponijeli s toga mjesta." Govoreći o životu Ramljaka, rekao je kako nikad nije bio lagan, ali su Ramljaci vjerovali da Bog ima zadnju riječ u ljudskoj povijesti. Podsjetio je na događaje iz ramske prošlosti od odlaska u Sinj, raseljavanja Ramljaka stvaranjem umjetnoga jezera pa sve do naših dana. U svim stradanjima Ramljak je vapio Bogu i ostajao mu vjeran, opstao je i sačuvao svoj vjerski i nacionalni identitet.
Na završetku misnoga slavlja sve prisutne Ramljake kao i domaće vjernike pozdravio je ramski gvardijan fra Mato Topić. Druženje i zajedništvo je nastavljeno u crkvenom prostoru.
M. C.
Ivan Šarčević
Doista, koliko je samo kroz ova dva zadnja desetljeća kroz medije prodefiliralo političara i novinara koji su nastojali i nastoje biti "katoličkiji od pape",
Kriza vjere
Većina građana BiH izjašnjava se vjernicima. I svatko od vjernika zna da u njegovoj vjeri postoji toliko potencijala i pozitivnih propisa kojima bi se, kad bi se ostvarili i kada bi se prema njima praktično djelovalo, promijenila situacija u ovoj zemlji, osobito međuljudski, odnosno međunacionalni odnosi koji najviše priječe miran, skladan i blagostanju okrenut život. Zato i većina današnjih uvjerenih agnostika i ateista ne prigovaraju vjernicima što vjeruju nego što dosljedno ne vjeruju onome što im vlastita vjera nalaže.
Činjenica je dakle da su sami vjernici posumnjali u snagu i dobrotu vlastite vjere pa im, tako smatraju, nije preostalo ništa drugo nego da vjeru politiziraju, da univerzalne poruke vjere učine sredstvom parcijalnih politika. Ima doduše i onaj nemalen broj vjernika, koji bježeći od zla svijeta i prljave politike u neki svoj "zaštićeni" duhovni svijet manjih molitvenih skupina ili većih religioznih manifestacija, naivno misli da se tako spašava. Ali perući ruke nad nepravdama ovakve skupine duhovnih bjegunaca iz svijeta u biti pridonose i podržavaju zle političare koji i čine sve da ih nitko ne proziva niti se na njih osvrće.
Mnogi vjernici svih naših vjera žive vjerničku, duhovnu šizofreniju koja se najjednostavnije iskazuje zaključkom: "Pa pusti mi sad vjeru!", ili onom dogmatiziranom formulom: "Vjera je jedno a život drugo!" U takvoj situaciji duhovnoga rascjepa nije onda ništa čudno da na mjesto istinoljubivih autoriteta u vjeri pridolaze sumnjivi autoriteti, da se stvarna teologija zamjenjuje površnom dvorskom i udvorničkom teologijom, da se u vjeri više uvažavaju "novokomponirani teolozi" nego oni koji su zato potrošili život i uložili mnogu energiju, da takva teologija postaje pogonsko gorivo nesnošljivosti, mržnje i ratobornosti prema drugima.
Doista, koliko je samo kroz ova dva zadnja desetljeća kroz medije prodefiliralo političara i novinara koji su nastojali i nastoje biti "katoličkiji od pape", koji su čak i službeno učenje vjere pretvorili u neslužbeno političko pravoslavlje, politički katolicizam i politički islam. Koliko je samo "novih" vjernika, pristiglih iz političkih krugova, čak i onih udbaško-komunističkih, po javnim novinama i medijima uopće, bez iole ozbiljnijeg poznavanja i vjere i teologije, postalo mjerilom religioznoga ponašanja čitavih vjerničkih zajednica. Čak se i službeni poglavari pojedinih Crkava i vjerskih zajednica dive tom novoobraćeničkom jurišu na javnost, te u svom samoljubivom površnom pojavljivanju koje im omogućuju ti javni radnici i ne uviđaju da ti političari i novinari, ti religiozni politikanti, njihovu vjeru i osobu koriste samo za postizanje sebičnih političkih i ekonomskih učinaka. Ne iznenađuje onda da neki od vjernika kada vide tko sve brani Crkvu ili vjeru, požele biti na strani neprijatelja i Crkve i vjere (Ž. Mardešić).
A što označava te nove odreditelje religioznog govora i prakse? Ponajprije oni su vjernički i teološki neobrazovani, lišeni skromnosti neznanja, bahati su i cinični. Njihov je rječnik ratoboran, pokriven maskom zabrinutosti nad ugroženošću svojih sunarodnjaka. Oni izjednačavaju univerzalnost poruke vjere s partikularnim nacionalnim interesom pa kod njih izostaju riječi ljubav prema drugome, solidarnost, ekumenizam, dijalog, sloboda uvjerenja i vjere, kajanje, opraštanje, pomirenje., dakle sve bitne riječi vjere u Boga. Njihovo najjače sredstvo je poziv na (narodno) jedinstvo, što je u stvari poziv na fundamentalizam, jer ne pozivaju na jedinstvo u vjeri - njih vjera i ne zanima - nego na zbijanje redova, na jedinstvo protiv onih drugih, na jedinstvenu isključivost prema drugima, na jedinstvo u uništenju protivnika, neprijatelja, a ne na zajednički napor da se postane istinskim vjernikom.
Religiozni politikanti učinili su da se ne uviđa kako je veća opasnost iskrivljenje vjere od nevjere. Religiozni politikanti su uspjeli uljuljati svijest u uvjerenju da se ispravno vjeruje, imunizirati baš najtežu ali i nablagoslovljeniju krizu - krizu vjere. Doista, ovdje je u konačnici riječ o krizi vjere jer smo većinom religiozni bez Boga. Boga se odbacuje i niječe jer on svojom univerzalnošću ograničava, smeta porobljavanje i dominaciju nad drugima. Iznad svega Bog smeta jer ne dopušta da se na sve, osobito na zlo, uvijek mora reći "da", nego i ono osobno, vjerničko "ne".
Oslobođenje, 22. 9. 2008.
22/9/08.
Danas počinje jesen
Danas, 22. rujna, u BiH i na cijeloj sjevernoj polukugli Zemlje počinje jesen. U naše krajeve ona stiže istog dana poslijepodne u 17.44 sata. Tog dana Sunce izlazi točno na istoku, a zalazi točno na zapadu; obdanica i noć su jednaki i traju približno po 12 sati. Jesen će trajati 89,84 dana, a završit će se 21. prosinca kada počinje zima.
20/9/08.
Tornjaci u Rami
18/9/08.
Odgođeno devetogodišnje obrazovanje
Danas se Vijeće roditelja OŠ "Marko Marulić" oglasilo priopćenjem za javnost u kojem stoji da su, nakon dugog i napornog rada Vijeća roditelja OŠ "Marko Marulić" Prozor i OŠ "fra Jeronim Vladić" Ripci, konačno uspjela problem devetogodišnjeg obrazovanja usmjeriti na Općinsko vijeće Prozor-Rama. U priopćenju stoji da je na izvanrednoj sjednici Općinskog vijeća Prozor-Rama, održanoj 18. rujna, donesen zaključak da nema potrebnih uvjeta za uvođenje devetogodišnjeg obrazovanja. Vijeće roditelja smatra da je zasluga vijeća roditelja ustrajnost u svojim ispravnim stavovima i zahtjevima i to da se roditelji sve više uvažavaju u odgojno-obrazovnim ustanovama. Roditelji su posebno zadovoljni što su uspjeli okupiti sve hrvatske vijećnike iz različitih stranaka oko donošenja zaključka, stoji u priopćenju kojeg je potpisao Mijo Peran, predsjednik Vijeća roditelja Osnovne škole "Marko Marulić".
18/9/08.
Dani europskog naslijeđa
U organizaciji Federalnog Ministarstva kulture i sporta, od 17. do 19. rujna 2008., u općinama Jajce, Travnik i Donji Vakuf održava se tradicionalna manifestacija Dani europskog naslijeđa, kao dio kulturnog programa Vijeća Evrope. Tema ovogodišnje, dvanaesti put organizirane manifestacije Dani europskog naslijeđa je: Stari gradovi uz dolinu Lašve i Vrbasa.
Sinoć su konferencijom za novinare i dodjelom Povelje za doprinos u zaštiti kulturno-povijesnog naslijeđa u Domu kulture u Jajcu počeli ovogodišnji Dani europskog naslijeđa. Povelju za doprinos u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa Federalno ministarstvo kulture i športa dodijelilo je Zavičajnom muzeju Travnik za obnovu Staroga grada i očuvanje kulturnih dobara, Ferhadu Melabegoviću za cjelokupni rad i doprinos na očuvanju kulturnih dobara, fra Mati Topiću, gvardijanu franjevačkog samostana Rama-Šćit, za doprinos u obnovi franjevačkog samostana iz osmanskog perioda i igumanu Danilu Pavloviću za doprinos u obnovi manastira Žitomislić.
Danas će sudionici manifestacije posjetiti Guču Goru, Travnik, Donji Vakuf, Prusac i Jajce. Manifestacija završava sutra u Jajcu u 12 sati, kada će biti obavljena ceremonija svečanog otvaranja restauriranog bosanskog kraljevskog grba Kotromanića.
Galerija slika!
17/9/08.
Dan provincije - Franjevci u Bihaću
Dana 15. rujna proslavila je u Bihaću Franjevačka provincija Bosna Srebrena svoj dan Uzvišenje Svetoga Križa kapitulom (sastankom) na rogožinama te zavjetovanjem četvorice mladih franjevaca, od kojih je jedan iz Rame.
Prijepodnevni program sastojao se od kratkih uvodnih refleksija. Fra Ivica Matić, bihaćki župnik, izložio je povijest i sadašnjost ove najzapadnije župe Bosne Srebrene. O aktualnosti franjevačkoga bratstva danas govorio je fra Franjo Ninić, a o franjevačkom "poslanju kao povjerenju u smisao angažmana na suvremenome Areopagu" fra Miro Jelečević.
Liturgijsko slavlje, uz provincijala fra Miju Džolana te generalnoga vizitatora fra Gabrijela Mioča, predvodio je fra Hill Kabashi, biskup iz Albanije, član Bosne Srebrene. Svečane zavjete položili su četvorica kandidata: fra Josip Filipović, fra Josip-Mihael Matijanić, fra Aleksandër Tanushi i fra Miroslav Bazina.
U popodnevnim satima franjevci su obišli nedavno u posjed Provincije vraćeni zvonik sv. Ante u Bihaću, gdje ih je dočekao predstavnik gradske vlasti, te džamiju Fetiju u središtu grada, koja je još uvijek sačuvala sva arhitektonska obilježja nekadašnje crkve sv. Ante. Program je završen razgovorom aktualnim temama u Provinciji. Iako je bilo kišno vrijeme skupio se lijep broj franjevaca iz svih dijelova Bosne, a i okupljenim bihaćkim vjernicima bila je radost vidjeti toliki broj franjevaca. /FIA/
17/9/08.
Pozitivna geografija
Nisvet Đanko, neumorni autor popularne TV emisije "Pozitivna geografija" u petak i subotu boravio je u Doljanima, gdje je sa ekipom snimao jednu od svojih emisija. Emisija je snimljena na više lokacija u Doljanima. Neki od sugovornika u emisiji bili su: Fra Branko Malekinušić, župnik iz Doljana, Andrija Stipić, vlasnik ergele konja, te Jela, Ilija i Anica Ćavar.
Emisija će biti prikazana na Federalnoj televiziji, a točno vrijeme biti će objavljeno naknadno. /doljani.info/
16/9/08.
Lastavice
Mala Gospa je iza. U narodu se kaže: "Gospa Mala - jesen prava!" O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak prema Sredozemnom moru i Africi, budući da sjeverno od Alpa biva sve hladnije. U narodu je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). Jučer smo bili svjedoci "okupljanja" lastavica na Šćitu, prije jesenskog odlaska u toplije krajeve. Bile su miroljubive i spremne za fotografiranje, kao da su htjele reći: za uspomenu do ponovnog viđenja! Također ćemo ovih dana na nebu moći vidjeti ptice selice poredane u obliku slova "V" dok odlaze u toplije krajeve. Znanstvenici ornitolozi su istražili tu pojavu i otkrili da zamah ptičjeg krila proizvodi veću snagu pogona nego što je potrebno dotičnoj ptici. Tako svaka ptica daruje dio te pogonske energije svojim susjedima pa je svima lakše podnijeti napor dugoga puta. Zato ptice selice koje lete prema jugu u obliku slova "V" raspolažu sa 71% više energije u usporedbi s onim pticama koje lete same za sebe. Učimo od ptica selica nadići osobni i kolektivni individualizam!
Galerija slika!
15/9/08.
U spomen žrtvama: 15 godina od Uzdolske tragedije
U jeku hrvatsko-muslimanskog sukoba, točnije 14. rujna 1993. godine, u ramskom mjestu Uzdol dogodio se nezapamćen zločin. Tada je od strane pripadnika Armije BiH i uklopljenih domaćih seoskih postrojbi (točnije, Prozorskog bataljuna), na svirep način ubijen 41 Hrvat od kojih je najmlađa žrtva imala tek deset godina, a najstarija (s preko osamdeset godina) bila je nepokretna. Za ovaj stravični zločin do danas nije odgovarao nitko iz redova Armije BiH što još više produbljuje nesigurnost i nepovjerenje među ljudima stvarajući dodatno loše ozračje, potičući daljnje iseljavanje i ostavljajući teške posljedice na žitelje uzdolskog kraja.
Primjera radi - početkom devedesetih godina (po popisu iz 1991.), navedena župa imala je najveći broj žitelja - oko 1600, da bi danas ta brojka bila negdje oko 360 ljudi. Sve su to posljedice navedenog tragičnog događaja kao i opće neodgovornosti države te predstavnika hrvatskih političkih stranaka prema žrtvama, njihovim obiteljima i preostalom puku.
Ovih dana obilježava se 15 godina od spomenutog zločina.
Kao raketa sagara u letu
i tijelo njegovo
također.
Meso, kosti, sve do posljednjeg atoma
do visina propinje se tiho.
Na kraju ostaje samo duša - Neuništiva!
A tijelo?!
Eno ga tamo, više nije ni važno
negdje pored rijeke
u grmu divlje kupine
možda pored ceste.
I par makova, uokolo
Jer bio je izgorio za domovinu!
Matej Škarica
14/9/08.
Obilježena petnaesta obljetnica uzdolskih žrtava
U nedjelju, 14. rujna na blagdan Uzvišenja svetog Križa u župa sv. Ivana Krstitelja u Uzdolu kod Prozora obilježena petnaesta obljetnica masakra nad 41 uzdolskim Hrvatom katolikom koji su počinili pripadnici postrojbi Armije BiH. Prije Mise priređen je prigodni program i meditacija koju je predvodio vlč. dr. Pavo Jurišić, profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu. Potom su predstavnici Hercegovačko-neretvanske županije na čelu s premijerom Srećkom Borasom i predstavnici Općine Prozor-Rama predvođeni načelnikom g. Jozom Vukojom te predstavnici udruga proisteklih iz domovinskog rata položili vijence i zapalili svijeće te se pomolili na Memorijalnom pored stare župne crkve.
Sveti misu za žrtve masakra kao i za sve poginule predslavio je mons. Ivan Milovan, biskup porečko-pulski, uz koncelebraciju desetak svećenika i sudjelovanje velikog broja vjernika koji su se za ovu prigodu okupili ne samo iz Uzdola nego i iz drugih župa ramskog kraja i šire. Brojni prognani Uzdoljani ovog se dana pridruže manjem broju povratnika koju trajno žive u ovoj župi. Riječi iskrene dobrodošlice biskupu Milovanu, svećenicima, redovnicima, redovnicama, predstavnicima županijskih i općinskih vlasti, udruga te svim okupljenima zaželio je uzdolski župnik vlč. Miljenko Džalto zahvaljujući biskupu Milovanu što je došao iz biskupije u Istri koja je kilometrima daleko od župe Uzdol ali koja je srcem blizu jer i svi pripadaju istom narodu i istoj Crkvi. "Iako nemamo onako lijepu one koja resi Vaše sjedište u Poreču, ipak imamo svoju povijest obilježenu krvlju. Ono što su naši djedovi i očevi gradili, drugi su u svojim pohodima razarali i rušili", kazao je župnik Džalto istaknuvši kako je blagdan Uzvišenja svetog Križa postao za Ramljake i ramski kraj postao znakom sjećanja na to stradanje. "Unatoč svoj boli i sjećanjima, ovdje nas privukla i okupila ljubav prema Isusu Kristu koji je za nas umro i sjedinjujući se s njim, jedinim Pravednikom, molimo za svoje mrtve", rekao je župnik Džalto.
U prigodnoj propovijedi biskup Milovan je kazao kako dolazi iz najzapadnije hrvatske pokrajine Istre koja u domovinskom ratu na sreću nije imala većih stradanja ali koja je u ratu dala utočište mnogima koji su bili prognani iz svojih domova i zavičaja te postala novi trajan dom za mnoge koji se nisu imali kamo vratit. "Pod križem - svetim spomen-znakom Isusovim sabrani smo danas ovdje na Uzdolu upravo na mjestu gdje su sahranjene nevine žrtve ljudske mržnje i okrutnosti. I onako kako stojimo nijemi u tišini i sabrani na Veliki petak pod križem Isusovim i njegovom žrtvenom smrću, stojimo i danas nijemi pred križem ovih nevinih smrti i pred križem boli ovog naroda. Znamo da se ovi naši pokojnici neće vratiti i neće nam progovoriti o smrtnom strahu, o muci i patnji koju su podnijeli. No, oni zaslužuju da se njihova patnja i n je, da ta žrtva ne bude zaboravljena. Nema većih ili manjih žrtava. Sve žrtve imaju svoje temeljno dostojanstvo. I bilo bi krajnje nehumano jedne žrtve priznavati, o njima govoriti i za njih suditi, a druge ignorirati kao da ne postoje. Riječi iz pisma hrvatskih biskupa o žrtvama drugog svjetskog rata s pravom se može primijeniti i ovdje: 'Krivci imaju svoje ime i prezime pa je i njihova odgovornost u prvom redu osobna. Isprika da su izvršili samo naređeno ne može ukinuti osobnu krivnju neposrednih počinitelja zločina. No, još je veća krivnja nalogodavaca, ideologa, tvoraca sustava koji unaprijed planiraju krvavi obračun.' Uvjereni smo da je najveća želja naših pokojnika, čiji nas je spomen danas ovdje okupio da njihova žrtva bude zalogom mira i pomirenja na ovim prostorima. A miru i pomirenju treba da pridonesemo posebno mi vjernici. Ovo mjesto stradanja nevinih žrtava, ovaj znak Kristova križa i njegove žrtve vapaj je z oziv za liječenje ratnih rana i zalaganje oko pomirenja", istaknuo je biskup Milovan podsjetivši kako je sva povijest na ovim prostorima jedan veliki dugi križni put patnje, stradanja za vjeru i dom, ali i put trajnog svjedočenja u postojanosti i vjernosti. Također je kazao da i porečka i pulska biskupija među svojim svjedocima vjere osobito ljubomorno čuva spomen na mučeništvo i svjedoka vjere mladog svećenika Miroslava Bulešića koji je bio ubijen od neprijatelja vjere godine 1947. na krizmi u Lanišću i čiju beatifikaciju iščekuju.
Župnik Džalto je biskupu Milovanu darovao Spemnicu o župi Uzdol te repliku križa uzdolskih mučenika. Nakon Mise, koju je skladnim pjevanjem uljepšao župni zbor pod ravnanjem gospođe Biljane Glibo, svi nazočni su na Memorijalnom centru molili pored grobova pobijenih.
Dana 14. rujna 1993. postrojbe Armije BiH su izvršile pokolj nad 41 uzdolskim Hrvatom katolikom, a većina katolika s područja župe je protjerana. Župa Uzdol utemeljena je 1856. godine kao mjesna kapelanija župe Šćit, a župom je proglašena 1865. godine. Prva župna crkva bila je drvena. Povodom tisućite obljetnice krunidbe hrvatskoga kralja Tomislava, u razdoblju od 1923. do 1925. izgrađena je kamena crkva. Najnovija crkva građena je od 1982. do 1985. godine, a svečano je posvećena 20. listopada 1985. Tijekom rata tj. u drugoj polovini 1993., s položaja Armije BiH granatom je znatnije oštećena župna crkva. Župa je teško stradala u ratu. Prema podatcima iz 1991. župa Uzdol imala je oko 1965 katolika, dok danas na teritoriju župe živi njih 360 u 127 obitelji. (kta)
Galerija slika!
Jesenske mise po grobljima - 2008.
21. 09. Jaklići, Ploča, Vlake
28. 09. Podbor, Dubo
05. 10. Proslava sv. Franje u Rumbocima
12. 10. Komemoracija ramski žrtava na Šćitu
19. 10. Mluša, Podaniš, Proslap
26. 10. Kozo, Maglice
01. 11. Ripci
02. 11. Malekini, Jaklići
12/9/08.
Kaotičan prvi tjedan nastave u Rami
Apsolutna nespremnost pojedinih škola na početku školske godine obilježila je početak školske godine u Rami. Devetogodišnje obrazovanje, prijevoz đaka, učiteljice i natječaji, prva ili druga smjena najčešće su riječi ali i problemi s kojima su se suočili roditelji i djeca. Primjerice, u prozorskoj osnovnoj školi Marka Marulića učenicima trećeg razreda došle su dvije učiteljice jer je jednu primio školski odbor a druga ima potvrdu mjerodavnog županijskog ministarstva o tomu da ispunjava uvjete za rad. Doslovno se događalo potezanje za dnevnike, svađa roditelja a zbunjena djeca cijeli tjedan kao izgubljena dolazila su i odlazila iz škole jer se ne zna tko im treba držati nastavu. Ovdje je i slučaj da u jednom odjelu prvašića ima više od 30 djece a u drugom petnaestak jer roditelji nisu zadovoljni niti smjenama niti organizacijom prijevoza đaka. Sličan slučaj sa učiteljicama je i u OŠ fra Jeronima Vladića gdje zbog toga učenici jednog razreda nisu dolazili na nastavu. Umjesto da svoje obrazovanje započnu s radošću, većina djece obrazovni ciklus započela je s tugom i nepovjerenjem. Vijeće roditelja OŠ Marka Marulića oglasilo se priopćenjem u kojem uz ostalo okrivljuje prosvjetne dužnosnike i ravnatelja škola za narušene međuljudske odnose među nastavnim osobljem. Besplatni udžbenici dodatno su pojačali "zbrku" jer su neka djeca dobila besplatne udžbenike a neka ne. Također, s devetogodišnjom školom se nije započelo no međutim saznaje se kako je u OŠ u Prozoru primljena učiteljica za devetogodišnje obrazovanje. Ista će biti na plaći a nastavu nema kome držati. Pokrenuta je inicijativa da se održi izvanredna sjednica OV Prozor-Rama kako bi se donijela odluka o devetogodišnjem sustavu obrazovanja no još nije potvrđeno hoće li se i kada održati. Pred učenicima i roditeljima je novi tjedan, a prema svemu sudeći ovo će biti tema broj jedan i idućeg tjedna u Rami. /Ana Burić/
Školska statistika - škola fra Jeronima Vladića, Ripci
12/9/08.
Susret Ramljaka u Sesvetskoj Sopnici
Tradicionalni susret Ramljaka u Sesvetskoj Sopnici održat će se u nedjelju 14. 9. 2008. Misno slavlje počinje u 10,30 i predvodit će ga fra Miljenko Petričević.
12/9/08.
Petnaesta obljetnica uzdolskih žrtava
Župa sv. Ivana Krstitelja u Uzdolu obilježit će u nedjelju, 14. rujna petnestu obljetnicu od masakra nad 41 uzdolskim Hrvatom katolikom koji su počinili pripadnici postrojbi Armije BiH.
Program će započeti u 10:30 polaganjem vijenaca u Memorijalnom centru. U 11:00 sati koncelebrirano Svetu misu predvodit će mons. Ivan Milovan, biskup porečko-pulski. Nakon Mise uslijedit će se molitva za pokojne u Memorijalnom centru.
Dana 14. rujna 1993. postrojbe Armije BiH su izvršile pokolj nad 41 uzdolskim Hrvatom katolikom, a većina katolika s područja župe je protjerana.
U Spomenici o župi Uzdol pomoćni biskup vrhbosanski mons. dr. Pero Sudar je, između ostalog, napisao: "Strašni pokolj pripadnika Armije BiH nad hrvatskim civilima (29) i vojnicima HVO-e (12), izvršen na Uzvišenje Svetog Križa 1993. godine na Uzdolu, duboka je rana koja sve žitelje uzdolske župe, ali i sve ljude ove zemlje, svakoga zbog nekoga i, ako smo ljudi, sve zbog svih, tako bolno peče da je mnogima ostala kapljom u prepunoj čaši životnog pelina. Koliko god sva istina o toj tragediji bila i ostala nedokučiva, njezino izbjegavanje bi neshvaćeni i neprihvaćenu bol zbog uzdolskih Žrtava, a pogotovo zbog njezina sudskog omalovažavanja i politikantskog iskrivljivanja činilo još nepodnošljivijom. Žitelji župe Uzdol, koji su paradigma svih nedužnih stradanja civilnih žrtava, ne mogu i ne znaju živjeti s nepravdom i lažima te traže da se utvrdi istina kako bi vratili dostojanstvo nedužnim žrtvama".
Župa Uzdol utemeljena je 1856. godine kao mjesna kapelanija župe Šćit, a župom je proglašena 1865. godine. Prva župna crkva bila je drvena. Povodom tisućite obljetnice krunidbe hrvatskoga kralja Tomislava, u razdoblju od 1923. do 1925. izgrađena je kamena crkva. Najnovija crkva građena je od 1982. do 1985. godine, a svečano je posvećena 20. listopada 1985. Tijekom rata tj. u drugoj polovini 1993., s položaja Armije BiH granatom je znatnije oštećena župna crkva. Župa je teško stradala u ratu. Prema podatcima iz 1991. župa Uzdol imala je oko 1965 katolika, dok danas na teritoriju župe živi njih 360 u 127 obitelji. (kta)
10/9/08.
Uzdolsko križanje -
Udruzi "Uzdoljani za svoje poginule"
Optuživanje nedužnih korištenjem žrtava najlakši je ali i najbezočniji put narušavanja javnoga glasa i omalovažavanja dostojanstva nekih ljudi a i koristoljubivo manipuliranje sa suprotnim ciljevima od poštovanja prema stradalima. Na sličan je način Udruga "Uzdoljani za svoje poginule" optužila šćitske franjevce i Ramsku zajednicu u Zagrebu što na isti dan spomena na uzdolske žrtve (14. rujna) organizira susret Ramljaka u Zagrebu. Međutim, susret Ramljaka u Zagrebu samo ove godine je stavljen na ovaj dan jer se susret nije mogao održati uobičajene nedjelje zbog odredbe zagrebačkoga nadbiskupa i kardinala Bozanića da te nedjelje nema pučkih misa zbog posjeta važne osobe iz Rima.
Uzdolskoj Udruzi niti je dovoljan taj razlog a niti činjenica koja je općepoznata da je svake godine netko od šćitskih franjevaca bio prisutan na euharistiji i komemoraciji uzdolskim žrtvama što će učiniti i ove godine, iako se toga dana gotovo redovito održava susret svih franjevaca Bosne Srebrene jer je Uzvišenje sv. Križa, zaštitnik provincije. Što to znači onima koji su "centar" svijeta i "nepriznate" vrijednosti?!
Spomenuta Udruga prelazi i preko činjenice da se dva događaja zbivaju i zemljopisno vrlo daleko (Uzdol-Zagreb) kao i da tek vrlo mali broj Ramljaka, malen broj šćitske a da ne govorimo uzdolske župe, putuje u Zagreb. Ne uzima se u obzir ni činjenica da su svi drugi s oltara pozvani da odu u Uzdol.
Iznad svega u uzdolskoj bi se Udruzi trebali pitati koliko je njih i Uzdoljana uopće prisutno na komemoracijama od Šćita - kao središnjega spomenobilježja svim ramskim žrtvama gdje su upisane i uzdolske žrtve, pa sve do Doljana ili Stipića livada. Načelo je jasno: Imaju samo "moje" žrtve!
Doduše, uopće ne iznenađuje bezočna optužba i vezanje šćitskih franjevaca, najviše aktualnoga gvardijana fra Mate Topića, kao da oni (on) omalovažavaju, križaju uzdolske žrtve. U plitkim politikantskim, izbornim i neizbornim računicama biva posve jasno da uzdolska Udruga i ne spominje ni stvarne zločince ni nevolje onih kojima su stradali njihovi bližnji, nego se napadaju oni koji u svemu tome imaju najmanje zloće, šćitski fratri. Jasno je također da oni koji žele profitirati, neće stati s optužbama a ni korištenjima žrtva da se dokažu i zarade. Mrtvi ionako neće ustati da kažu što ne valja činiti. Njih se uvijek i svakako može zlorabiti. Međutim, tješi i daje snagu za čestit život istina vjere da Bog neće nikada osuditi ljudske susrete i radosti kao što će to učiniti sa "zarađivanjem" i profitiranjem na žrtvama.
Franjevci samostana Rama-Šćit
10/9/08.
Kudićevo hrvatstvo
Iako je Mile Kudić, kako prenose neki mediji, bio samo jedan od pet članova Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) za općinske izbore u kolovozu koji su se opet usprotivili traženju rješenja da 2.084 Hrvata derventsko-brodskogih općina imaju pravo izaći na sljedeće izbore, Kudićevo ponašanje u najmanju ruku postavlja pitanje u kakav mrak gleda čovjek koji bi se trebao zalagati za hrvatske interese. Čak i kad je predsjednik Suad Arnautović predložio da se izvrši naknadni upis ljudi koji bez svoje krivnje ne mogu na izbore, i kad se Arnautoviću pridružio Stjepan Mikić, Hrvat Kudić je i dalje ostao u svome mraku.
Je li Mili Kudiću davno sklopljeni ugovor s nečastivim i dalje pomračio um, ili se on drži one latinske "Summum ius - summa iniuria" (Najveće pravo - najveća nepravda) pa može žrtvovati žive ljude za paragraf, kao da zbog ljudi nije uspostavljeno sveukupno pravo, ili je to pak sve izraz malenosti i uskoće jednoga unesrećena čovjeka koji se samo priključuje najprizemnijem političkom pragmatizmu i koristoljublju da mu je ispijeno svako osobno mišljenje i etična odluka?
Naravno Kudić nije sam. Tek su rijetki Hrvati i neke stranke digli glas zbog ove nepravde. Međutim, glavni kreatori hrvatske politike u BiH i vodeći hrvatski mediji o ovome šute ili histerično govore kako se opet radi o uroti onih drugih na nas ugrožene Hrvate. Njih čak i ne iznenađuje da je Suad Arnautović bio "za" a Mile Kudić - Hrvat "protiv". Vjerojatno, jer im se ne uklapa u politiku nepovratka Hrvata u Posavinu, pa Mile podržava Milu (Dodika), jer taj smo kraj ionako (pro)dali Srbima, a uostalom i gdje su to Bosanski Brod i Derventa. Zato: Neka nam živi vječno i nepromjenjivo licemjerno hrvatstvo!
10/9/08.
Dani šljive
U Prozoru je otvoren dvodnevni treći sajam poljoprivrede, prehrane i turizma "Dani šljive Prozor-Rama 2008", koji se održava u Sportskoj dvorani u Prozor. Otvaranju sajma prisustvovali su predstavnici općinske, kantonalne i federealne vlasti, te veliki broj građana Općine Prozor-Rama.
Prisutnim su se obratili Jozo Vukoja, načelnik općine Prozor-Rama, Vesna Pinjuh, ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, prof. dr. Vjekoslav Selak, autor dokumenta "Strategija razvoja poljoprivrede u općini Prozor-Rama 2005-2010", te federalni ministar zaštite okoliša i turizma Nevenko Herceg, koji je i otvorio sajam.
U sklopu sajma pored brojnih prezentacija poljoprivrednih proizvoda održan je i okrugli stol s temom "Provedba strategije razvoja poljoprivrede i turizma".
Drugi dan za sudionike sajma bit će organiziran obilazak Ramskog jezera i podignutih zasada i drugih poljoprivrednih gazdinstva, te brojni poslovni susreti i prezentacije. Organizator će predstaviti nove programe razvoja poljoprivrede u općini Prozor-Rama, te učesnicima dodijeliti nagrade i priznanja.
Suorganizator ovog sajma je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije i Vlada Federacije BiH, a svi prihodi od prodaje ulaznica bit će uručeni Udruženju roditelja djece sa posebnim potrebama "Djeca nade" iz Prozora.
10/9/08.
Turnir šahista u novim prostorijama
U Rami je održan šahovski turnir u povodu Dana općine na kojem je ove godine nastupilo rekordnih 66 šahista.Uoči početka turnira načelnik općine Prozor-Rama Jozo Vukoja je otvorio nove prostorije šahovskog kluba Rama u kojima je turnir i odigran.U vrlo jakoj konkurenciji pobijedio je Robert Zelčić.U kategoriji djece najbolji je bio Ivan Galić iz Širokog, a među ženskim natjecateljima najbolja je Bojana Manojlović iz Sarajeva. Najbolji pojedinci dobili su novčane nagrade koje je osigurao Sportski savez općine Prozor-Rama. Otvaranjem novih prostorija i stvaranjem uvjeta za rad doći će do još aktivnijeg rada šahista u Rami, prvenstveno učlanjivanjem djece i mladih. /A. Burić/
10/9/08.
Nebolom duše
U izdanju Svjetla riječi iz Sarajeva i Franjevačkog samostana Rama-Šćit iz tiska je izašla knjiga fra Bono Ravlić Nebolom duše, izreke, crtice, pjesme. Knjigu je, kao što smo već pisali, s puno brižnosti i stručnosti priredio Ante Jeličić iz Podbora. U nastavku možete pročitati Predgovor knjizi provincijala fra Mije Džolana.
Predgovor
Zbirka izreka, crtica i pjesama NEBOLOM DUŠE fra Bone Ravlića osobito je vrijedan kulturni događaj. Tim više što istinski moderni pjesnici relativno rijetko dolaze iz krugova duhovnih zvanja.
Fra Bonine kratke književne forme su plod njegova dugogodišnjeg truda i potrebe da osobna iskustva fratra, svećenika, zatvorenika, rodoljuba, grešnika, patnika, vjernika, djeteta, zaljubljenika, skeptika, osebujnog kršćanskog Ahasvera pretoči u neku vrstu molitve i dijaloga sa svijetom i njegovim zadnjim smislom: Bogom.
Zbirku je s puno brižnosti i stručnosti priredio gosp. Ante Jeličić iz Podbora u Rami. Bio je to zacijelo zahtjevan posao: u 21 tematsku cjelinu razvrstati puno tek kronološki prepoznatljiva materijala. Tematske cjeline obuhvaćaju sva bitna područja ljudskog života. O njima fra Bono razmišlja s iskustvom čovjeka kao "remek djela nesklada" i trajnim pitanjem, koje nadilazi dilemu izbora zvanja i privremenih zemljopisnih koordinata: "Zašto nisam sav tamo gdje mi je mjesto?" Tako on s iskustvom patnje, ranjenosti i prolaznosti svega što je volio dovodi u pitanje svaku površnu harmoniju, te uporno ustrajava na pokušajima provjere koliko je riječ kadra nositi i komunicirati smisao i značenje. Ako je ikada slutio da će njegovi tekstovi ugledati svjetlo dana i postati zanimljiva literatura, danas i fra Boni i priređivaču možemo zahvaliti što je ova zbirka izbjegla napast dvostruke cenzure: najprije autocenzure, a potom uredničke cenzure, koja je mogla licemjerno izostaviti neke za tradicionalni image fratra i svećenika "nepodobne" tekstove. Nasreću nije!
Tako sada imamo u rukama knjigu koja će nas iznenaditi autentičnošću doživljaja, zavidnom estetskom razinom, kao i modernošću filozofsko-teoloških pitanja, koja pokreću fra Boninu poetiku. Jedna tek možda površna razina čitanja ove zbirke upotpunit će nam mozaik fra Bonine psihološke i duhovne autobiografije. On sam je izdvojio tri "neizliječena pratioca" svoga života: izbor zvanja, zatvor i smrt majke, kao osnovne pokretače poetskog nemira.
Ova egzistencijalna fra Bonina ranjenost nije olakšavala njegov život i komunikaciju u zajednici i društvu. Štoviše činila ga je ranjivim. Ako slijedimo poruku jedne legende Navajo-Indijanaca, teško se itko bez ranjenosti dade pokrenuti Duhom, koji je po definiciji princip svake poetike. (Legenda kaže da kod tkanja tradicionalnih ćilima Navajo-Indijanci namjerno u jednom kutu naprave grešku u vezu: upravo, kažu, na tom mjesto ulazi Duh u tkanje i oživljava njegovu ljepotu.)
Čitajući zbirku Nebolom duše otkrit ćemo, a možda i sami zavoljeti, sva ona mjesta fra Bonine komunikacije s Duhom. To je ponajprije iskustvo čovjekove ranjenosti, privremenosti, nemoći institucija i zajednica, uključujući i franjevačku, da posve afirmiraju čovjeka u njegovoj jedincatosti, vrijednosti i slobodi. Osobito bolno mjesto jest privremenost bezuvjetne ljubavi u čovjekovu životu. Takvu ljubav u fra Boninu životu i poeziji utjelovljuje samo majka. Čežnja za njom otvara čovjeka transcendentnom.
Veoma zahtjevnu komunikaciju s Duhom slobode traži fra Bonino osobno iskustvo patnje u komunističkim zatvorima i stradanje hrvatskog naroda u Rami, Podvučjaku (Odžak), diljem BiH i Hrvatske. Tom iskustvu neslobode i opasnosti da vlastita patnja postane razlogom pristanka na neslobodu fra Bono suprotstavlja svijest o pozvanosti na slobodu, kao biti kršćanske egzistencije: "Koliko sam puta sebi rekao: Neću se mehanički njihati kao njihalica na zidnom satu i neću da me vjetar nosi kuda hoće. Hoću protiv sudbine i vjetrova!"
Htjeti živjeti i svjedočiti evanđeosku slobodu sv. Pavla znači naći čvrstu točku u vjeri i nadi. Zato fra Bono registrira sva ona mjesta ljepote, mudrosti, na kojima se osnažuje pouzdanje da je ljubav nešto više od emocije, iluzije. Ljubav je ontološka kategorija, u dnu najstvarnije stvarnosti života. Moderna atmosfera apsurda, Propovjednikove ispraznosti svega postojećeg fra Bonu ne priječi da u spontanosti i ritmu prirode čita poruku sklada, da s određenim humorom i sarkazmom dovede u pitanje ispravnost osobnog nezadovoljstva: (Vuk gladan u hladnoj gori, ja sit u toploj sobi. Oba nezadovoljna vlastitom sudbinom.)
Fra Bonina trajna ranjenost tražit će sugovornike u teološkoj i povijesnoj literaturi, služit će se refleksijama književnosti poput Kranjčevića, Bodlairea. Fra Bono će vrlo u gnomski zgusnutim mudrostima ramskih seljaka, razdraganim pjesmama i još ničim nepomućenoj idili čobanica voljeti krhku ljepotu. Sve to u svojoj krhkosti i prolaznosti dobiva dostojanstvo i vrijednost radi toga što vrijeme ima svoj finale.
Premda se svako umjetničko djelo u trenutku objavljivanja odvaja od svog autora i započinje samostalno živjeti, ipak će čitanje fra Bonine poezije biti temeljito, ako se vodi računa o njezinoj teološkoj inspiraciji. Skoro bih rekao da je to rodno mjesto svake dobre poezije.
Fra Bono s velikim pouzdanjem smješta svoja pitanja, patnje i dileme u prostor Božje tajne, ali to ne čini ljudsku dramu manje dramatičnom.
Pouzdanje u Boga ne isključuje hrvanje sa smislom, samo pokazuje da se izbor dobra ne događa spontano već je plod izbora čovjekove slobode. Kumiri nam uvijek nude lagana rješenja i oduzimaju nam tu slobodu.
U ime slobode da se može birati uspravan život fra Bono moli: "Bože, nađi me u mom mraku!"
Vrijedi upoznati poeziju fra Bone Ravlića. Ona nas estetikom i etikom upućuje na jedinog oslobađajućeg adresata života i svake poezije.
8/9/08.
Proslava Male Gospe
Danas je na Šćitu proslavljeno rođenje Blažene Djevice Marije - Mala Gospa. Majci od milosti hodočastili su danas, kao i stoljećima prije, mnogobrojni vjernici posebno Ramljaci raseljeni diljem svijeta, ali i vjernici iz drugih župa Srednje Bosne, Uskopaljske doline, Tomislavgrada, Livna, Hercegovine, kao i Hrvatske (posebno Sinjske krajine).
Svetu misu predvodio je fra Ivo Jurišić, župni vikar iz Busovače, uz sudjelovanje 24 svećenika. Propovijed je započeo zgodom kada su novinari pitali pokojnoga saborskog zastupnika Jožu Pankretića, kako je moguće da tako jasno i suvislo govori u Saboru a nije školovan. Na to je on mirno odgovorio: "Pa znate kaj, to i nije tak teško, ak uvek kažete istinu". I nije više bilo pitanja! Znali su novinari tada, kao što i mi danas znamo, da odavno živimo u ozračju koje nije samo daleko od istine, nego je i protivno istini. Mnogi ljudi ne vole istinu pa istinu odbacuju ili, ako već ne mogu od nje pobjeći, traže načina da istinu prikriju, istakao je fra Ivo.
Svetu misu, kao i polaganje vijenaca pred imenima ubijenih prije mise, uz realizaciju i prijenos radijske postaje Kupres, prenosili su još Radio Rama i Radio Tomislavgrad.
Možete pročitati cijelu propovijed, i pogledati galeriju slika!
8/9/08.
Završen turnir
Večeras je završe Veliki noćni malonogometni turnir povodom dana općine.
17,30 odigrana je utakmica za treće mjesto između Dikoteke Miami i Croatia Tomislavgrada 6:4
18,30 odigrana je revijalna utakmica između veterana Rame i reprezentacije svećenika BiH 1:3
19,15 odigrana je finalna utakmica: Jaklići - Caffe Agram & Caffe 13 2:4
7/9/08.
Uočnica Male Gospe
Večeras je proslavljena uočnica Male Gospe - Rođenja Blažene Djevice Marije. Misu je predvodio fra Miro Jelečević, profesor i odgojitelj bogoslova na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. U propovijedi je fra Miro govorio o pouzdanju u Boga, koje se odražava na svim područjima ljudskog života. Pouzdanje u Boga odražava se i na naše društvo. Na njega pogotovo, jer u ovoj našoj zemlji sve smo bliže napasti da se predamo očaju i ravnodušnosti upravo zbog onih koji vode ovu zemlju i naš narod. Umjesto da politika bude častan i dobar posao za dobro mjesne, zavičajne, narodne, državne zajednice, postala je posao stvaranja klase nedodirljivih. Naši političari, izgleda, misle da smo mi zbog njih na ovom svijetu, da smo im ovce za striganje. I kad vide da se malo budimo, da nam je dodijalo, onda nas plaše gubitkom prava, prigovaraju nam razbijanje jedinstva, plaše nas propašću i nestankom. A zapravo oni najčešće izdaju svoj narod. Izdaju nas kada nam lažu, kada nas korumpiraju i kvare. Ali i mi smo odgovorni jer smo dopustili da mnogi od njih unište ono što je našem narodu uvijek bilo vrijedno: poštenje, istina, ljudska riječ, marljivost i rad, uslužnost i vrednovanje ljudi po njihovim kvalitetama, a ne po naciji, vjeri ili stranci. I mi smo odgovorni jer smo dopustili da nas kupe, da nas pokvare, da nas zavedu. Pouzdavati se u Boga znači otvori oči i shvatiti da smo svi odgovorni za sudbinu svoga naroda i zemlje i da politika ne smije biti prilika vlastitog probitka nego istinsko služenje ljudima i zajednici, naglasio je fra Miro.
Možete pročitati cijelu fra Mirinu propovijed, kao i pogledati galeriju slika.
Misu na sam dan Male Gospe, 8. 9. prenosit će Radio Rama, Radio Kupres i Radio Tomislav Grad. Uključivanje u program biti će nedugo iza 10 sati. Pod slijedećim Live stream-om možete pratiti uživo radijski program sa Šćita. Ugodno slušanje!
7/9/08.
Promocija knjiga fra Jeronima Vladića
Sinoć su u kino dvorani Franjevačkog samostana Rama-Šćit predstavljene knjige fra Jeronima Vladića Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu i Urežnjaci iz Rame. Knjige su predstavili fra Stjepan Lovrić i Dubravko Lovrenović.
Sve prisutne pozdravio je ramski gvardijan fra Mato Topić. Naglasio je važnosti fra Jeronima Vladića koji nam je ostavio pisane tragove o Rami. Ako izuzmemo Milenka Filipovića i nekoliko članaka objavljenih u zborniku Selidba Ramljaka u povodu tristote obljetnice selidbe u Sinjsku krajinu, onda ćemo doći do informacije kako je fra Jeronim Vladić jedini Ramljak koji je pisao o povijesti Rame sve do 21. stoljeća, do objavljivanja knjige Rama kroz stoljeća fra Ljube Lucića.
Fra Stjepan Lovrić predstavio je život i rad fra Jeronima Vladića. Pisac Uspomena i Urežnjaka, ali i brojnih priloga kao suradnik različitih publikacija, je po mnogočemu bio tipičan bosanski franjevac svoga vremena. Učen ali i jedinstven, volio je svoju prošlost, a iznad svega svoj narod, kojemu je uporno otvarao oči i učio ga osnovnim životnim vrijednostima. Stoga je objavljivanje ovih dviju knjiga hvalevrijedan pothvat o stotinušezdesetoj obljetnici fra Jeronimova rođenja, naglasio je fra Stjepan Lovrić.
Povjesničar Dubravko Lovrenović govorio je o Vladićevim knjigama kao njegovim osobnim uspomene, ali i uspomene koje se baštine kroz povijest. Nemoguć je život osobe i opstojnost cijelih naroda bez pamćenja, istakao je Lovrenović, a fra Jeronimove knjiga su primjer kako se pojedinac, u ovom slučaju svećenik franjevac, ali i pripadnik jednog naroda odnosi prema pamćenju.
Predstavljanje je uzveličao zbor mladih župe Rama-Šćit. Nakon predstavljanja knjiga prisutni su posjetili spomen sobu fra Jeronima Vladića u Etnografskom muzeju samostana Rama-Šćit.
Vidi galeriju slika!
6/9/08.
Započeli dani fotografije u BiH
Danas su foto safarijem u Prozoru započeli 42. dani fotografije u BiH, čiji je organizator Udruženje umjetnika "Art Work" iz Prozora i Asocijacija fotografa u Bosni i Hercegovini. Prema riječima Huseina Šljive, predsjednika udruženja "Art Work" iz Prozora na ovoj manifestaciji sudjeluje 65 fotografa iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, te po jedan fotograf iz Njemačke i Crne Gore.
Manifestacija je otvorena u Domu kulture u Prozoru, gdje su se prisutnim obratili Husein Šljivo, Ozren Božanović, predsjednik Asocijacije fotografa u BiH, te Jerko Pavličević, predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede HZ HB, koja je u sklopu obilježavanja 40 godina postojanja podržala i ovu manifestaciju.
Nakon toga Mirsad Mujanović, fotograf prve klase AUFBiH održao je predavanje na temu "Moj pogled na digitalnu fotografiju". Zatim je održana promocija prve knjige bosanskohercegovačke foto bilioteke "Fotografije", autora Nikole Marušića, a promotor je bio bosanskohercegovački književnik Atif Kujundžić. Kujundžić je kazao da cijeni to što Asocijacija fotografa u BiH ustrajava na izdavačkoj djelatnosti i što prva publikacija predstavlja rad Nikole Marušića, doajena fotografije u BiH.
Nakon predstavljanja ove publikacije Murat Jašarević, predsjednik umjetničkog savjeta Asocijacije fotografa u BiH dodijelio je certifikate dobitnicima zvanja za 2008. godinu. Zvanje kandidata za majstora fotografije dobili su Andreaš Robert iz Tuzle i Amer Kapetanović iz Sarajeva, a zvanje fotografa prve klase dobili su Senka Paunović i Sivjakov Igor iz Sarajeva, Hujdur Irena i Dobrić Alen iz Tuzle, Šljivo Husein iz Prozora, Hukić Ahmet iz Mostara i Doglod Mehmed iz Zenice.
Učesnici ove manifestacije imali su priliku prisustvovati workshopu upoznavanja i snimanja sa fotoaparatima Nikon, koju je vodio Amer Kapetanović, te postavljati pitanja voditelju workshopa i saznati korisne savjete i tehnike snimanja.
Poslije radionice Husein Šljivo je otvorio izložbu "Foto BiH 2008", za koju se prijavilo 86 autora iz pet klubova i 4 foto grupe, a od toga su dvije foto grupe iz inozemstva - SAD-a i Češke Republike, sa ukupno 469 fotografija. Na izložbi su učestvovala po zvanjima 3 majstora fotografije, 4 kandidata majstora fotografije i 15 fotografa prve klase. Prema Pravilniku o izložbama AUF BiH izložba ima prvi rang.
Za sutra je planiran foto safari na Ramskom jezeru. /prozor.net/
Galerija slika Adnana Brkića!
5/9/08.
Obilježavanje dana općine Prozor-Rama
Povodom obilježavanja dana općine Prozor-Rama danas je u Domu kulture u Prozoru održana svečana sjednica Općinskog vijeća Prozor-Rama. Sjednicu je otvorio dopredsjednik Općinskog vijeća Prozor-Rama Ivica Šimunović, pozdravivši na početku visoka izaslanstva političkih stranaka, visoke predstavnike i izaslanike izvršne i zakonodavne vlasti. Nakon uvodnog pozdrava uslijedilo je izvješće načelnika općine Joze Vukoje koji je prezentirao projekte koji su dovršeni, započeti ili u tijeku a odnose se na proteklu godinu.
Vijećnike i goste pozdravili su don Franjo Ivandić, ramski dekan, Srećko Boras, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Dragan Vrankić, ministar financija i trezora BiH.
Program obilježavanja Dana Općine nastavljen je na Uzdolu svetom misom u 11 sati. Misu je predvodio vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić. Na početku mise nazočne je pozdravio uzdolski župnik don Miljenko Džalto i posebno zahvalio Vladi Republike Hrvatske na pomoći oko izgradnje puta za Uzdol. Poslije mise uslijedio je blagoslov i svečano otvaranje puta Prozor-Uzdol. Svečanosti je prethodilo obraćanje načelnika općine Joze Vukoje, dopredsjednika Vijeća ministara BiH Dragana Vrankića i državnog tajnika Republike Hrvatske Milivoja Mikulića. Presijecanjem vrpce put su otvorili Jozo Vukoja, Milivoj Mikulić, bivša zastupnica u Saboru RH Zdenka Babić - Petričević i Vinko kardinal Puljić.
Galerija slika sa Uzdola!
5/9/08.
Polufinale turnira
Večeras su odigrane polufinalne utakmice turnira.
19,30 Jaklići - Croatia Tomislavgrad 3:0
20,30 Dikoteka Miami - Caffe Agram & Caffe 13, unatoč pristranosti sudaca utakmica je završila 3:4
U ponedjeljak, na Malu Gospu je završetak turnira:
17,30 utakmica za treće mjesto između Dikoteke Miami i Croatia Tomislavgrada
18,30 revijalna utakmica između veterana Rame i reprezentacije svećenika BiH
19,15 finalna utakmica: Jaklići - Caffe Agram & Caffe 13
4/9/08.
BEZ POLITIKANTSTVA
Odbor građanske inicijative
Inicijativa@rama.co.ba
Nakon što je nekoliko tisuća građana Rame, Hrvata i Bošnjaka, potpisalo Peticiju i nakon uspješno održanoga promotivnog skupa u Prozoru 3. rujna 2008., Odbor građanske inicijative za Peticiju za održavanje ekološke i turističke kote Ramskoga jezera i ovaj put naglašava da ova akcija nije imala niti ima usko stranačko-političke namjere. Ona se događa pred izbore ne s interesom favoriziranja jedne a rušenja neke druga stranke, nego upravo da se svima onima koji legalno i legitimno pretendiraju za vlast na općinskoj razini na sljedećim izborima, unaprijed jasno ukaže na nužnu promjenu stanja s obzirom na održavanje ekološke i turističke kote Ramskoga jezera i da se o toj problematici pristupi ozbiljnije i odgovornije.
Svi prigovori o politiziranju ove akcije, o neargumentiranosti, ili o nedostatku spremnosti za dijalog, a dijalog redovito započinju oni na vlasti, ne mogu stajati. Pokretači inicijative nisu neodgovorni ljudi da bi ovim pravednim traženjem razbijali bilo kakvo jedinstvo svoga naroda, ni hrvatskog ni bošnjačkog, da bi pokazali bahatost i nebrigu prema njima, ili da bi ovim htjeli prigrabiti kakvo mjesto u vlasti. Naprotiv, zauzeti za dobro svih stanovnika Ramskoga kraja, ova Peticija je demokratski put rješavanja problema kako se to čini i u drugim zemljama koje nazivamo demokratskim, a za nešto što je doista od zajedničkog interesa i zajedničkog dobra.
4/9/08.
Promovirana Građanska inicijativa
Sinoć je u Domu kulture u Prozoru održan promotivni skup Inicijative građana za održavanje ekološke i turističke kote Ramskoga jezera. Prisutne je na početku Pjesmom stvorova sv. Franje pozdravila Blaženka Matešić, tajnica Inicijative. Zatim su se prisutnima obratili potpredsjednik i predsjednik Inicijative Ferid Manjušak i fra Mato Topić.
U prilogu možete pročitati govore Ferida Manjuška i fra Mate Topića, pogledati galeriju slika s promotivnog skupa, te pogledati slike Ramskog jezera "sa i bez vode", koje su prisutnima prikazivane u Kino dvorani i odlučiti se nakon razgledavanja slika - nadamo se za Peticiju!
P. S. Nama koji ostajemo u blizini Ramskog jezera danas su iz elektre najavili nestanak struje od 8 do 15 sati. Reklo bi se: Na zapadu ništa nova! Tako nam je bilo i prije dva dana!
3/9/08.
Četvrtfinale turnira
Jučer je započelo četvrtfinale malonogometnog noćnog turnira povodom dana općine Prozor-Rama. Sinoć su odigrane utakmice:
Caffe Agram & Caffe 13 - IXI Gmići 7:7, penali 11:10
Jaklići - Šumski plod 6:4
Odigrane utakmice - 3. 9.:
Dikoteka Miami - Torcida Ripci 9:3
Croatia Tomislavgrad - Adria Ski Kupres 7:3
2/9/08.
Turnir u šahu
U subotu, 6. rujna bit će održan šahovski turnir u povodu Dana općine Prozor-Rama. Organizatori turnira - Šahovski klub Rama i Sportski savez - pozivaju šahiste da sudjeluju na turniru koji će se održati u novim prostorijama kluba, u Domu kulture u Prozoru. Turnir će započeti u 10 sati, a prije samog početka turnira načelnik općine gosp. Jozo Vukoja svečano će otvoriti prostorije Šahovskog kluba Rama.
Organizatori mole sudionike turnira da sa sobom donesu satove i šahovske table. Najbolji pojedinci osvojit će novčane nagrade. /RR/
Predstavljanje političkih subjekata i kandidata za načelnika općine Prozor-Rama
U prostorijama radio Rame obavljeno je ždrijebanje političkih subjekata za predstavljanje i sučeljavanje stranaka za predstojeće lokalne izbore u emisijama radija.
Predstavljanje političkih subjekata
Termin emitiranja: od 10,00 do 10,15 sati
1. HSS-NHI 22. rujan 2008.
2. HDZ 1990 23. rujan 2008.
3. HDZ BiH 24. rujan 2008.
4. BPS 25. rujan 2008.
5. HSP 26. rujan 2008.
Predstavljanje kandidata za načelnika
Termin emitiranja: od 10,00 do 10,15 sati
1. HDZ BiH 29. rujan 2008.
2. HDZ 1990 30. rujan 2008.
Debatne emisije - političke stranke
Termin emitiranja: od 9,45 do 10,45 sati
Datum emisije: 1. listopad 2008. - sudionici:
HSS-NHI
HDZ BiH
HSP
Datum emisije: 2. listopad 2008. - sudionici:
HDZ 1990
BPS
Debatna emisija - kandidati za načelnika
Termin emitiranja: od 9,45 do 10,45
Datum emisije: 3. listopad 2008. - sudionici:
HDZ 1990
HDZ BiH
1/9/08.
Malonogometni turnir poduzeća prerastao u
humanitarnu akciju
U organizaciji poduzeća ING-GRAD i njenog vlasnika gosp. mr. sc. Branislava Brizara, u subotu 30. kolovoza, održan je malonogometni turnir poduzeća (firmi). Turnir se održao na nogometnom terenu Đurini, ulica Rušćenica 17 - Zagreb, s početkom u 14,30 sati.
Predstavnici poduzeća su kao učešće za sudjelovanje svojih ekipa uplatiti iznos od 7.300 kuna a njihova odluka bila je da sav uplaćeni iznos ide u humanitarne svrhe. Tako je ovaj turnir prerastao u oblik natjecanja za humanitarne svrhe!
Za turnir je prijavljeno 6 ekipa od kojih su izvlačenjem formirane dvije "A" i "B" skupine. Donosimo informacije o ekipama i rezultate utakmica:
A skupina: MLADE NADE; PUT KROZ SVIJET. KAPITEL. DOMKO; CONEX.
B skupina: ING-GRADM; A.M.B.GRADNJA. M.G.R; Z-PROFIL.
Rezultati A skupine: MLADE NADE - CONEX 3 : 0
CONEX - PUT KROZ SVIJET. KAPITEL. DOMKO 0 : 4
MLADE NADE - PUT KROZ SVIJET. KAPITEL. DOMKO 0 : 0
Gol razlikom pobjednik skupine je PUT KROZ SVIJET. KAPITEL. DOMKO
Rezultati B skupine: A.M.B.GRADNJA. M.G.R. - Z.PROFIL 5 : 0
A.M.B. GRADNJA. M.G.R. - ING-GRAD 3 : 0
Z-PROFIL - ING-GRAD 4 : 2
Pobjednik B skupine je ekipa A.M.B.GRADNJA. M.G.R.
Finalnu utakmicu je odigrala s ekipom: PUT KROZ SVIJET.KAPITEL.DOMKO.
Pobjednik turnira (finalne utakmice) je ekipa A.M.B.GRADNJA.M.G.R. koja je u zanimljivoj i žestokoj utakmici svladala ekipu PUT KROZ SVIJET.KAPITEL.DOMKO rezultatom 3 : 2.
Pobjednicima turnira i drugom finalisti uručeni su prikladni pehari. Svih sedam odigranih utakmica uspješno je vodio nogometni sudac Igor Barišić. Utakmice je pratio vodeći zapisnik delegatski trojac:Andrija Bošnjak, Nenad Zakarija i Filip Barišić.
Nakon nogometnih susreta igrači i gosti. koji je bilo oko 130, nastavili su druženje pod velikim šatorom u krugu igrališta uz glazbeni sastav Ravnica iz Osijeka.
Galerija slika!
www.ramska-zajednica.hr/
ODLUKA ZA SUD
Mile Kudić i Hrvati Bosanske Posavine
Odluka izbornog povjerenstva o poništavanju više od tri tisuće prijava imat će za posljedicu gubitak pet-šest vijećnika, što je izuzetno velika šteta za derventsko-brodske Hrvate
Piše: Mirko FILIPOVIĆ
Položaj Hrvata u onom dijelu Bosanske Posavine koji je nagodbom u Daytonu predan na upravu srpskoj republici svakom je već poznat. Vjerujući da se ipak može promijeniti, Udruga Hrvata povratnika u Bosansku Posavinu FENIKS odlučila je iskoristiti sve mogućnosti da na ovogodišnjim lokalnim izborima animira što više raseljenih Hrvata da glasuju i tako omoguće da u njihovim rodnim općinama njihovi vijećnici sudjeluju u važnim odlukama koji se i njih duboko tiču. Uspjeli su - ne samo oni - pridobiti vodeće hrvatske stranke da se ujedine u koaliciju, jer pojedinačno ne bi mogle iznijeti možda ni jednog vijećnika. Uspjeli su također, uz pomoć mreže volontera i donatora, uspostaviti osoban kontakt s preko dvadeset tisuća raseljenih Hrvata iz ovih općina, potaknuti ih da se uključe u izborni proces, posavjetovati ih kako da ispune komplicirane formulare, da izvade potrebne dokumente i uredno i na vrijeme to pošalju izbornom povjerenstvu u Sarajevu.
Teško je i zamisliti koliki je to bio napor, kakva upornost i otpornost, jer nisu se svi odazivali na njihov poziv: neki izrodi su bili i neugodni a mnogi uplašeni za svoju egzistenciju, jer ni nakon nekoliko poziva upućenih predsjedniku hrvatske vlade da javno kaže kako oni koji žive u Hrvatskoj a imaju pravo glasovanja u BiH učine to bez straha za gubitak bilo kakvih socijalnih zaštita, on se ipak nije očitovao, mada je na svojim izborima u svakom muslimanskom kamoli hrvatskom selu u Bosni pozorno zasadio velike jumbo plakate s nasmiješenim likom. Prebrodivši sretno svu tu, i za velike organizacije prezahtjevnu zavrzlamu, Feniks je pomogao da se u Sarajevo uputi točno 11.716 prijava za glasovanje u odsutnosti. Eto razloga za optimizam! Kada svi ti ljudi poštom dobiju glasačke listiće, sasvim je realno očekivati da bi mogli zaokružiti toliko predstavnika da bi spomenute općine mogle imati ne samo velik broj hrvatskih vijećnika, nego možda i Hrvate gradonačelnike.
No tada je objavljena vijest da je Središnje izborno povjerenstvo odlučilo poništiti preko dvije tisuće prijava za izbore koje je posredovao Feniks. Razlog: uvjerenja o državljanstvu, koja je trebalo priložiti prijavi, nisu valjana jer su vađena u starom izbjegličkom uredu u Slavonskom Brodu a ne u Derventi i Bosanskom Brodu. Javni prosvjedi Udruge i stranaka protiv te odluke i objašnjenja kako se takvi dokumenti i ne mogu nigdje drugdje izvaditi nego u tom uredu u Sl. Brodu, jer općine u Derventi i Bosanskom Brodu ne posjeduju takve knjige, nisu pile vodu. Objašnjavati kako je to problem države BiH, koja ga kroz trinaest godina nije riješila, a ne građana koji ga - sve i da hoće - ne mogu riješiti, bilo je također uzalud. Uzalud je bilo i upozoravanje na činjenicu da su takva uvjerenja vrijedila na svim proteklim izborima u BiH. Ministarstvo za civilna pitanja BiH dalo je povjerenstvu službenu podršku za nepriznavanje takvih dokumenta, mada je tih dana ministar bio odsutan a njegov zamjenik nedostupan. Na sjednici povjerenstva, na kojoj je donesena konačna odluka, objavljeno je međutim da je odbijeno mnogo više prijava: na listiću za internu upotrebu Povjerenstva piše kako je udruga Feniks dostavila 10.750 prijava, a od tog broja komisija je priznala samo njih 6.465. Odbila je 3.865 prijava, od toga 2.084 zbog uvjerenja o državljanstvu izvađenom u Sl. Brodu a 429 zbog dvostrukog upisa istog glasača. Za preostale 1.352 prijave ne navodi se razlog odbijanja. U Udruzi tvrde, međutim, da su dostavili veći broj prijava, da nitko nije dvaput upisan i da o tome imaju uredno vođenu dokumentaciju.
Odluka Povjerenstva je prvoklasna politička odluka koja nanosi nemjerljivu štetu jednoj grupi građana, u ovom slučaju i jednoj nacionalnoj skupini u BiH, uskraćujući im - zbog nemarnosti državnih službi - temeljno pravo sudjelovanja na izborima. Odluka će imati za posljedicu gubitak najmanje pet-šest vijećnika, što je izuzetno velika šteta. No, ona neće spriječiti da Hrvati u ovim posavskim općinama na ovim izborima dobiju i svoje predstavnike u općinskim vijećima. Ali to nije nikakva utjeha. Vrijeme je da se za svoja ljudska prava ova zajednica počne boriti svim pravnim sredstvima. Za učinjenu štetu doista treba podići tužbu pred domaćim i međunarodnim sudovima, a iz inata nepravdi do 5. listopada, kada su izbori, treba izvaditi što više osobnih iskaznica u Derventi i Brodu i tako ipak sebi omogućiti izlazak na izbore.
I na koncu jedna stara priča: u Središnjem izbornom povjerenstvu dva su člana Hrvata. Stjepan Mikić je za vrijeme glasovanja izašao sa sjednice, a Mile Kudić je bio najglasniji zagovornik poništavanja dvije tisuće hrvatskih prijava.
Rubrika Govoreći otvoreno (Svijetlo riječi, rujan 2008., br. 306, str. 27)
1/9/08.
Susret duhovnih zvanja
Danas je u župi Presvetog Srca Isusova u Prozoru susret duhovnih zvanja. Naime, na današnji dan 1968. godine posvećena je nova župna crkva i ovaj dam uzet je kao dan susreta duhovnih zvanja. Svetu misu u 11 sati predvodit će Milan Ivančević iz Šlimca, član je Hrvatske salezijanske družbe. Imenovan je povjerenikom za odgoj i obrazovanje i tu službu vrši boraveći u Podsusedu kraj Zagreba.
Salezijanci su red kojeg je polovicom 19. stoljeća osnovao sv. Ivan Bosco kako bi djelom milosrđa brinuo o mladima i djeci pogođenim socijalnim razlikama što su obilježile razdoblje industrijske revolucije. Karizma salezijanaca usmjerena je duhovnim i materijalnim djelima milosrđa prema mladima, naročito siromašnima, kao i pripravi mladića za svećeničko zvanje. Red je svoje ime dobio prema sv. Franji Saleškom, ženevskom biskupu koji je živio na prijelazu 16. i 17. stoljeća.
31/8/08.
Peticija je traženje zajedničkog dobra
Već uhodanim scenarijem i ovih dana širitelji straha od promjena i bolje budućnosti prikupljanje potpisa za Peticiju ekološke i turističke kote Ramskoga jezera žele diskreditirati i svesti na politikantsku akciju kakva je njima svojstvena.
Odgovorni iz ove građanske inicijative ne niječu da je Peticija u određenom smislu politička, jer je (ne)održavanje ekološke i turističke kote prije svega političko, dakle demokratsko i dogovorno pitanje, a ne samo ekonomsko ili neko nepromjenjivo zakonsko pitanje. Peticija, međutim, nije nikakva stranačka akcija. U njoj se traži čuvanje ekoloških i turističkih vrijednosti Rame, kako bi se omogućilo više rada, turizma, privrede, tercijarnih djelatnosti te time nastojalo zaustaviti iseljavanja ramskoga puka.
Treba znati da su sličnu (nestranačku) peticiju, o poštivanju ekološke kote Ramskoga jezera, prije dvije godine, 1. 6. 2006., na svome sastanku u samostana na Šćitu potpisali gotovo svi ramski fratri - njih 24 fratra na čelu s provincijalom Bosne Srebrene fra Mijom Džolanom - i poslali načelniku općine Prozor-Rama gosp. Jozi Vukoji. Nikakva odgovora nikada nije bilo. Zato se ovom Peticijom želi uključiti sve stanovnike Rame, i Hrvate i Bošnjake, sve institucije - sve kojima je stalo do čuvanja vrijednosti Ramskoga jezera.
Da podsjetimo: Dana 25. kolovoza 2008. u Kući mira Franjevačkog samostana Rama-Šćit osnovan je Odbor građanske inicijative za Peticiju za održavanje ekološke i turističke kote Ramskoga jezera. Odbor broji 20 članova iz različiti institucija naše općine.
Na vijest o osnivanju Odbora reagirali su iz JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar priopćenjem kako već dulji niz godina svoje aktivnosti vezane za korištenje vode, pripreme i realizaciju projekta na uređenju i zaštiti okoliša oko ramskoga jezera izvode u suradnji s općinom Rama i nadležnim institucijama. O kakvoj se suradnji radi između općine i Elektroprivrede ponajbolje govore fotografije snimane dulji niz godina s i oko ramskog jezera, koje možete vidjeti pod slijedećim linkom!
Zamjetno je da se ometanjem ove Peticije, lažnim optužbama na njezine inicijatore, skrivanjem iza (nepravednih) zakona žele i dalje čuvati samo uski interesi a ne zajedničko dobro. To su oni isti interesi koji bolje i pravednija rješenje proglašavaju štetnima, najbolje inicijative krivima. Za njih je uvijek odnos prema prirodi, zavičaju i mjestu u kojem živimo te uspješnijem životu ljudi ramskoga kraja najbolji onakav kakvog ga oni vide!
Doista, dokle?
30/8/08.
Završeno asfaltiranje puta Prozor-Uzdol
Dana 29. 8. završeno je asfaltiranje puta Prozor-Uzdol. Put je spojen sa dionicom Prozor-Dobroša čime je uzdolski kraj asfaltom povezan s Prozorom.
Također su asfaltirani parking i stadion kod crkve na Uzdolu. Preostalo je još uraditi bankine duž cijele dionice, čime će radovi biti kompletirani i put će dobiti svoj konačni izgled. Uz radove na asfaltiranju, pred crkvom se uređuje trg, postavlja se kamen i nova kapija na ulazu pred crkvu. Svečanom otvaranju puta 5. 9. prethodit će sveta misa u 11 sati u crkvi na Uzdolu koju će predvoditi nadbiskup Vinko kardinal Puljić.
30/8/08.
Nebolom duše
U izdanju Svjetla riječi iz Sarajeva i Franjevačkog samostana Rama-Šćit iz tiska će izići knjiga fra Bono Ravlić NEBOLOM DUŠE, izreke, crtice, pjesme, 230. str. Fra Bonine kratke književne forme su plod njegova dugogodišnjeg truda i potrebe da osobna iskustva fratra, svećenika, zatvorenika, rodoljuba, grešnika, patnika, vjernika, djeteta, zaljubljenika, skeptika, osebujnog kršćanskog Ahasvera pretoči u neku vrstu molitve i dijaloga sa svijetom i njegovim zadnjim smislom: Bogom. Zbirku je s puno brižnosti i stručnosti priredio gosp. Ante Jeličić iz Podbora u Rami. Bio je to zacijelo zahtjevan posao: u 21 tematsku cjelinu razvrstati puno tek kronološki prepoznatljiva materijala. Tematske cjeline obuhvaćaju sva bitna područja ljudskog života. Nakon prošlog rata fra Bono je Jeličiću povjerio trideset bilježnica sjećanja o uhićenju u Potočanima kraj Odžaka i zatvoru od 1946. do 1949. godine u Zenici te drugim jugoslavenskim robijašnicama. Iz njih je nastala knjiga Svjetlo u tami (2003). Nakon izlaska te knjige fra Bono mu je pružio šezdeset bilježnica, numeriranih i označenih po stranicama. Skupa gotovo tri tisuće stranica pisanih rukom, često prekriženih tekstova iz najdublje intime, ali i doživljaja iz dugog svećeničkog i redovničkog života. Izbor u novoj knjizi napravio sam a da nisam mogao paziti ni na vremenski tijek niti na bilo kakav sadržajni slijed, jer je fra Bono pisao spontano, bez navođenja vremena i mjesta pisanja, navodi Anto Jeličić u Pogovoru knjizi. Ivan fra Bono Ravlić rođen je 1914. u Ripcima, u Rami. God. 1926. otišao je u visočko sjemenište gdje je maturirao. Nakon novicijata studirao bogoslovlje u Sarajevu, da bi nakon svećeničkog ređenja služio u mnogim mjestima kao kapelan i župnik. U Rami je od 1973. kao gvardijan i župnik, te s kraćim prekidom stalno boravi u ramskom samostanu. Fra Bono je umro u Rami u srijedu 11. siječnja 2006. godine u 91. godini života.
Vidi naslovnicu knjige!
29/8/08.
Redovnički dani
U franjevačkom međunarodnom studentskom centru u Sarajevu održani su 28. i 29. kolovoza Redovnički dani 2008. Organizator je bila Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH.
Susret je započeo 28. kolovoza zazivom Duha Svetoga i pozdravom predsjednice KVRPP BiH s. Marine Piljić i provincijala Bosne Srebrene fra Mije Džolana koji je bio i domaćin susreta. Slijedila je molitva Trećeg časa i predavanje fra Tomislava Pervana na temu: "Traganje Europe za svojim kršćanskim korijenima: teološka usporedna analiza kršćanskih vrijednosti u suvremenim sekularnim dokumentima o ljudskim pravima i viziji EU". Euharistijsko slavlje prvog dana predvodio je apostolski nuncij u BiH mons. Alessandro D'Errico. Poslije podne su okupljeni redovnici i redovnice saslušali predavanje s. Valentina Mandarić na temu: "Redovnici/e kao protuznak suvremenih gibanja u Europi." Nakon predavanja bilo je mogućnost za dodatna pitanja i nadopune. Prvi dan završio je večernjom molitvom i posjetom franjevačkom samostanu u Fojnici.
Program drugog dana započeo je molitvom Trećeg časa i predavanjem fra Ivana Šarčevića na temu: "Redovništvo i neke suvremene antropologije." Nakon predavanja održan je završni Plenum. Misnim slavljem, koje je prevodio provincijal Džolan završeni, su ovogodišnji redovnički dani. /FIA/
29/8/08.
Misa "pod kestenom"
U nedjelju će u Pilipovićima - Trišćani, na mjestu gdje je bilo prvo sjedište župe Gračac, biti misa u 13 sati. Župa Gračac osnovana je 1837. godine odvajanjem od župe Rama-Šćit kao mjesna kapelanija, a župom je proglašena 1858. godine. Prvotno se nazivala Trišćani dok nije 1893. godine napravljena župna crkva na Gračacu i tada mijenja ime u župu Gračac.
Godine 2004. na mjestu nekadašnje župne kuće u Pilipovićima postavljen je granitni blok i na njemu uklesan kratki tekst kako bi se obilježilo mjesto gdje je bilo prvo sjedište župe Trišćani. Na ploči piše: "Ovdje je bilo sjedište župe Triješćani gdje su fratri 56 godina stanovali, okupljali puk na misu pod kestenom. Krstili 2008 duša do 1893. kada su preselili na Gračac!
28/8/08.
Odgođen početak školske godine
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa naše županije (Hercegovačko-neretvanska županija) donijelo je odluku o odgađanju početka školske 2008/2009. godine. U svim osnovnim i srednjim školama na području županije nova školska godina, umjesto 1. rujna, počet će 8. rujna, a o načinu i vremenu nadoknade radnih dana donijet će se posebna odluka, stoji u priopćenju iz Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a.
28/8/08.
Turnir '08/3-4-5
Sinoć su odigrane utakmice:
Jaklići - IXI Gmići 7:0
Dikoteka Miami - Celtic-Lug 2:2
Torcida Ripci - Adria Ski Kupres 3:5
Dana 28.8. odigrane su utakmice:
Caffe Agram & Caffe 13 - Mladež HDZ Gračac 9:2
Celtic-Lug - Croatia Tomislavgrad 4:5
Jaklići - Zet i šura 3:2
Dana 29. 8.:
KSC Travnik - IXI Gmići 1:3
Svadbeni salon Podbor - Šumski plod 3:7
Dikoteka Miam - Donje selo 8:4
Bratstvo Dolić - Čolak Comerc - neodigrana utakmica (3:0)
Završeno je drugo kolo, četvrtfinale utakmica igraju se u utorak i srijedu.
Utorak, 2. 9.:
19,30 Croatia Tomislavgrad - Adria Ski Kupres
20,30 Šumski plod - Jaklići
Srijeda, 3. 9.:
19,30 Dikoteka Miami - Torcida Ripci
20,30 Caffe Agram & Caffe 13 - IXI Gmići
Galerija slika
27/8/08.
Tresla se zemlja.
U 10,23 u Centru za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu registriran je potresa umjerene jačine. Prema informacijama iz Centra za seizmologiju epicentar potresa se nalazio 78 kilometara sjeverozapadno od Sarajeva, a hipocentar se nalazio na dubini od 2 km. Jačina potresa je bila magnitude M=3,8 po Richteru, a IV stepen Merkalijeve skale. Potres se osjetio na području općine Prozor-Rama i dijelom općine Konjic. Nije bilo izvještaja o materijalnoj šteti.
27/8/08.
Kuća stara - stari dom
Samo još po obroncima naših planina ili negdje obrasle u gustiš po našim selima možemo naići na stare kuće, dinarski tip katoličkih i hrvatskih kameno-drvenih nastambi, koje rapidno propadaju. Jasno, za današnji način života njihovo obnavljanje iziskivalo bi veća sredstva i potrebu da se iz godine u godinu čini isto, jer ako se u kući ne stanuje i najčvršća se ruinira.
Ovdje donosimo uslikane neke stare kuće da još malo zadržimo sjećanje kod onih koji su se u njima rodili, koji su provodili duge zimske noći uz ognjišta i na sijelima, uz pjesmu i igru, čekali očeve i sinove da se vrate s koševine ili bijela svijeta, ispraćali u vojsku u ratove, ispraćali kćerke i sinove na svadbu, ili najbliže u groblje. U ovim su kućama još mnogi Ramljaci kao djeca slušali iz magaze ravnomjerni zvuk majčina stana, ili nemir mala ako bi se uslijed noći nečega prestrašio. Svi oni koji su u tim kućama odrastali ostala im je u sjećanju jednostavnost njihova namještaja, raspored prostorija i vrata, sindžira i kotla na ognjištu, ajata i dolafa, mjesta sinije i badže, kolagije i pratljače, mjesta svetih slika i fenjera, i još mnogo mnogo sitnih detalja. Sve je bilo siromašno ali reducirano na blagoslovljenu jednostavnost. U tim se kućama ustajalo rano, još za mraka, odlazilo na rad, u školu.
Još se na nekima klimaju mali pendžeri kroz koji smo kao djeca virili u duboki snijeg, u prtinu, kad će se vratiti otac ili hoće li netko banuti na silo. To su oni isti prozori na koji su djeca prislanjala obraz da se rashlade uslijed unutarnje vrućine, kroz koja su otvorenih očiju iz nekog neodređenoga straha, u očekivanja iznenađenja, prebirala u glavi mogućnost da će odnekle stići izgladnjeli vukovi i napasti ovce, ili u po bijela dana pojaviti usukana lisica da pograbi i onu jednu kokoš što nosi jaja.
Razišli smo se po svijetu, kuće su napuštene, sjećanja sve više blijede.
Galerija slika!
27/8/08.
Turnir '08/2
Sinoć su odigrane utakmice:
18,30 Donje selo - Croatia Tomislavgrad 1:5
19,30 Mladež HDZ Gračac - Šumski plod 1:3
20,30 Čolak Comerc - Torcida Ripci 1:4
Danas (27. 8.) igraju:
Jaklići - IXI Gmići
Dikoteka Mijami - Celtic-Lug
Torcida Ripci - Adria Ski Kupres
25/8/08.
Turnir '08
Večeras su odigrane slijedeće utakmice i postignuti rezultati:
18,30 Caffe Agram-Caffe 13 - Svadbeni salon Podbor 3:6
19,30 Adria Ski Kupres - Bratstvo Dolić 12:4
20,30 KŠC Travnik - Zet i šura 5:8
Sutra (26. kolovoza) su na rasporedu utakmice:
18,30 Donje selo - Croatia Tomislavgrad
19,30 Mladež HDZ Gračac - Šumski plod
20,30 Čolak Comerc - Torcida Ripci
Galerija slika s večerašnjih utakmica!
24/8/08.
Završeno prvo kolo turnira
Večeras je u Prozoru završeno prvo kolo Velikog noćnog malonogometnog turnira. Rezultati do sada odigranih utakmica:
22. kolovoza
18,30 Bratstvo Dolić - Torcida Ripci 3:10
19,30 Mladež HDZ Gračac - Svadbeni salon Podbor 6:1
20,30 Čolak Comerc - Adria Ski Kupres 3:2
23. kolovoza
18,30 Jaklići - KŠC Travnik 10:3
19,30 Donje selo - Celtic-Lug 2:7
24. kolovoza
18,30 Zet i šura - IXI Gmići 5:7
19,30 Caffe Agram-Caffe 13 - Šumski plod 7:2
20,30 Diskoteka Mijami - Croatia Tomislavgrad 10:4
Sutra (25. kolovoza) je na rasporedu drugo kolo turnira:
18,30 Caffe Agram-Caffe 13 - Svadbeni salon Podbor
19,30 Adria Ski Kupres - Bratstvo Dolić
20,30 KŠC Travnik - Zet i šura
24/8/08.
Koordinacijski odbor vijeća roditelja i dalje protiv devetogodišnjeg obrazovanja
Koordinacijski odbor vijeća roditelja osnovnih škola po hrvatskom nastavnom planu i programu u hercegovačko-neretvanskoj županiji održat će drugu sjednicu u utorak, 26. kolovoza u 12 sati u multimedijalnoj dvorani Građevinskog fakulteta u Mostaru. Na sjednici će biti podneseno izviješće o aktivnostima Odbora vezanim za problematiku oko uvođenja devetogodišnjeg obrazovanja te zauzimanje konačnog stava Koordinacijskog odbora spram uvođenja devetogodišnjeg obrazovanja. Kako doznajemo od predsjednika odbora Mije Peran iz Rame na sjednicu će biti pozvani Ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a Esad Dželilović, iz zavoda za školstvo HNŽ-1 Jago Musa i Vjekoslav Čamber ispred Koordinacije ministara prosvjete koji rade po hrvatskom nastavnom planu i programu. to se tiče situacije u Hercegovačko neretvanskoj županiji u nekim općinama su Općinska vijeća donijela odluku da se ne kreće s devetogodišnjim obrazovanjem i sve je jasno u drugim pak općinama niti roditelji ni mjerodavne službe ne znaju kako će izgledati početak nove školske godine za prvačiće. Primjerice, u Rami je raspisan natječaj za učiteljicu koja bi uzela prvu generaciju učenika u devetogodišnjoj školi, saznaje se da su i pregovori s prijevoznicima đaka u tijeku a prema Peranovim riječima učionice su nespremne, udžbenike još nemamo niti znamo kako bi uopće moglo biti organizirano uvođenje novog sustava obrazovanja. U Rami se najčešće spominju politički ustupci i predizborno ubiranje bodova kao i obvezno poštivanje zakona. Valja spomenuti i da je Općinsko vijeće uporno zaobilazilo raspravu o ovoj temi. Do početka škole je manje od dva tjedna, u Rami i drugim općinama još nema službene informacija za javnost, odnosno za roditelje i prvačiće o tomu kakva ih sudbina očekuje 1. rujna. /Ana Burić/
23/8/08.
Veliki noćni malonogometni turnir
Povodom obilježavanja općine Prozor-Rama (8. rujan) održat će se od 22. do. 24. kolovoza Veliki noćni malonogometni turnir na kojem će nastupiti slijedeće ekipe, raspoređene u četiri skupine:
- Adria Ski Kupres
- Bratstvo Dolić
- Caffe Agram caffe 13
- Celtic - Lug
- Croatia Tomislav Grad
- Čolak Comerce
- Diskoteka Mijami
- IXIGmići
- Jaklići
- KŠC Travnik
- Mladež HDZ Gračac
- Donje selo
- Svadbeni salon Podbor
- Šumski plod
- Torcida Ripci
- Zet i Šura /R/
23/8/08.
Zahumsko sunce
Ondje gdje obronci Raduše prelaze u krašku kotlinu s vrtačama, duboko ispod njezina najvišega vrha Idovca (1956 m), smjestilo se selo Zahum. Zahum je nekad vrvio od ljudi, od dječje graje, glasanja i zvona mâla. Danas je život neusporediv s prijašnjim. Ne ide se više sa Zahuma u "višu" školu na Šćit. I ona nižerazredna u Brajinovu docu je napuštena. Nema ni onoga rasporeda dolaženja u planinu, ljeti na Zahum, a zimi prtljanje u polje, u Rumboke.
Rijetko tko danas navrati na Zahum, iako od Rumboka do Zahuma nije daleko. Ponetko još čuva uspomene ili dođe na izlet. Ipak ima nekih koji obrađuju njive, sade žitarice i krumpir, jer je zahumska zemlja podatna. Ima i onih koji imaju ovce. No, puno je neobrađenoga, zapuštenoga, urušenog vremenom. Hoće li se još ponetko odvažiti da umjesto po bijelom svijetu, iako za više novca, ostane u zavičaju, druži se s prirodom i pokrene manje poljoprivredne firme. Nije davno bilo kad su Ramljaci kosili svaki pedalj zemlje i obrađivali svaki njezin "pod". Danas to naravno nije potrebno. Ipak, onima koji "ne vole" knjigu, kojima vrućine gradilištâ "piju" mozak, možda bi lakše bilo živjeti mirnije i prirodnije. Neka ostane pitanje?
Strma i čarobna stijena što se nadvila nad Varvarom, nad skrivenim izvorom Rame i nad Izlazom, lokalitetom na kojem se ceste odvajaju - jedna za Orašac, Vran, Kedžaru i Blidinje, druga za Zvirnjaču, Ravno, Kupres i Tomislavgrad - u narodu je ponetko zove Una glava, a ustvari je Humna glava, jer je glava Huma, a iza nje se skriva predivni Zahum. S Humne glave jedan je od najljepši pogleda na Gornju Ramu, na jezero i okolna sela - od Makljena do Maglica i Mluše. A tko god s mnogih krajeva Rame pogleda prema zapadu, ne može mimoići Humnu glavu. Nju i Zahum među prvima obasjava sunce, i s njima se posljednjima rastavlja. Tako je bilo i jutros. Crveno sunce stizalo je malo iza 6 sati i grlilo je južne obronke Raduše, Plišivice i Jaklićke planine. Dobro jutro Ramo, s Humne glave. Još da je koliko "umnih" Ramljaka!
Galerija slika
22/8/08.
Čovjek u Božjoj milosti
U izdanju Franjevačke teologije u Sarajevu objavljena je knjiga Čovjek u Božjoj milosti, autora fra Luke Markešića. Knjiga donosi kršćanski nauk o odnosu Boga i čovjeka. Taj nauk se, kako ističe autor u predgovoru, u tradicionalnoj teologiji izražavao jednostavno riječju Milost, pisano velikim slovom jer prije svega označava osobu Boga koji čovjeka iz ljubavi stvara, spašava i proslavlja. Samim naslovom knjige željelo se osvijetliti Milost kao duboki odnos Boga i čovjeka kao njegova stvorenja, odnos u kojem se čovjek trajno, od stvaranja, nalazi u Božjoj milosti. Taj milosni odnos Boga i čovjeka očitovao se na poseban način u Isusu Kristu, po kojemu se čovjek, nakon pada u grijeh i gubitka milosti, ponovno opravdava. Knjiga će koristiti svima onima koji pobliže žele upoznati kršćanski stav o odnosu Boga i čovjeka.
Fra Luka Markešić rođen je 23. listopada 1937. od roditelja Luke i Ivke r. Beljo u Proslapu. Bavi se spisateljskim radom, a sada je profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevo.
21/8/08.
Dani fotografije BiH
Općina Prozor-Rama bit će domaćin 42. danima fotografije BiH 6. i 7. rujna. Prema sadašnjim informacijama u Ramu će doći šezdesetak renomiranih fotografa iz cijele BiH i oni će svojim aktivnostima, predavanjima, promocijama i izložbama obogatiti kulturni život u Rami. U Domu kulture u Prozoru bit će održano predavanje Mirsada Mujanovića, fotografa 1. klase na temu Moj pogled na digitalnu fotografiju te foto worshop o kojemu će govoriti Amer Kapetanović. Slijedi promocija prve knjige bosansko hercegovačke foto biblioteke Nikole Marušića o kojoj će govoriti književnik Atif Kujundžić.Središnji događaj 42. dana fotografije BiH je izložba bosanskohercegovačke fotografije FotoBiH 2008. Izložba fotografije mladih te Izložba fotografija Foto grupe iz ArtWork iz Prozora. Drugoga dana boravka u Rami fotografi će posjetiti prirodne ljepote Rame, posebno Ramsko jezero na kojemu tijekom Foto safarija mogu zabilježiti prekrasne momente i prizore. Domaćin fotografima bit će i Husein Šljivo, umjetnik iz Rame koji je već zauzeo čvrsto mjesto među najeminentnijim slikarima i fotografima u BiH o čemu svjedoči i njegova konkurencija za nagradu Henkel Art Awards u kojoj Husein Šljivo sa svoja tri umjetnička crteža predstavlja Bosnu i Hercegovinu. /Ana Burić/
20/8/08.
Otvaranje i blagoslov puta
U sklopu obilježavanja dana općine Prozor-Rama, u petak 5. 9. 2008., bit će svečano otvaranje i blagoslov puta Prozor-Kolakušići-Uzdol. U 11 sati je sveta misa u crkvi na Uzdolu koju će predvoditi kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Vrhbosanski. Nakon mise u 12 sati bit će blagoslov i otvaranje puta, te prigodni domjenak i druženje.
Najveći doprinos izgradnji puta dala je Vlada Republike Hrvatske.
20/8/08.
S Klečke stine
Ljepota je uvijek pored nas, ali je ne moramo primijetiti, jer prave ljepote nisu napadne, a nerijetko su i teško pristupačne. Jedna od tih ramskih ljepota je svakako Klečka stina (1154 m), jedinstveni prirodni lokalitet iznad sela Klek i Kućani, s drugu stranu Gračaca. To je ona odsječena stijena koja iza sebe krije predivni plato s brežuljcima i vrtačama koja su se nekada kosile i obrađivale mnogo više nego danas.
S Klečke stine pogled seže na sve četiri strane - vidi se Makljen, Idovac, Vran, Čvrsnica, Bokševica, obronci Vranice; a i mjesta od Slatine, Uzdola, Hera, Prozora, Luga pa sve do Ramskoga jezera i samostana i crkve na Šćitu.
Do Klečke stine može se doći preko Ustirame do Kućana asfaltnom cestom a onda jačim vozilom ili pješice do vrha Stine. Može se doći i preko Gračanice i Kleka, uz nekropolu stećaka pokraj Kleka, put je sličan.
U svako doba dana i noći Klečka stina nudi panoramski užitak i prekrasan osjećaj širine Božje prirode. S Pascalom navire osjećaj kako su nepregledni prostor nešto što istodobno zadivljuje i iznutra potresa čuđenjem o postojanju Tvorca koji se izravno ne vidi i zahvala za čisti dar postojanja.
Galerija slika s Klečke stine!
17/8/08.
Svako dobro, Bosno i Hercegovino!
U nedjelju, 17. kolovoza, Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine (FTV) prenosila je uživo, u vremenu od 15,40 do 17,40 sati, iz perivoja Franjevačkog samostana Rama-Šćit, svoju redovnu zabavnu emisiju "Svako dobro, Bosno i Hercegovino!" Urednici emisije bili su: Tarik Helić i Ivica Pjanić; voditelji: Tarik Helić, Lejla Damandžić i Rosanda Zovko, a redatelj Erol Gagula.
Na početku programa gledatelje je pozdravio načelnik općine Prozor-Rama Jozo Vukoja, te najavio treći međunarodni sajam poljoprivrede, prehrane i turizma "Dani šljive Rama 2008." koji će se održati 10. i 11. rujna u sportskoj dvorani u Prozoru.
S Antom Filipovićem razgovaralo se o turističkim potencijalima Rame i o radu Sportsko-ribolovnog društva Rama. Predstavljen je i Etnografski muzeja Franjevačkoga samostana. Jerko Pavličević, predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede Hrvatske zajednice HB, govorio je o radu Ramske hidroelektrane. U gastro kutku predstavljena je ponuda motela "BB" iz Prozora s tradicionalnim ramskim jelima. Uz predstavnike općine (Š. Novaković, J. Jelić, S. Čolak) govorio je i gvardijan fra Mato Topić o povijesti i današnjem značenju Franjevačkoga samostana na Šćitu i njegova pejzaža kao nacionalnoga spomenika.
U emisiji su po prvi put prikazani pronađeni video snimci kosaca, kupelica, vršara, rijeke Rame, mlinova Rame, snimljenih u boji prije 50-tak godina koji do sada nisu viđeni.
U glazbeno-folklornom dijelu emisije nastupili su Dječji zbor iz Prozora, HKUD Gornja Rama, kao i Donje Rame s pjesmama i plesovima. Prikazan je i video spot HKUD-a Uzdol Fortuna s uspješnom pjesmom "Jezero, voda je". Kao gosti su u emisiji nastupili s pjesmama Žanamari Lalić, Vinko Brnada i Željka Bošnjak.
Perivoj samostana je ugostio mnogobrojnu televizijsku ekipu iz Sarajeva jer ovakva vrsta mozaik emisije zahtijeva mnogo ljudi. Gledatelji su zacijelo mogli uživati u ljepoti za građane Bosne i Hercegovine malo poznatoga kraja. Čitava emisija, kako urednički tako i voditeljski, nastoji ostaviti pozitivnu sliku kraja kojega predstavlja. Tako je bilo i s Ramom. Nažalost, o općini Prozor-Rama osim prirodne ljepote, vrlo je malo stvari koje pridonose ostanku žitelje pa oni sele ili odlaze raditi izvan Rame i izvan BiH. Tako su i politički predstavnici, uz nekolicinu manjih učinjenih projekata, bez imalo samokritičnosti govorili o "velikim podvizima"; u većini su samo ponavljali jedan drugoga pa su najviše govorili o "potencijalima", o projektnim dokumentacijama koje se rade, o sajmu šljive, o snazi i financijskoj moći Ramske hidroelektrane. I pri tome davali stara obećanja. Tko ne živi u Rami, pomislio bi da je to sve predivno i da se u Rami sjajno živi.
Naravno, iako emisija nije političkog karaktera i želi širiti pozitivni duh i ljubav prema zavičaju i domovini Bosni i Hercegovini, što je za podržati, ipak se ne smije prelaziti preko istine. Rama je doista lijepa, ali ostaju pitanja: Zašto su iza rata tisuće Hrvata napustile Ramu? Da li zato što se ne daju više zaglupljivati obećanjima ili što je drugdje stvarno još ljepše i bolje? Svako dobro, Ramo! Svako dobro na izborima!
Foto galerija
17/8/08.
Knjige fra Jeronima Vladića
U izdanju Franjevačkog samostana Rama-Šćit iz tiska su izišle knjige fra Jeronima Vladića: Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu i Urežnjaci iz Rame. Nakana ovih izdanja, obogaćenih slikovnim zapisima o prošlosti i sadašnjosti Rame, koja se pojavljuju 160 godina nakon Vladićeva rođenja, jest približiti fra Jeronima Vladića našem vremenu i čitateljima, jer bez poznavanja vlastite prošlosti ne može se ispravno razumjeti ni izazove sadašnjeg vremena, koji po mnogo čemu nisu ništa manje kompleksni i zahtjevni od Vladićeva životnog konteksta.
Možete pročitati Predgovore knjigama od fra Stjepana Lovrića, životopis fra Jeronima Vladića kao i pogledati dio starih slika iz Rame objavljenih u spomenutim knjigama.
Predgovor Uspomenama
Predgovor Urežnjacima
Životopis fra Jeronima Vladića
Galerija slika
15/8/08.
Proslava Velike Gospe na Šćitu
Za proslavu svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, zaštitnice ramske župe i cijele Rame, vjernici su se pripremali kroz tri dana misama koje su predvodili fra Franjo Ninić, fra Luka Markešić i fra Stjepan Lovrić. Na sam dan Velike Gospe, euharistiju je predvodio župnik s Gračaca fra Jure Perić. U propovijedi je fra Jure spomenuo dvije stvari u kojima nam Marija može biti primjer i uzor, to su skromnosti i prisutnost. Biti skroman znači biti realan, imati pravu sliku o sebi, o svojim manama i vrlinama, o svojim mogućnostima, o svom utjecaju i značenju. Osim skromnosti, Marija nas poučava i prisutnosti i to trajnoj, nenametljivoj i djelatnoj. Ta prisutnost je dvostruka - prisutnost u Božjoj blizini i prisutnost u blizini ljudi.
Slavlje Velike Gospe na Šćitu postalo je nezaobilazni lijepi dio vjerničke prakse ramskoga puka kada u Ramu dolaze iseljeni Ramljaci na godišnji odmor i postaju dionikom proslave Velike Gospe. Vrijedilo je biti dionikom slavlja!
Galerija slika!
15/8/08.
Svako dobro Bosno i Hercegovino!
U nedjelju, 17. kolovoza Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine prenosit će uživo, u vremenu od 15,40 do 17,30 iz dvorišta franjevačkog samostana Rama-Šćit, zabavni program pod nazivom "Svako dobro Bosno i Hercegovino!" U emisiji će biti predstavljena Rama sa svojom ljepotom, turističkim potencijalima i sadašnjim stanjem. Nastupit će folklorne skupine iz Rame, predstavnici crkve, općine, turističke zajednice, ugostiteljskih objekata i drugi institucija općine Prozor-Rama.
15/8/08.
Pomoć projektima iz općine Prozor-Rama 535.000 kuna
Vlade Republike Hrvatske u sklopu programa financiranja obrazovnih, kulturnih, naučnih i zdravstvenih programa i projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini ove godine iz Državnog budžeta će izdvojiti 535 tisuće kuna za institucije na području općine Prozor-Rama. Za kulturne i vjerske institucije je izdvojeno 450.000 kuna, a od toga najveći dio sredstava kao i prošle godine dobit će Franjevački samostan Rama-Šćit. Iznos od 300.000 kuna bit će iskorišten za uređenje Muzeja Franjevačkog samostana Rama-Šćit i za fasadu crkve Blažene Djevice Marije na Šćitu. Za obnovu crkve Župni ured Sv. Ivana Krstitelja Uzdol će dobiti 80.000 kuna. Narodna biblioteka u Prozoru ove godine će dobiti 30.000 kuna koje će biti iskorištene za obogaćivanje knjižnog fonda, a Javno poduzeće Radio Rama dobiti će 50.000 kuna za nabavku nove opreme. Projekti iz oblasti obrazovanja dobili su 75.000 kuna. Od tog iznosa Dječji vrtić "Ciciban" dobit će 30.000 kuna za uređenje igrališta za djecu, a Srednja škola u Prozoru dobit će 45.000 kuna za obnovu fasade i prozora. /prozor.net/
14/8/08.
Misa za pokojne fratre samostana Rama-Šćit
Danas, trećeg dana trodnevnice pod misom u 18 sati sjetit ćemo se pokoji fratara samostana Rama-Šćit, a to su:
- BEŠKER, Fra Bono
- CVITKOVIĆ, Fra Šimun
- FILIPOVIĆ, Fra Jerolim
- FILIPOVIĆ, Fra Šime
- FILIPOVIĆ, Fra Petar
- Fra Andrija Rumbočak
- Fra Bartol iz Rame
- Fra Blaž iz Rame
- Fra Brno iz Rame
- Fra Filip iz Rame
- Fra Ilija iz Ploče
- Fra Jeronim iz Rame
- Fra Jozo iz Rame
- Fra Pavo iz Rame
- Fra Pavao Ramljak
- Fra Petar iz Rame
- Fra Stjepan iz Rame
- Fra Tadija iz Rame
- GRGIĆ, Fra Dominik
- IVANKOVIĆ, Fra Anto, klerik
- JURIĆ, Fra Ivo
- KOVAČEVIĆ, Fra Pavo
- LOVRIĆ, Fra Bono
- MATIĆ, Fra Stjepan
- MILASOVIĆ, Fra Jeronim
- MILASOVIĆ, Fra Tomo, laik
- NIKOLIĆ, Fra Martin - Ramljak
- PERATOVIĆ, Fra Andrija zvan Ripčanin
- PETROVIĆ, Fra Bernardin - Ramljak
- RAMLJAK, Fra Pavao
- SOVIĆANIN, Fra Brno (Bono)
- SOVIĆANIN, Fra Andrija
- VLADIĆ, Fra Anto
- Fra Pavao Kovačević
- Fra Bono Milišić
- Fra Jeronim Vladić
- Fra Franjo Jukić
- Fra Tugomir Petrović
- Fra Nenad Petrović
- Fra Bono Ivandić
- Fra Anto Ravlić
- Fra Kazimir Ivić
- Fra Eduard Žilić
- Fra Vitomir Jeličić
- Fra Ivo Žilić
- Fra Ivan Džolan
- Fra Anđeo Žutić
- Fra Miroslav Abaz
- Fra Jerko Petričević
- Fra Marijan Brkić
- Fra Pavo Kudić
- Fra Ivo Krešo
- Fra Mladen Lucić
- Fra Franjo Žilić
- Fra Eduard Lončar
- Fra Ljubo Lucić
- Fra Stipan Pavličević
- Fra Augustin Brkić
- Fra Bono Ravlić
12/8/08.
Velika Gospa
U petak 15. 8. proslavit ćemo patron naše župe Uznesenje BDM na nebo ili Veliku Gospu. To je prilika za duhovnom obnovom župe i Rame. Za proslavu ćemo se pripremiti trodnevnicom u utorak, srijedu i četvrtak. Mise za trodnevnice bit će u 18 sati, a predvodit će ih fra Franjo Ninić, fra Luka Markešić i fra Stjepan Lovrić. Na sam dan Velike Gospe misu u 11 sati predvodit će fra Jure Perić.
12/8/08.
Popis kandidata za općinsko vijeće Prozor-Rama
Centralna izborna komisija BiH završila je ovjeru kandidata za načelnike općina i kandidate za općinsko vijeće Prozor-Rama. Kandidati za načelnika općine su Dragan Meter, Esad Dželilović, i Jozo Ivančević. Kandidati pojedinih stranaka za općinsko vijeće Prozor-Rama su:
SDP - Socijaldemokratska Partija BiH
Bevab Kasim
Hadžić Meliha
Tomić Nikica
Beganović Esad
Letica Dženana
Zajmović Kenan
HKDU BiH - Hrvatska kršćanska demokratska unija BiH
Džolan Ivan Lovretić
Curić Ruža
Lovrić Franjo
Džolan Dragica
HDZ 1990 - Hrvatska demokratska zajednica 1990
Ivančević Jozo
Faletar Luka
Mišura Danijela
Tadić Anto
Faletar Zvonimir
Šarčević Anđa
Čurčić Stanko
Markešić Ante
Džidžić Danijela
Džalto Jure
Šarčević Ilija
Kuraja Lucija
Križanac Frano
Vlajčić Gusto
Bošnjak Nevenka
Zane Ivo
Kovačević Pero
Burić Mirjana
Faletar Ilija
Ćališ Dragan
Beljo Monika
Krajinović Milenko
Marić Tihomir
Bešker-Tokić Marija
Crnjac Marijana
SDA - Stranka demokratske akcije
Dželilović Esad
Hero Mehmed
Emrić Sanela
Hujdur Sulejman
Plecić Semir
Manjušak Emira
Kmetaš Suljo
Cokoja Elvedin Dino
Đogić Amela
Bobar Almir
Letić Ilaz
Kulagić Edita
Bećirović Munib
Hamšić Alija
Karaduz Senida
Bašić Ramiz
Čolak Kasim
Bajramović Dženita
Šabić Demal
Cokoja Nihad
Bašinac Azra
Kazić Indira
Dogić Mirza Nenad
Grčić Elvedin Eca
Stranka za Bosnu i Hercegovinu
Čorbadžić Zajko
Kurić Fatima
Bašinac Salko
Kurić Fahrudin
Hadžić Amela
Kovačević Salih
Balić Adem
Bektaš Almedina
Paljanin Muharem
Šabić Osman
Topić Suada
Kulagić Amir
Mahmutbegović Dženan
Imamović Fatima
Vila Mirzad
Bećirović Adnan
Gudić Almira
Hodžić Avdo
Hujdur Huso
Hodžić Asmira
Nurkić Jusuf
Masnica Elmedin
Topić Nihada
Hrvatska stranka prava BiH Dapić - Dr. Jurišić
Fofić Ivan Ćiro
Lončar Mirjana
Beljo Ivica
Baketarić Ivan Bobetko
Knežević Ružica
Kordić Jozo
Bešker Vjekoslav
Zadrić Marija
Ljubić Stipo
Ivandić Dragan
Sičaja Monika
Dedić Marinko
Jurić Mato
Fofić Danijela
Petričević Anto
Beljo Mile
Lončar Kristina
Brizar Anto
Abaz Ruža
Džalto Ivica
HSS-NHI - Hrvatska seljačka stranka - Nova hrvatska inicijativa
Peran Mijo
Stojanović Ljiljana
Piplica Zoran
Tadić Toma
Baketarić Ana
DNZ - Demokratska narodna zajednica BiH
Žilić Anto
Bosanskohercegovačka patriotska stranka - Sefer H.
Hero Mesud
Smajlović Lejla
Paljanin Adi
Čolak Enes
Plečić Demila
Sabitović Gali
Selimović Senad
Kapetanović Samira
Bečirović Ibrahim
Halilović Asmir
Hodžić Vernesa
Zečić Selim
Daguda Ibro
Hero Elvedina
Sefer Salem
Palić Mujo
Nevenović Elvedina
Dautbegović Aziz
Bajramović Nihad
Hadžić Hilba
Ahmetović Himzo
HDZ BiH - Hrvatska demokratska zajednica BiH
Meter Dragan
Vukoja Jozo
Zadro Marija
Radić Pavo
Grozdić Jozo
Bešker Marija
Šimunović Ivan
Matešić Ivan
Krešo Ivka
Beljo Marko
Cvitanović Stipo
Glibo Biljana
Jeličić Anto
Bilić Ivica
Ramljak Ivanka
Mađar Žarko
Brekalo Marinko
Marić Mirjana
Zadro Marko
Jozić Mile
Babić Ivka
Šakota Zoran
Žuljević Dragan
Zelenika Marina
Jakovljević Luka
11/8/08.
Mlada misa
Jučer je u župi Rumboci proslavio svoju mladu misu fra Ivica Baketarić, sin Stipe Baketarića i Jele r. Marić. Proslava je započela blagoslovom roditelja, prigodnim recitacijama djece Ivana Nikolića i Anamarije Ćurić, te pozdravom župnika fra Maria Radmana. Fra Mario je pružio ruku mladomisniku fra Ivici i čestitao mu, ne samo u ime župljana župe Rumboci, nego i u ime cijele Rame i svega prisutnog puka koji je došao uzveličati mladomisničko slavlje. Zamolio je fra Ivicu da moli za svoju Franjevačku zajednicu, za svoje roditelje, rodbinu, prijatelje župe, za sve ljude iz Rame koji žive u Rami kao i za one Ramljake koji su morali poći i naći sebi zavičaj negdje drugdje, za mlade da znaju svoj život živjeti, kao i za sve one koji su u našoj burnoj povijesti dali svoje živote za rodnu grudu. Mladomisnik je potom pristupio oltaru i započeo misu sa željom do bude onaj koji će donositi mir i ljubav u srca ljudi.
Propovjednik na mladoj misi bio je fra Josip Jozić, crkveni kum fra Miljenko Petričević a civilni gosp. Zdravko Čuljak.
Pod misom su prineseni darovi: Biblija, križ, kruh, vino, zemlja i kamen. Misa je završena recitacijom Petre Matos, pozdravom Ivane Bilić iz Dobrinje - Sarajevo, gdje je fra Ivica učio djecu vjeronauk, te pozdravom gvardijana fra Mate Topića i zahvalom župnika fra Maria svima onima koji su uzveličali misno slavlje.
Nakon mise uslijedilo je mladomisničko veselje u dvorištu crkve, a nastavljeno u salonu EuroBiser u Prozoru do kasni večernjih sati, zahvaljujući bendu Mjesečina. Bilo je radosno i dostojanstveno!
Vidi galeriju slika!
8/8/08.
Kao nekad
Još jedan u nizu filmova o starim običajima snimljen je u Rami. Franjevački samostan Rama Šćit već u svojoj arhivi ima nekoliko filmova o običajima koje su njegovali naši preci a posljednji u nizu je film o običajima žetve i vršidbe. Baš kao nekad, žetelice u narodnim nošnjama i srpom kao glavnim sredstvom za ovaj posao okupile su se i vrhunski odradile posao koji je snimljen kako bi sadašnje generacije a i one koje dolaze imale uspomenu na nekadašnje običaje i mukotrpan rad kojim su njihovi preci osiguravali egzistenciju. I posao vršidbe, odnosno istresanja plodova žitarica na najstariji način - s konjima također je snimljen. Na planini Draševo upregnuti su konji Šimuna Tadića i posao vršidbe a i snimanja uspješno je odrađen. U cijelom poslu sudjelovali su članovi kulturno umjetničkih društava Gornje i Donje Rame. Cijeli film osmislio je ramski gvardijan fra Mato Topić dok je posao snimanja i ostalih zadataka do izdanja dvd-a u rukama novinara Smiljka Šagolja. Valja istaknuti kako je nekada gotovo svaka obitelj u Rami za svoje potrebe imala zasijana cijela imanja ječmom, pšenicom, žitom i drugim vrstama žitarica, a danas se ne može naći gotovo nijedna zasijana parcela. Kako doznajemo, uskoro će biti snimljeni običaji mljevenja na mlinu na vodi i dobivanja brašna i time će, kako je kazao fra Mato, biti završen proces snimanja svih običaja nazvanih "od brazde do kruha".
Prema našim saznanjima na vodama u Rami dosta je ostataka nekadašnjih mlinova a samo jedan od njih, u mjestu Perići, očuvan je i u funkciji. /Ana Burić/
Galerija slika!
8/8/08.
Nezaposlenost
Prema izvještaju općinskog biroa za zapošljavanje na kraju srpnja na području Općine Prozor-Rama bilo je 1.768 nezaposlenih osoba. Od tog broja najviše je kvalificiranih i to 726, nekvalificiranih 617, sa srednjom stručnom spremom 319 osoba. Na posao čeka 30 osobe sa višom stručnom spremom, 44 polukvalificiranih, 2 visokokvalificirane i 30 osoba sa visokom školskom spremom.
U toku srpnja na evidenciju Biroa rada prijavilo se 43 osobe, zaposlene su 2, a sa evidencije brisano je ukupno 40 osoba. Novčanu naknadu koristile su 23 osobe, dok je zdravstvenu zaštitu putem ovog Biroa koristilo 1.124 osobe. /prozor.net/
7/8/08.
Ulov ribe
Ramsko jezero napravljeno 1968. godine, maksimalne dužine 2 kilometara, površina oko 1500 ha, s najvećom dubinom od oko 95 metara, sa oscilacijama vode i do 55 metara, stanovnik je sljedećih vrsta riba: potočne pastrvke, kalifornijske pastrvke, jezerske zlatovčice, bijelog klena, babuške, smuđa, sunčice i šarana. O prisutnosti ribe u jezeru govori i ulov šarana od 10 kg kojeg je ulovio Mile Radić sa Šćita. Foto!
4/8/08.
Mondeo najbolji u uličnoj košarci
U Prozoru je, u organizaciji HKK Rama i Sportskog saveza općine Prozor-Rama, održan turnir u uličnoj košarci. Nastupilo je 12 ekipa iz Bugojna, Viteza, Jablanice, Rame i Hrvatske. Ekipe Mondeo i La Skala Vitez igrale su u finalu nakon čega je slavila ekipa Mondeo i osvojila pokal i 1500 KM. Drugoplasiranom Vitezu pripalo je 500 KM, a ekipa Alf iz Rame je nakon pobjede protiv Neptuna iz Jablanice osvojila treće mjesto. U šutiranju trica najbolji je bio Marko Jelić (član HKK Rama) a najbolje i najatraktivnije je zakucavao Branko Šimić iz Viteza. Obojici je pripala nagrada po 100 KM. /Ana Burić/
Četvrtina finala:
Caffe "Mondeo" - Little Big 16-5
Caffe "Beljušić" - Neptun 14-16
Alf - Salon "PLanet" 16-13
La Skaka Vitez - Playstation "Adara" 15-14
Polufinale:
Caffe "Mondeo" Neptun 16-11
ALF - La Skala Vitez 9-16
Za 3. mjesto:
Neptun-ALF 9-16
FINALE:
Caffe "Mondeo" - La Skala Vitez 21-16
Poredak:
1. Caffe "Mondeo"
2. La Skala Vitez
3. ALF
4. Neptun
4/8/08.
Proslava u Sinju
Jučer su u Sinju započele pripreme za proslavu 300. godišnjice čudesne obrane Sinja i održana je 293. sinjska alka. Otvaranje priprema za veliko sinjsko slavlje obavljeno je na starom Gradu i bilo je sastavni dio ceremonije sinjske alke. Ove se godine, naime, na Gradu nije održao do sada uobičajeni "sat povijesti" u 7 sati ujutro. Umjesto toga u nedjelju 3. kolovoza u 9 sati od crkve Gospe Sinjske do Grada krenula je procesija. Među mnogobrojnim vjernicima u procesiji su biti alkari i alkarski momci, te gosti 293. alke uključujući visoke državne dužnosnike. Svečano misno slavlje na Gradu, za vrijeme kojeg je blagoslovljen nedavno postavljeni spomenik Gospi Sinjskoj, predvodio je kardinal Vinko Puljić. Svečana misa na Gradu bila je zamjena za sve uobičajene nedjeljne mise u sinjskoj Gospinoj crkvi. Na svečanosti sudjelovali su i mnogobrojni vjernici ramskoga kraja.
Pripreme za početak slavlja 300. godišnjice glasovite Sinjske bitke otvaraju se 7 godina ranije pri čemu svaka godina pripreme simbolizira po jedan dan opsade Sinja 1715. godine.
U kontekstu istovjetne simbolike na Gradu će 8. kolovoza u režiji Rade Perkovića i angažiranje dijela profesionalnih glumaca na sceni biti prikazana "Opsada Sinja" autora Velimira Borkovića.
Predstava će se održati 8. kolovoza jer je po predanju upravo toga dana silna turska vojska opsjela Sinj u očekivanju brzog poraza malobrojnih branitelja. Legenda kaže da su Sinjani nadljudskim naporima odoljeli napadima, te uz nadnaravnu pomoć "žene u bijelom", koja je hodajući zidinama utjerala Turcima toliki strah u kosti da su pobjegli.
Vidi galeriju slika proslave u Sinju!
2/8/08.
Mlada misa don Dragana Jurića
U župi Presvetog Srca Isusova Prozor proslavljena je Mlada Misa don Dragana Jurića. Vjernici su se za ovo slavlje pripremali trodnevnicom. Misu u župnoj crkvi 18 sati u srijedu, 30. srpnja predvodio je vlč. mr. Josip Lebo, u četvrtak, 31. srpnja Misu u 18:00 predvodio je vlč. mr. Ivica Mršo i u petak, 01. kolovoza Misu u 18:00 predvodio je vlč. mr. Tomo Mlakić...
Svečano slavlje Mlade mise proslavljeno je u subotu 02. kolovoza u 11 sati na trgu ispred župne crkve u Prozoru. Na početku Mise nazočnima se obratio je Preč. Franjo Ivandić, župnik župe Prozor i dekan Ramske dekanije. Pod Misom je propovijedao vlč. dr. Pavo Jurišić, inače "crkveni" kum don Dragana, a misno slavlje pjesmom je uljepšavao je mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Anđeline Perić, SMI. Nakon misnog slavlja koje je bilo prožeto recitacijama i darovima don Draganove rodbine i prijatelja, za sve uzvanike upriličen je svečani ručak i narodno veselje pod šatorima na prostoru pored župne crkve i kuće, koje je trajalo do večernjih sati. Program je vodio vlč. Miljenko Džalto, župnik župe Uzdol.
Don Dragan Jurić, rođen je 13. ožujka 1983. godine u Prozoru, od roditelja Slavka i Anice r. Grubeša, kao prvi sin u obitelji, naime, osim Dragana, Slavko i Anica, imaju još četiri sina: Danijel i Branko su bogoslovi u Sarajevu, Anto je sjemeništarac u Travniku i najmlađi Ilija pohađa osnovnu školu u Prozoru. Don Dragana je krstio vlč. Stjepan Džalto, u župi Uzdol 24. ožujka 1983. godine, a kum na krštenju bio je gospodin Ante Radoš. Prvu Svetu Pričest primio je 1993. godine u župi Prozor gdje je i krizman 03. svibnja 1997. godine, a krizmani kum mu je bio gospodin Mato Marić. Osnovnu školu završio je u Prozoru 1998. godine, a opću gimnaziju, kao sjemeništarac, u KŠC-u "Petar Barbarić" u Travniku 2002. godine.
Kao kandidat Vrhbosanske nadbiskupije studij teologije završio je i diplomirao na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu 2007. godine.
Za đakona je zaređen 02. prosinca 2007. u Sarajevskoj prvostolnici. Đakonski praktikum obavljao je kao tajnik Vrhbosanskog nadbiskupa Vinka kardinala Puljića.
Za svećenika je zaređen na blagdan sv. Petra i Pavla 29. lipnja 2008. godine u Sarajevskoj katedrali.
"Civilni" kumovi don Dragana na Mladoj misi bili su: gospodin Anto Raspudić, gospodin Ante Babić i gospodin Franz Pahl.
U nedjelju 03. kolovoza 2008. don Dragan je slavio Misu u 8:30 sati na mjesnom groblju u Ljubuncima te Misu u 11 sati u župnoj crkvi u Uzdolu.
Nakon svoje Mlade mise prvu svećeničku službu, dekretom Vrhbosanskog nadbiskupa, don Dragan vršit će kao župni vikar u župi Oštra Luka/Bok.
Marinko Rumbočić
2/8/08.
Drugog dana "Streetbal-al 2008." odigrano je sedam utakmica. Postignuti su slijedeći rezultati:
GRUPA A:
STR "KNEŽEVIĆ"- CAFFE "BELJUŠIĆ" 9-16
GRUPA C:
Mondeo - Trend 16-10
Salon "Planet" - Neptun 13-12
Trend - Neptun 13-14
Mondeo - Salon "Planet" 16-7
Salon "Planet" - Trend 16-14
Neptun - Mondeo 16-15
1/8/08.
Streetball u Prozoru
Na stadionu pored Osnovne škole u Prozoru počeo je turnir u uličnoj košarci Streetball Prozor-Rama. Na turniru sudjeluje 12 ekipa iz Prozora, Zenice, Bugojna, Donjeg Vakufa, Jablanice i Zagreba. Fond nagrada iznosi 2.600 KM. Nagrade su za prvo mjesto 1.500 KM, za drugo mjesto 500 KM, te treće 300 i četvrto 100 KM.
Organizator turnira je Košarkaški klub "Rama" uz podršku Sportskog saveza i Općine Prozor-Rama. Sponzori turnira su HDZ BiH, Elektroprvireda HZ HB-Rama, Ante Bilić-ALF, caffe Antonija, SMART doo Pero Jonjić, M-MILD Marko Mišura, HSP Đapić dr. Jurišić, ANY COMERC, Caffe KING, Beljušić doo, EUROMARKET, Caffe MD, GEZA PROMET, Caffe Sport, Pizzeria "MONDEO", Salon igara "JOSIPA", Caffe SET, Caffe PARK, Diskoteka "MIAMI", Kiosk PETICA Pavo Marić, a medijski sponzor je Radio Rama.
Odigrano je 11 utakmica, a postignuti su slijedeći rezultati:
GRUPA A:
Vitez - Str Knežević 16-6
Little Big- Caffe "Beljušić" 6-16
Vitez - Little Big 16-17
Little Big - Str Knežević 16-11
Caffe "Beljušić" - Vitez 13-15
GRUPA B:
Zenica-Alf 15-16
Basket - Playstation "Adara" 11-16
Alf - Playstation "Adara" 16-12
Zenica - Basket 16-14
Basket-Alf 10-16
Playstation "Adara" - Zenica 14-10
GRUPA C:
Mondeo - Trend
Salon Planet - Neptun
Trend - Neptun
Mondeo - Salon Planet
Salon Planet - Trend
Neptun - Mondeo
Sutra će se odigrati sedam utakmica!
1/8/08.
Najava događaja
1. U nedjelju 3. kolovoza je već tradicionalno hodočašće Ramljaka u Sinj. Ove godine je 300-ta godišnjica slavlja pobjede nad Turcima. Sveta misa u 11 sati bit će na kuli iznad Sinja. Procesija će krenuti u 8 sati ispred svetišta Maje od Milosti u Sinju.
2. U nedjelju je okupljane Kućanaca na Kućanima. Godinama se okupljaju na Kućanima početkom kolovoza. Izabrali su patron filijalne crkve - Gospu Snježnu. Ovogodišnje okupljanje je 3. kolovoza sa svetom misom u 11 sati.
3. Ovih dana Mostarska firma MAAČ d.o.o krenula je s radovima na izgradnji cjevovoda Podbor-Mluša-Kovačevo Polje, te cjevovoda Podbor-Ripci. Vrijednost radova je oko 918.000 KM,. Sredstva su osigurali općina Prozor-Rama, JP "Elektroprivreda HZ HB" Mostar i Ministarstvo Poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije.
Ovih dana očekuje se početak radova na izgradnji vodospreme stanice Rumboci 2, Jaklići 1 i izgradnje prve faze vodoopskrbne (sekundarne) mreže za naselja Rumboci, Jaklići i Varvara, gdje je ukupna vrijednost radova 2.093.000 KM.
4. Započeli su i radovi na asfaltiranju putova na dionici Ripci-Šćit i Lapsunj-Družinovići, te u naseljima Gmići, Gračac, Rumboci, Ćališi, Sopot i Jaklići. Sredstva za modernizaciju putova u prozorskim naseljima su osigurani iz proračuna općine Prozor-Rama u iznosu od 300.000 KM. Izvođač radova je firma "Brina" iz Posušja.
5. KK Rama i Sportski savez općine Prozor-Rama organiziraju turnir u košarci - streetball od 1. do 3 kolovoza u Prozoru.
6. Vijeće roditelja osnovnih škola HNŽ-a koje rade po hrvatskom planu i programu uputilo je Otvoreno pismo Vladi HNŽ-a, Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i sporta te medijima u kojemu stoji:
Osnovno pravo roditelja je da svoju djecu obrazuju na materinjem jeziku. Međutim, prisilnim uvođenjem nepripremljenog devetogodišnjeg obrazovanja gdje nisu ispunjeni osnovni uvjeti kao što su: program na hrvatskom jeziku, tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku, nepripremljeno nastavno osoblje jer učitelji nemaju udžbenike po kojima bi provodili devetogodišnje obrazovanje. Ministarstvo prosvjete HNŽ-a želi uvesti upravo takvo nesređeno obrazovanje. Potvrda tome je rad s djecom u pripremnoj fazi po osmogodišnjem obrazovnom programu. Posljednja istupanja u javnosti ministra Dželilovića kako će podnositi prijave Centru za socijalnu skrb, jer naime roditelji ne vode brigu o svojoj djeci, samo su dodatni poticaj roditeljima da ne odustaju od svojih zahtjeva. Ministru, kao roditelju, mora biti jasno da svaki roditelj voli svoje dijete i želi mu uvijek sve najbolje, a roditelji ne žele da političari određuju sudbinu njihove djece. Prodavanje magle roditeljima da će biti podjela besplatnih udžbenika koje nitko još nije vidio u javnosti, a navodno su tiskani na hrvatskom jeziku, unosi dodatnu uznemirenost i zabrinutost među roditelje. Njegovo neodazivanje pozivima roditelja da pokušaju zajedno naći izlaz iz ove situacije dodatno komplicira ovu situaciju. Stoga, još jednom tražimo od Vlade HNŽ-a i resornog ministarstva da s navodno pripremljenim udžbenicima na hrvatskom jeziku najkasnije dva tjedna prije početka nastave upoznaju učitelje i roditelje, te cjelokupnu javnost s tim udžbenicima i programom. Naglašavamo činjenicu da čak 90% škola nema pripremljene materijalne uvjete za prihvat djece; kao što su učionice, cjelodnevni boravak i prijevoz učenika. Ukoliko se prisilno željelo u ovakvim uvjetima provoditi devetogodišnje obrazovanje, roditelji još jednom upozoravaju da će podnijeti prijave protiv svih odgovornih koji nisu stvorili uvjete za prihvat djece, a inzistiraju na uvođenju devetogodišnjeg obrazovanja, te neće slati djecu u školu. Pozivamo sve nadležne inspekcije da utvrde činjenično stanje programa, udžbenika i materijalno stanje škola u Županiji.
Predsjednik koordinacije: Mijo Peran
30/7/08.
Kandidati za načelnika općine
Na predstojećim lokalnim izborima građani u općini Prozor-Rama moći će birati između trojice kandidata koje su kandidirali Stranka demokratske zajednice (SDA), Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990).
Kandidat HDZ-a za načelnika općine Prozor-Rama na predstojećim izborima je Dragan Meter, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a Rama. Dragan Meter je rođen 14. septembra 1969. godine u mjestu Podbor, općina Prozor-Rama. Osnovnu i srednju poljoprivredno-veterinarsku školu završio je u Prozoru, a Agronomski fakultet, sa zvanjem dipl. ing. agronomije za stočarstvo, završio je u Osijeku. Bio je aktivan sudionik domovinskog rata, a po završetku istog zapošljava se kao poljoprivredni inspektor u općini Prozor-Rama. U periodu od 1998. do 2000. godine obnašao je dužnost Načelnika općine Prozor-Rama, a potom biva dvije godine pomoćnik kantonalnog ministra za poljoprivredu i šumarstvo u HNK. Nakon 2002. godine upošljava se na mjestu direktora marketinga tvornice keksa i vafla "Zvečevo-lasta" d.d. Čapljina. Aktivan je u mnogobrojnim privredno-strukovnim udruženjima preko kojih je objavio i niz stručnih radova i nalazi se pri završetku postdiplomskog studija agro-ekonomije na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Oženjen je i otac je četvero djece.
Kandidat SDA je Esad Dželilović, predsjednik Općinskog odbora SDA Prozor i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona. Rođen je 28. aprila 1972. godine u Prozoru. Nakon završenog osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru na smjeru Financijsko-računovodstvo. Stručnim usavršavanjem stekao je i zvanje samostalnog računovođe i ovlaštenog brokera, kao i eksperta WIFI instituta u Bosni i Hercegovini. Od 1995. do 1998. godine radio je u Ministarstvu odbrane FBiH, te kao zamjenik direktora poduzeća Gazela iz Prozora. Nakon diplomiranja, od 1998. godine je asistent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, gdje je i upisao poslijediplomski studij. Objavio je više stručnih i naučnih radova. io je ministar građenja, prostornog uređenja i zaštite okoline od 2003. godine do 2007. godine, a od 1. augusta 2007. godine obnaša dužnost ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.
Kandidat Hrvatske demokratske zajednice 1990 je dr. Jozo Ivančević, predsjednik OO HDZ 1990. Rođen je 27. augusta 1959. godine u Prozoru. Završio je Medicinski fakultet u Tuzli 1988. godine i prije rata je radio kao liječnik u Domu zdravlja Prozor. Specijalistički ispit iz oftalmologije završio je u Zagrebu 1997. godine. Od 1998. do 2006. godine bio je direktor Doma zdravlja u Prozoru. Od 2006. godine, kao kandidat Hrvatskog zajedništva, izabran je za poslanika u Predstavničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Oženjen je i otac je dvoje djece.
Iako su i iz HSS BiH-NHI najavljivali da bi i oni mogli imati kandidata saznali smo da su odustali sa kandidatom za načelnika. /prozor.net/
29/7/08.
Ovog ljeta u Rami dvije Mlade mise
Na svetkovinu sv. Petra i Pavla, 29. lipnja u sarajevskoj katedrali - kao što smo već pisali - zaređeno je sedam novih svećenika. Od toga su trojica ređenika iz Franjevačke provincije Bosna Srebrena, a među njima dva mladomisnika iz Rame. Vlč. Dragan Jurić Mladu misu će reći u subotu, 2. kolovoza u župi Prozor. Draganovoj Mladoj misi prethodit će trodnevnica u župnoj crkvi u Prozoru u srijedu, četvrtak i petak. Fra Ivica Baketarić Mladu će misu reći u nedjelju,10. kolovoza u župi Rumboci. Ramske župe i dalje su među vodećima u BiH po broju mladih muškaraca koji se odlučuju za svećenički poziv.Ovi događaji veliki su događaj za župe mladomisnika pa su u proslavu Mladih misa, uz obitelji i svećenike uključuje cijela župna zajednica i šire. /Ana Burić/
28/7/08.
15 obljetnica stradanja Hrvata na Stipića livadi
Na Stipića livadi iznad Doljana danas je obilježena 15. obljetnica stradanja hrvatski civila i branitelja koji su svoje živote izgubili na tom području koje obuhvaća Stipića livadu i okolna mjesta. Mučeno je i pogubljeno 39 Hrvata. Sveta Misa služena je na spomen obilježju poginulima, a vijence i svijeće položili su članovi Udruga proizišlih iz Domovinskog rata, OO HDZ BiH Jablanica, Predsjedništva HDZ-a BiH, HDZ HNŽ-a, Uprave za prava branitelja HNŽ-a, Udruge poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, Hvidre ZHŽ-a, Udruge dragovoljaca Široki Brijeg, Ministarstva branitelja ZHŽ i OO HDZ BiH Rama. Prije Svete Mise, obiteljima stradalih i mnogobrojnom puku obratili su se general Stanko Baja Sopta. Koji je u svom obraćanju kazao kako se ovakav monstruozan zločin nikada ne smije ponoviti, ali nikada ni zaboraviti.
Poslije polaganja vijenaca održana je Sveta Misa gdje su sudjelovali svećenici iz Doljana i okolnih župa
Mnogobrojne obitelji stradalnika koje su stajale pokraj njihovih spomenika molile su u tišini, prisjećajući se svojih heroja.
Ožalošćenim obiteljima, ali i svim Hrvatima neshvatljiva je činjenica da ni nakon 15 godina nitko nije odgovarao za ovaj monstruozni zločin, nasuprot činjenici postojanja svjedočanstava preživjelih koja zasigurno mogu pomoći u otkrivanju odgovornih zločinaca.
Fotografije sa Stipića livade možete pogledati na sljedećem linku FOTO. /www.doljani.info/
25/7/08.
Događaji
1. Završene su trodnevnice povodom blagdana sv. Ane zaštitnice crkve u Podboru. Svete mise su predvodili fra Mato Topić - gvardijan, fra Zoran Vuković - župni vikar i fra Stjepan Lovrić - prefekt u Franjevačkom sjemeništu u Visokom. Posebno je bilo lijepo, trećega dana trodnevnice, čuti dječje glasove koji su dopirali sa svih dijelova crkve. Djeci je nakon mise podijeljen blagoslov. Kao uspomenu na sv. Anu dobili su mali poklon - franjevački znak TAU. Vidi Galeriju slika!
2. Općinska organizacija Crveni križ općine Prozor-Rama i odjel za transfuziologiju Kliničke bolnice Mostar organizirali su akciju dobrovoljnog darivanja krvi u našoj općini. Akcija dobrovoljnog davanja krvi održana je u motelu Rama. Krv su darovale 23 osobe.
Zbirka pjesama Dražena Stojanovića
Dražen Stojanović iz Rame izdao je prvu zbirku pjesma Nadano u nakladi HKD Napredak iz Splita.Dražen Stojanović rođen je u Rami 1986. godine.Osnovnu školu završio je u Prozoru, franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a danas je student treće godine Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Svoje prve pjesme napisao je na početku srednjoškolskog obrazovanja, a autor kaže da mu je vjerojatno inspiracija bila odlazak od kuće na školovanje u Sinj. Svoje pjesme objavljivao je i Žarištu, Danici, Odrazu i Počecima.U prvoj zbirci objavio je 83 pjesme u tri cjeline: Pod kojim nebom, Trenutci i Sanjarima. Zbirka Nadano već je promovirana u Splitu,u pinakoteci Gospe od zdravlja a u svom rodnom kraju knjigu će promovirati ukoliko naiđe na potporu kulturnih ustanova i institucija. /Ana Burić/
U nastavku možete pročitati Draženov komentar: Gdje su danas Ramski studenti?
Radovi oko crkve na Gračacu
Župnik župe Sv. Ante Padovanskoga na Gračacu fra Jure Perić zajedno s vjernicima nedavno je započeo uređenje okoliša crkve. Posječeni su borovi ispod crkve koji su zatvarali pogled s prometnice Prozor-Jablanica prema crkvi. Uklonjena je stara betonska ograda i postavlja se nova od kamena. Zatvara se kanal koji je prolazio pored župne kuće i crkve i postavljaju se odvodne cijevi preko kojih će se izgraditi pješački trotoar. Vidi galeriju slika!
* * *
Župa Gračac osnovana je 1837. godine odvajanjem od župe Rama-Šćit kao mjesna kapelanija i od tada ima matice, a župom je proglašena 1858. godine. Prvotna župna kuća izgrađena je 1836. godine u Triješćanima, a 1855. je nadomještena prostorijom. Župna crkva izgrađena je 1893. godine u Gračacu, od tada se i župa tako naziva, a uz nju je podignut i župni stan. Crkva je iznutra uređivana 1895., a 1897. je podignut zvonik. Uz glavni oltar, postavljena su 1899. i 1900. godine i dva pobočna oltara.
Nakon izgradnje brane na Neretvi 1945. godine, nastalo je Jablaničko jezero u kome su 1945. potopljene obje zgrade. Eksproprijacijska komisija odredila je smiješno malenu novčanu naknadu i to isplativu u državnim obveznicama kroz 25 godina, što su franjevci odbili primiti.
Godine 1956. i 1957. izgrađena je nova kuća, a potom i crkva od 1957. do 1959., malo povrh stare lokacije, izvan domašaja jezera. Sredinom osamdesetih godina crkva je umjetnički ukrašena. Đuro Seder izradio je veliku zidnu sliku u prezbiteriju posvećenu sv. Anti Padovanskome, a potom i Put križa, ulje na platnu. Po nacrtu Zdenka Grgića izvedeni su oltar, ambon i krstionica.
Na području župe nalaze se područne crkve u Udutskom, izgrađena 1975., u Ustirami 1982., te u Kućanima 1983.godine, kao i više grobljanskih kapelica.
U drugoj polovici osamdesetih godina sagrađena je nova župna kuća. Župu Gračac tvore slijedeća naselja: Gračac, Gorica, Garešnica, Kućani, Meopotočje, Slatina, Škrobućani, Tošćanica, Triješćani, Udutsko, Ustirama i Vladići.
21/7/08.
Proslava sv. Ane u Podboru
U srijedu, 23. srpnja 2008., započinjemo trodnevnicu u povodu blagdana Sv. Ane koja se slavi u Podboru:
1. U srijedu u 18 sati molit ćemo križni put do Gračaca (iznad podborske crkve), a zatim slaviti misu na Gračacu za sve bračne drugove i obitelji.
2. U četvrtak u 18 sati misa u crkvi u Podboru i blagoslov majki u blagoslovljenom stanju i onih koje mole za porod i začeće.
3. U petak u 18 sati misa u crkvi u Podboru i blagoslov djece.
Na sam dan sv. Ane, u subotu 26. srpnja, bit će misa u 11 sati. Sutradan, u nedjelju 27. srpnja, je vanjska proslava Sv. Ane u Podboru.
Crkva u Podboru građena je od 1988. do 1990. godine, a blagoslovljena 31. srpnja 2005. kada je dovršeno unutarnje uređenje crkve. Akademski slikar Đuro Seder izradio je 6 vitraja: Rođenje Isusovo, Raspeće, Uskrsnuće, Uzašašće, Duhovi i Isus s djecom. Uz spomenuta djela tu su i postaje Put križa u tehnici tempera na papiru od istog autora. Vlatko Blažanović izradio je dva mozaika: Gospa s Isusom i Sv. Ana s Gospom.
Proslava sv. Ilije u Doljanima.
U nedjelju, 20. srpnja 2008., pred crkvom sv. Ilije proroka u Doljanima proslavljen je patron župe, sa svetom misom koju je predvodio fra Stipo Anandžak uz sudjelovanje osam svećenika. U propovijedi je fra Stipo ocrtao lik sv. Ilije proroka naglasivši kako nam sv. Ilija želi biti pomagač kako bi naš susret s Bogom bio što iskreniji i plodonosniji. On je upravo zbog toga i ostao poznat i čašćen sve do naših dana, jer je omogućio i omogućava ljudima, vjernicima susret s jedinim pravim Bogom, moćnim stvoriteljem i dobrim uzdržavateljem svega stvorenoga. Njegov primjer, snaga njegove proročke riječi i danas odzvanja ovim krajem, kao što je stoljećima ranije odzvanjao u Izraelu, i otkriva nam pravu istinu, čisti nas svake laži i obmane. Fra Stipo je vjernike pozvao da žive po uzoru sv. Ilije, tj. da žive u istini i za istinu, jer samo tako život ima smisla.
Nakon mise nastavljeno je radosno druženje. Vidi galeriju slika!
. i Trebiševu
Sv. Ilija proslavljen je i na groblju u Trebiševu. Okupilo se oko 120 vjernika. Svetu misu i obred blagoslova polja predvodio je fra Tomislav Brković.
Trebiševo je danas pastirski kraj u kojem mali broj pastira napasa svoja stada. U zadnje vrijeme na Trebiševu se pojavljuje neznatan broj vikendica, većinom onih obitelji koje su nekada živjele na trebiševu. Vidi galeriju slika Trebiševa i proslavu Ilindana.
Sedamnaest mladih franjevaca
RAMA-ŠĆIT (FIA) - U subotu, 19. srpnja 2008., u prepunoj crkvi Majke od milosti na Šćitu - pod misom koju je predvodio provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan uz tridesetak franjevaca - sedamnaest (17) mladića su obukli franjevački habit i obećanjem nasljedovanja svetoga Franje pristupili Franjevačkom redu.
Većina njih su završili Franjevačku klasičnu gimnaziju i sjemenište u Visokom a petorica su nakon završene srednje škole i godine (postulature) pristupili franjevcima Reda manje braće. Njih su uz njihove roditelje, rodbinu, prijatelje, župnike dopratili i predstavili njihovi odgojitelji fra Stjepan Lovrić i fra Stipo Alandžak. To su Adrian Nikačević, iz župe Srebrenice, Ivan Đotlo, Nova Bila, Božidar Štrkalj, Jajce, Ivan Jaković, Vukanovići, Josip Petričević, Hrvatska Tišina, Marijo Plavčić, Vitez, Josip Topić, Gračac, Josip Perić, Uskoplje, Goran Šafradin, Busovača, Emanuel Radić, Uskoplje, Silvano Di Benedetto, Kraljeva Sutjeska, Alen Duspara, Plehan, Ivan Tučić, Rama-Šćit, Matej Blažević, Uskoplje, Darko Lovrinović, Guča Gora, Darko Pejanović, Vukanovići i Josip Pilić, Uskoplje.
Provincijal Džolan je izrazio zahvalnost da u vremenu smanjenog entuzijazma za pozive koji nadilaze uobičajene ljudske interese, ovi se mladići odlučuju krenuti franjevačkim putom. Tumačeći Biffelovu fresku iza oltara, mladim je franjevcima prikladnim riječima za uzor stavio franjevce, Antu Padovanskog, Nikolu Tavelića, fra Anđela Zvizdovića i iznad svega sv. Franju.
Čitav dan na predivnom šćitskom poluotoku bio je vrlo svečan. Lijepo je bilo vidjeti toliki broj mladih franjevaca. Bilo je veselo i na objedu, i uz kola i šargiju. Ramski franjevci su s ramskim pukom vrlo lijepo dočekali oko osamsto vjernika, većinom rodbine mladih franjevaca, iz različitih krajeva Bosne, od Plehana, Hrvatske Tišine, Srebrenice do Rame. Bio je ovo jedinstven događaj. Nesvakidašnji.
U poslijepodnevnim satima, uz pratnju meštra fra Marinka Pejića, mladi su franjevci otputovali za samostan Goricu-Livno gdje će provesti godinu dana novicijata. Foto galerija!
18/7/08.
Put križa
Jučer smo u Splitu posjetili akademskog kipara Kuzmu Kovačića koji za Franjevački samostan Rama-Šćit radi postaje Križnog puta. Kuzma je završio oblikovanje postaja u glini. Za nekoliko dana bit će postaje u potpunosti završene te ih čeka izlivene u bronci u ljevaonici umjetnina Ujević u Zagrebu. Trinaest postaja je u obliku barjaka koji će biti postavljene uz fratarski gaj iza samostana, a jedna tj. dvanaesta postaja je u "punoj formi".
Kuzma Kovačić (Hvar, 1952.) umjetnik je čije se kiparsko djelo čvrsto ukorijenilo život. S njegovim se plitkim reljefima slavuja, ribe, medvjeda svakodnevno susrećemo na kunskim kovanicama. Djela mu se nalaze u Čapljini, na otočiću Klještcu, u gradu Hvaru, u Škabrnji, u Splitu, u Rami (Diva Grabovčeva, Posljednja večera, Gospina vrata, Majka od Milosti), u Selcima, omiškom Gradacu i tako dalje, umjetničkom i sadržajnom vrijednošću traže da ih se pogleda. Oltar domovine ispred zidina nekadašnjeg herceg grada - Medvedgrada, obilazili su strani državnici u protokolarnim posjetima iskazujući tako čast hrvatskoj državi, njezinu narodu i žrtvama.
U spomenike hrvatskim velikanima i palim junacima Kuzma Kovačić udahnjuje vjeru, nadu. A spomenici svojom monumentalnošću (Čapljina) ili reljefi pak poniznom zahvalnošću Svevišnjem (vrata crkvice svjetionika na Klještcu), pomiruju prošlost s današnjicom i svojim oblicima, postavom i materijalom, sugeriraju snagu i upornost. Svoje veliko i bogato kiparsko iskustvo Kuzma Kovačić prenosi mladima na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a aktivan je član Braće Hrvatskog zmaja i predsjednik Matice Hrvatske u Hvaru. Galerija slika.
16/7/08.
Radovi na putu za Uzdol
Nakon potpisivanja ugovora s poduzećem Brina Posušje i njihovog uvođenja na trasu, radovi na putu Dobroša-Uzdol teku predviđenom dinamikom. Uglavnom su završeni zemljani radovi i probijanje preostalog manjeg dijela trase. Isto tako na predviđenim mjestima urađeni su propusni odvodi. Na staroj trasi od Kolakušića prema Uzdolu izvršeno je proširenje dionice, te se trenutno izvode radovi na izgradnji potpornih zidova na spomenutoj pravcu. Sudeći prema stanju na terenu put prema Uzdolu trebao bi biti završen u predviđenom roku, te se nadamo da će 14. rujna na godišnjicu pokolja na Uzdolu svi raseljeni Uzdoljaci moći doći asfaltiranim putom.
Razumljivo je da se prilikom većih građevnih radova pojavljuje i manja prateća šteta na mjestima izvođenja radova. Tako smo prilikom obilaska radova na putu Dobroša-Uzdol zatekli djelatnike HT Mostar u sanaciji oštećenje telefonskog voda nastalog prilikom priprema za izgradnju potpornog zida kod crkve na Uzdolu. /uzdol.com/
Najave događaja
1. Redovničko oblačenje franjevačkih novaka
U subotu, 19. srpnja pod misi u 11 sati na Šćitu obući će franjevački habit 17 mladića iz provincije Bosne Srebrene, a od njih su dvojica iz Rame. Oblačenje franjevačkog habita ovako velikog broja mladića značajan je događaj za cijelu našu franjevačku Provinciju pa tako i za našu župu.
2. Deseto hodočašće na grob svećeniku mučeniku fra Stjepanu Barišiću
U subotu, 19. srpnja u mjesto Donja Vast u župi Uzdol, vjernici će hodočastiti na grob svećeniku-mučeniku fra Stjepanu Barešiću. Svetu Misu 11,00 sati predvodit će fra Andrija Jozić župni vikar u Uskoplju.
Zbog svete katoličke vjere i ljubavi prema svom hrvatskom narodu fra Stjepan Barešić je mučen i pogubljen od ramskog partizanskog odreda i domaćih partizana u zaseoku Čorbadžići u Donjoj vasti 3. veljče 1944. u 63. godini života. Dva mjeseca nakon ubojstva dopustili su da mu se tijelo pokopa u šumi pokraj groblja. Vjernici su u tajnosti oko pedeset godina hodočastili na grob, a sada već desetu godinu za redom narod Uzdola i cijele Rame organizirano posjećuje grob fra Stjepana Barešića gdje je u početku bio samo križ, a sada je to mjesto, zahvaljujući akciji župne zajednice, dobilo oltarnu ploču, spomenik, zid i tendu.
3. Patron župe Doljani
U nedjelju, 20. srpnja je Sv. Ilija prorok, zaštitnik Bosne. Ilindan se na poseban način u ramskom kraju slavi u Doljanima, gdje će biti misa u 11 sati. Sv. Ilija zaštitnik je župe Doljani. Svetu misu predvodit će i propovijedati fra Stipo Anandžak, odgojitelj u Franjevačkom sjemeništu u Visokom.
Župa Doljani nastala je 1882. godine odvajanjem od župe Triješćani (Gračac). Prvotna župna kuća služila je i kao crkva. Godine 1892. i 1893. izgrađena je župna crkva, koja je obnovljena 1910. Ona je bila u uporabi sve do 1973., kada je porušena radi gradnje nove.
Početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća započele su pripreme za gradnju. Konačno crkva je podignuta 1973. godine, po projektu arh. R. Mandića. Ona je uređivana više godina. U njezinom sklopu izgrađena je i dvorana za vjeronauk. Crkveni toranj sagrađen je 2002. godine po projektu Rajka Mandića. Postaje križnoga puta izradio je fra Budimir Cvitković (1990.), koji potječe iz te župe, a član je Hrvatske franjevačke provincije.
4. Misa na Trebiševu
Sv. Ilija slavi se i na groblju na Trebiševa. Misa na trebiškom groblju biti će u slijedeću nedjelju u 11 sati. Trebiševo (1273 - 1306 m) je visoko polje, izduženo od zapada prema istoku. S južne i jugoistočne strane zatvara ga Vran planina, a ostale strane Ljubuša sa svojim brdima i brežuljcima. Sjevernu i sjeveroistočnu stranu obuhvaćaju gole uzvisine Klekovac, Oro, Kamen, Raužin dolac i Hum. Trebiševo je najprostranije polje ispod Ljubuše. Ljeti je nastanjeno pastirima koji čuvaju svoja stada. Zimi nitko ne stanuje na Trebiševu.
14/7/08.
Proslavljen sv. Nikola
Na Orašcu je jučerašnjom svetom misom u 11 sati proslavljen patron sv. Nikole Tavelića, zaštitnika orašačke crkve. Kalendarski se sv. Nikola slavi 14. studenoga, ali zbog zimskog vremena, svake godine slavimo ga drugom nedjeljom poslije svetkovine sv. Petra i Pavla. Svetu misu predvodio je fra Mario Radman, župnik iz Rumboka. U propovijedi je fra Mario naglasio kako je sv. Nikola bio čovjek vjere. Njegov život bio je život s Isusom i za Isusa. Kao misionar djelovao je u Bosni, kada nije bilo lako biti fratar i svećenik jer je tada bilo krivovjerja koje je on sa svojom subraćom nastojao iskorijeniti i pravu vjeru ljudima prenijeti. I za 12 godina rada uspio je zajedno sa svojom braćom privesti na pravu vjeru preko 50 tisuća vjernika. Nije mu bilo lako, ali tada su ljudi bili poučljivi - dali su se poučiti, ispraviti i naučiti kako ispravno Krista slijediti.
Moderni čovjek sve je teže poučljiv, u vjeri postaje fleksibilan i mlak, teži za nekim velikim senzacijama, sve manje sklapa ruke u obiteljskoj molitvi, a još manje ili gotovo nikako ne pada na koljena pred onim koji mu je život darovao, pred Bogom. Kao da danas zaboravljamo da sklopljene ruke i klečanje produbljuju našu vjeru i daju našoj vjeri sigurnost. Nestalo je poniznosti pred Bogom ali zato raste poniznost pred lažnim bogovima, raste poniznost pred sistemima, vladarima. Živimo u svijetu koji ima svoja pravila igre, svoja pravila uspješnom života. Želi li današnji čovjek imati uspjeha u ovom svijetu, pod ovim nebom onda čovjek današnjice mora se silom gurati, mora imati oštre laktove, mora imati još oštriji jezik, biti namazan svim mastima, čovjek današnjice mora mititi, mora lagati, prijetiti, psovati, kleti, proklinjati i tek tada će uspjeti izboriti za sebe neki komadić kruha. No, zaboravljamo da tim svjetskim pravilima mi možda nekome otimamo komad kruha, a što je još žalosnije gubimo svoj obraz, svoje dostojanstvo, svoju ljubav prema bližnjima, gubimo svoj život i postajemo stranci jedni drugima. Istovremeno zaboravljamo da je poniznost snaga kojom svladavamo sebičnost, umišljenost i bahatost. Poniznost daje čovjekovoj duši milinu i privlačnost. Poniznost nije kukavičluk, nego hrabrost koja zna sebe žrtvovati a ne gaziti drugoga. Jesmo li sposobni biti ponizni, jesmo li spremni danas sklopiti ruke, kleknuti i prepustiti se Božjem vodstvu, pitao se fra Mario u propovijedi.
Nakon mise nastavljeno je radosno i veselo druženje.
Vidi galeriju slika!
11/7/08.
Kupelice na Draševu
Nakon kosaca jučer su na Draševu bile i kupelice koje su pokupile pokošeno sijeno. Prema pričanju starijih, jedna kupelica mogla je pokupiti sijeno koliko bi dva kosca mogla pokositi za jedan dan, ako bi netko vilao sjeno. Pokupljeno sjeno nošeno je do mjesta gdje je uplašćeno na kolju, u brimenu ili je pak vučeno na grani.
Vidi galeriju slika!
10/7/08.
Fratarski kosci
Jučer su na planini Draševu bili fratarski kosci. Svi su kosci bili obučeni u narodne nošnje. Povod okupljanja bio je snimanje filma i običaja koji su bili sastavni dio kosidbe. Fratri su na Draševu, prema pričanju starijih ljudi, imali oko sto kosaca sijena. Koscem sijena smatra se površina livade koju bi kosac mogao pokositi za jedan dan. Nakon kosidbe nastavljeno je druženje uz igru klisa i pale, skok u dalj, bacanje kamena s ramena, igru kere ili šice, plovanje. Naravno, nije nedostajalo ni pjesme.
Vidi galeriju slika!
9/7/08.
Sv. Nikola Tavelić
U nedjelju 13. 7. slavimo Sv. Nikolu Tavelića zaštitnika filijalne crkve na Orašcu. Svetu misu u 11 sati predvodit će fra Mario Radman, župnik iz Rumboka.
Crkva na Orašcu građena je, zajedno s kućom za svećenike, od 1969. do 1972. po projektu Mladena Fučića. Najprije je izgrađena kuća i uz nju vjeronaučna dvorana, a onda i crkva 1972., posvećena sv. Nikoli Taveliću. Veliku zidnu sliku posvećenu sv. Nikoli Taveliću izradio je 1990. godine slikar Đuro Seder.
7/7/08.
Proslavljen Divin dan
Jučer se na svetoj misi oko groba Dive Grabovčeve na Kedžari okupilo nekoliko tisuća vjernika. Sveta misa započela je porukom Dive Grabovčeve koju je izrekla Marija Ćališ iz Podbora. Misu je predvodio i propovijedao pomoćni biskup Pero Sudar. U propovijedi je biskup upozorio kako nam danas Diva treba kao simbol i utjelovljenje svih onih djevojaka i majki hrvatskog naroda koje su kroz sva naša stoljeća morale krvlju, poniženjem i strašnom strpljivošću braniti ono bez čega čovjek nije čovjek i bez čega nijedan narod ne može preživjeti kušnje života. A tih majki i djevojaka bili je u našem narodu, a ima ih i danas. Djevojke i majke nisu poklekle nego su, vjerno držeći se duboke vjere i uvjerenja, vjerovale da patnja i vjernost kršćanskim vrijednostima u životu odnosi pobjedu. Hrvatski i katolički narod preživio je i ostao do danas to što jest ne zahvaljujući našim vojskama, našom pameću i našim mudracima, nego prije svega našim majkama i djevojkama koje su sačuvale svoje dostojanstvo, koje su rađale i kada nisu znale u što će poviti, čime će nahraniti. Molile su rađale i patile, naglasio je biskup Sudar.
Vidi galeriju slika!
30/6/08.
Novi svećenici
SARAJEVO (FIA) - Na svetkovinu sv. Petra i Pavla, 29. lipnja nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić zaredio je sedmoricu đakona za svećenike. Trojica novozaređenih svećenika članovi su Franjevačke provincije Bosne Srebrene, a četvorica su članovi Vrhbosanske nadbiskupije.
U svečanom misnom slavlju i obredu ređenja sudjelovali su apostolski nuncij u BiH mons. Alessandro D'Errico, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Mijo Džolan, profesori i odgojitelji dviju bogoslovija u Sarajevu, župnici župa iz kojih dolaze mladomisnici, te dvadesetak drugih svećenika kao i rodbina ređenika. Nakon euharistijskog slavlja nastavljeno je druženje oko obiteljskog stola u dvjema bogoslovijama.
Novozaređeni svećenici su:
Fra Ivica Baketarić - sin Stipe i Jele, r. Marić, rođen 1982. u Mostaru. Član je Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Mlada misa: 10. kolovoza u Rumbocima.
Fra Pavo Filipović - sin Mate i Slavice, r. Mamić, rođen 1981. u Brčkom. Član je Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Mlada misa: 10. kolovoza u Tolisi.
Fra Mario Jurić - sin Pave i Dragice, r. Živković, rođen 1982. u Brčkom. Član je Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Mlada misa: 3. kolovoza u Tolisi.
Vlč. Ivo Jezidžić - sin Drage i Smiljke Jezidžić, r. Turalija, rođen 1958. u Mlakvi na Kupresu. Član je Vrhbosanske nadbiskupije. Mlada misa: 3. kolovoza na Kupresu.
Vlč. Dragan Jurić - sin Slavka i Anice Jurić, r. Grubeša, rođen 1983. u Ljubuncima kod Prozora. Član je Vrhbosanske nadbiskupije. Mlada misa: 2. kolovoza u Prozoru.
Vlč. Oliver Jurišić - sin Zvonke i Lucije Jurišić, r. Šošić, rođen 1982. u Travniku. Član je Vrhbosanske nadbiskupije. Mlada misa: 27. srpnja u Pećinama.
Vlč. Hrvoje Kalem - sin Ljube i Mire Kalem, r. Cvrtak, rođen 1982. u Uskoplju. Član je Vrhbosanske nadbiskupije. Mlada misa: 10. kolovoza u Bistrici.
Foto galerija
Diva Grabovčeva
I ove ćemo godine proslaviti
"DIVIN DAN"
na Kedžari, 6. srpnja 2008.
sa svetom misom u 11 sati
Svetu misu predvodit će
mons. Pero dr. Sudar, biskup
Pod misom pjeva župni zbor
Sv. Franje iz Rumboka
Pozivam sve štovatelje Dive Grabovčeve,
da se u čistoći srca i ljepoti prirode
nađemo na sv. misi kod Divina groba
Fra Branko Malekinušić, župnik
27/6/08.
Novi svećenici
Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski, podijelit će 29. lipnja, na svetkovinu sv. Petra i Palva, u sarajevskoj katedrali sveti red svećeništva sedmorici đakona od kojih su četvorica kandidati Vrhbosanske nadbiskupije, a trojica Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Među ređenicima su dvojica iz ramskoga kraja, to su: Fra Ivica Baketarić, sin Stipe Baketarića i Jele r. Marić, rođen 25. travnja 1982. u Rumbocima. Mladu misu slavi 10. kolovoza u župi Rumboci, i vlč. Dragan Jurić, sin Slavka Jurića i Anice r. Grubeša, rođen 13. ožujka 1983. u Ljubuncima - Uzdol, nastanjen u Prozoru. Mladu misu slavi 2. kolovoza u župi Prozor!
Neka im je sretno i blagoslovljeno!
26/6/08.
Donatorska večer Ramske zajednice Zagreb
Donatorska večer u organizaciji Ramske zajednice Zagreb održana je u ponedjeljak, 23. lipnja u zagrebačkom naselju Borovje u restoranu Izvor - vlasnika Branka Babića. U opuštenom ugođaju i društvu članova, prijatelja te donatora Ramske zajednice, raspravljalo se o nastavku suradnje te daljnjem širenju popisa podupiratelja RZ-e. Donatore inače sačinjavaju poduzetnici uglavnom iz Zagreba i okoline, ali su tu i pojedinci iz gradova poput Rijeke, Đakova, Osijeka, Viteza itd.
Druženje je započelo prigodnim pozdravom predsjednice Sabora RZ-e gospođe Željke Maroslavac koja je naglasila kako je ove godine Zajednica opterećena i određenim materijalnim nedostacima koji koče daljnji te do sada vidni napredak u većini djelatnosti. Nakon toga, predsjednik RZ-e Zagreb gospodin Branislav Brizar je u kratkim crtama iznio presjek rada od formiranja Upravnog Odbora (u razdoblju od travnja 2005. do lipnja 2008. god.). Brizar je naveo programe koji su u navedenom razdoblju ostvareni, uz nesebičnu potporu dosadašnjih donatora. Neki od tih programa su primjerice: izdavačka djelatnost, humanitarne aktivnosti, tradicionalne manifestacije Ramska večer (s osvrtom na Ramsku večer u Lisinskom, održanoj u svibnju 2007.), potom Ramski susreti, sudjelovanje u obilježavanju obljetnica Ramskih župa, sportska događanja i sl. Treba naglasiti kako je od Grada Zagreba na korištenje dobiveni prostor za potrebe Zajednice bio preuređen upravo uz veliku podršku spomenutih donatora.
U nastavku izlaganja predstavljen je prijedlog programa za 2008. i djelomično za 2009. godinu. Ti programi su slični onim koji su već ostvareni, a za RZ-u i Ramljane su s vremenom postali tradicionalni. Ovaj put predstavljena je izdavačka djelatnost i spisateljski natječaj, daljnje humanitarne aktivnosti, profesionalno fotografiranje Gornje, Srednje i Donje Rame, potom novi Ramski Zbornik, a značajnu potporu anonimnim glasanjem dobio je projekt stipendiranja siromašnih Ramskih studenata. Poseban naglasak stavljen je na projekt Susret Ramljana u Rami 2009. godine. Susret bi se trebao održati krajem mjeseca lipnja, a završni dio ovog društvenog događaja od posebnog značaja za iseljene iz Rame činila bi proslava na starom planinskom okupljalištu Kedžara - Vran planina. Na ovom višednevnom druženju bile bi upriličene razne aktivnosti kao što su: simpozij, kulturno umjetnička i sportska druženja, kviz znanja i sl.
Predsjednik RZ-e je na završetku izlaganja zamolio za materijalnu kao i svaku drugu vrstu podrške naglasivši važnost uključenja s vlastitim zamislima, komentarima i prijedlozima a koji bi pomogli što boljem radu Zajednice. Istaknuto je kako su vrata ove udruge otvorena svim dobronamjernim ljudima i budućim prijateljima Ramskog kraja. Također, prisutni članovi kao i donatori zamoljeni su da se značajnije povežu s drugim zainteresiranim pojedincima ali i onima koji do sada nisu dovoljno ili čak nikako bili aktivni što se tiče društvenog rada Udruge. Predsjednik RZ-e se potom svima srdačno zahvalio na odazivu i iskazanoj potpori.
Na kraju službenog dijela ovog skupa tajnik RZ-e Mirko Marić prisutnim donatorskim predstavnicima podijelio je i ugovore koje su uzvanici potom potpisali odredivši novčani iznos koji namjeravaju donirati Ramskoj zajednici u narednom razdoblju.
Organizacijski odbor večeri činili su Ilija Radić, Željka Maroslavac i Josip Vidović. Navedeni su ujedno osmislili te uspješno organizirali spomenuti poslovni skup.
Autor: Matej Škarica
www.ramska-zajednica.hr
23/6/08.
Proslava sv. Ivana Krstitelja
U utorak 24. 6. blagdan je sv. Ivana Krstitelja. U našoj župi Rama-Šćit sv. Ivo slavi se na groblju u Podboru. Naime, groblje je posvećeno spomenutom svecu. U Ramskom kraju sv. Ivo slavi se na Uzdolu, to je ujedno i patron uzdolske župe. Na razini franjevačke provincije Bosne Srebrene sv. Ivo se na poseban način slavi u Podmilačju. Postoji legenda o nastanku prošteništa sv. Ive:
Podmilačje je usamljena crkvica u kamenom tjesnacu, kada se iz Jajca krene niz Vrbas. Nekoć, prije mnogo, mnogo godina, crkvica je stajala tamo na brdima na lijevoj strani Vrbasa i Turcima je koristila kao štala za koze. Onda se dogodilo da su neku hanumu, dok je bila na putu, spopali bolovi, ali nije mogla roditi. Izmučena bolovima, stigla je do oskvrnute crkve - i samo što je ušla u crkvu, porodila se bez tegobe, lako.
"Ah, kada bi ovo milosno mjesto, moglo biti na mojoj zemlji!" kazala je, i još prije nego je to izrekla, crkvica je stršila u njezinoj bašči - upravo na mjestu, gdje stoji i sada, bez temelja. Sâm sv. Ivo ju je prenio.
Hanuma je crkvu odmah darovala fratrima. A sv. Ivo ne prestaje kući svoga štovanja iskazivati velike milosti. Pročitajte više: Čudo svetog Ive
18/6/08.
Završena školska godina
Prošlog tjedna završilo je još jedno obrazovno razdoblje. Osnovnu školu fra Jeronima Vladića u Ripcima, zajedno s područnim školama u Kovačevu Polju, Orašcu i Rubocima, pohađalo je 606 djece. Desetero djece palo je na godinu, 43 upućeno je na popravni ispit, ostala djeca završila su uspješno obrazovno razdoblje.
Sinoć su u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Šćitu osmi razredi - tri odjeljenja - sa svetom misom zahvalnicom u 18,30, započeli proslavu male mature, a nastavili u motelu u Prozoru. Misu je predvodio fra Tomislav Brković, župni i samostanski vikar
Fra Tomislav je pozvao mlade da misa zahvalnica bude iskaz priznanja nastavnicima i nastavnicama za učinjeno dobro u proteklom razdoblju. Također je pozvao mlade da ne vjeruju u sreću i uspjeh bez osobne žrtve i truda; ne vjerujte u dobit bez rada, u plodove bez nesebične ljubavi, čestitosti i poštenja; ne vjerujte u budućnost bez ulaganja, u veliku krošnju bez dubokog korijenja! Nikome nije dopušteno gubiti vrijeme, mogućnosti i sposobnosti. Zamolio je mlade da usavršavaju sebe, svoje sposobnosti i svoje vrline.
Vidi galeriju slika.
16/6/08.
Proslavljen patron župe Gračac
Župa Gračac proslavila je svog nebeskog zaštitnika sv. Antu Padovanskoga, jednog od najštovaniji svetaca Katoličke crkve. Za proslavu vjernici su se pripremali trodnevnicom - utorak, srijeda i četvrtak - i misom na sami dan sv. Ante, 13. 6. 2008. Vanjska proslava za cijeli ramski kraj bila je dva dana kasnije. Misu je predvodio i propovijedao fra Miljenko Petričević, ravnatelj Svjetla riječi.
Fra Miljenko je u propovijedi naglasio kako je sv. Anto pouzdan prijatelj, osjetljiv na nevolje i patnje čovjeka. Tomu smo svjedoci ovih dana kada tisuće i tisuće hrle u njegove crkve i njegova svetišta kako bi zamolili pomoć sigurni da se isplati moliti ovome svecu. Potrebno je učiniti napor, kako bi po uzoru na njega, u svom životu postigli pozitivne kršćanske i ljudske vrednote. Anto je putokaz za ostvarenje jedinstvenog čovještva, uzor za naš vlastiti odnos s Bogom. Zato dobivamo imena po svecima. Roditelji daju imena svetaca svojoj djeci ne da bi sveci preuzeli njihov život, nego da djeca žive dio onoga što su velikani postigli u svom životu, naglasio je fra Miljenko.
Nakon mise nastavljeno je s "narodnim veseljem".
Budući da slika govori više od tisuću riječi, pogledajte galeriju slika!
Župa Gračac
Župa Gračac proslavit će svoga zaštitnika sv. Antu Padovanskog, nutarnjom proslavom na sami dan 13. lipnja 2008. godine i vanjskom proslavom za cijeli ramski kraj 15. lipnja 2008. godine.
Za proslavu ćemo se pripremiti trodnevnicom - u utorak (10. lipnja), srijeda ( 11. lipnja) i četvrtak (12. lipnja).
TRODNEVNICA:
-
Utorak 10. lipanj 2008. u 1800 sati sv. Misu će predvoditi vlč. Josip Knežević, župni vikar iz župe Prozor.
-
Srijeda 11. lipanj 2008. u 1800 sati sv. Misu će predvoditi fra Zoran Vuković, župni vikar sa Šćita.
-
Četvrtak 12. lipanj 2008. u 1800 sati sv. Misu će predvoditi fra Mato Topić, gvardijan sa Šćita.
Kao i svake godine, tako i ove, na treći dan trodnevnice pod sv. Misom u 1800 sati slavit ćemo obred primanja novih članova u Franjevački svjetovni red iz svih ramskih župa, te obred polaganja i obnove zavijeta članova FSR-a koje će učiniti pred provinc. asistentom FSR-a, fra Petrom Anđelovićem. A poslije sv. Mise pozivamo sve članove FSR-a na zajedničku večeru i druženje u župnu dvoranu.
PETAK - sv. Anto Padovanski - nutarnja proslava:
Svete mise: u 0830 sati u crkvi u 11:00 sati - svečana sveta misa koju predvodi preč. Franjo Ivandić, dekan ramske Dekanije i župnik župe Prozor.
u 1800 sati - sveta misa pod kojom će na poseban način biti blagoslov djece.
NEDJELJA (15. lipanj) - vanjska proslava Sv. Ante Padovanskog
Svete mise: u 0830 sati u crkvi u 11:00 sati - svečana sveta misa koju predvodi fra Miljenko Petričević, ravnatelj "Svijetla Riječi".
Prije svake svete mise bit će mogućnost za svetu ispovijed!
Pozivamo Vas da zajedno s nama, molitvom i pjesom, proslavimo velikoga zagovornika sv. Antu Padovanskog zaštitnika naše župe Gračac.
1/6/08.
Proslava patrona župe Prozor
Kao i svake godine, tako i ove župa Prozor proslavila je svoga zaštitnika, Presveto Srce Isusovo. Za proslavu vjernici su se pripremali trodnevnicom od 27. do 29. svibnja svetim misama u 18 sati koje je predvodio i po njima propovijedao, vlč. Marko Lacić, župnik župe Jelaške, koji je isto tako na trgu Sluge Božjeg Josipa Stadlera ispred župne crkve na nutarnjoj proslavi, uz koncelebraciju svećenika kako onih iz okolnih župa tako i onih koji su rodom iz župe Prozor, slavio svečanu svetu misu u 11 sati u petak 30. svibnja.
Misno slavlje uljepšavao je mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Anđeline Perić, SMI. Pod ovom misom župnik župe Prozor Preč. Franjo Ivandić, župnoj zajednici navijestio je primanje sv. reda prezbiterata vlč. đakona Dragana Jurić. Nakon mise uslijedilo je narodno veselje, a svi oni koji su to željeli mogli su pogledati izložbu dječjih crteža na temu "Presveto Srce isusovo" u prostoru vjeronaučne dvorane.
U subotu 31. svibnja u 19 sati na Trgu Josipa Stadlera, u župi Prozor po prvi puta održan je festival duhove glazbe "Prozor 2008" pod geslom "Pjevajte Gospodinu pjesmu novu" (Ps 149). Na festivalu je sudjelovalo 55 sudionika, koji su dobili prigodne darove i spomen diplome, a žiri je između ostalih natjecatelja odlučio da prvo mjesto pripada Luciji i Ana Kuraja s pjesmom "Žena pod križem", drugo mjesto Dariji Rako s pjesmom "Stavi me kao znak" i treće mjesto Barbari Bilić s pjesmom "Zahvali".
U nedjelju 01. lipnja na vanjsku proslavu Presvetoga Srca Isusova za cijeli Ramski dekanat, svečano misno slavlje predvodio je i pod njim propovijedao don Miljenko Džalto, župnik župe Uzdol. Isto tako i na ovoj misi pjevao je mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Anđeline Perić, SMI, a nakon mise uslijedilo je narodno veselje samo ovaj put još svečanije.
Marinko Rumbočić
30/5/08.
Susret Ramljaka u Pleternici
Ramska zajednica Zagreb i Ramska zajednica Požega pozivaju sve Ramljake i prijatelje Rame na susret koji će se održati u Pleternici (nedjelja) 8.6.2008. godine. Pokrovitelj susreta je Gradsko Poglavarstvo Grada Pleternice.
Susret počinje misnim slavljem u 11,00 koje će predvoditi provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan, a nastavit će se zajedničkim ručkom uz kulturno umjetnički program domaćih društava i HKUD Gornja Rama.
Iz pravca Zagreba osigurat će se organizirani autobusni prijevoz. Svi koji imaju namjeru putovati ovim organiziranim prijevozom trebaju se prijaviti u što kraćem roku tajniku Ramske zajednice na tel: 01- 242 2870 ili GSM: 098 251 902.
Zainteresirani iz određenih mjesta mogu se prijaviti i povjerenicima Ramske zajednice npr. SESVETE - Ivan Grabavac Hans; POPOVAČA - Šimo Iličić; ROVIŠĆE - Franjo Markešić; ŽABNO - Šimun Beljo; ZELINA - Nikola Uložnik; ČAZMA - Delfa Jelić Balta.
Pravovremena prijava je potrebna radi osiguranja mjesta u autobusu, a i sve ostale informacije možete dobiti pozivom na naprijed navedene brojeve.
27/5/08.
Proslava patrona župe Prozor
Župa Prozor proslavlja Presveto Srce Isusovo, patron župe. Za patron župe vjernici se pripremaju misom trodnevnicom, predvodit će ih vlč. Marko Lacić, župnik u Jelaškama:
1. utorak 27. svibanj, 18:00, tema - Biblija u životu pojedinca,
2. srijeda 28. svibanj, 18:00, tema - Biblija u životu obitelji,
3. četvrtak 29. svibanj, 18:00, tema - Biblija u životu župne zajednice.
Na sam dan patrona u petak 30. svibnja bit će misa u 11 sati.
Vanjska proslava za cijelu Ramu bit će u nedjelju 1. lipnja u 11 sati, sv. misu predvodi don Miljenko Džalto, župnik sa Uzdola.
22/5/08.
Tijelovo
Danas je na Šćitu svečano proslavljena svetkovina Tijelova. Nakon pučke mise, koju je predvodio preč. Ante Meštrović, uslijedila je Tijelovska procesija kroz dvorište samostana. Ovogodišnji prvopričesnici nosili su košarice s cvijećem i putom kuda je nošen presveti oltarski sakrament posipali su latice cvijeća.
Budući da je istekao mandat, od tri odnosno pet godina, članovima Župnog ekonomskog vijeća i Župnog pastoralnog vijeća pod pučkom misom preč. Ante Meštrović ponovno je imenovao članove spomenutih vijeća.
Poslije pučke mise bila je kanonska vizitacija naše župe. Vizitacija je službeni pohod predstavnika Nadbiskupije u kojem crkveni predstavnik pregledava crkvene knjige i matične knjige i upoznaje se sa stanjem u župi.
12/5/08.
Prva pričest
Jučer je u našoj župi prvu pričest primilo 40 prvopričesnika. Svetu misu u 11 sati predvodio je gvardijan fra Mato Topić.Vidi fotografiju prvopričesnika!
BLAGOSLOVI POLJA I SVETKOVINE 2008.
27. 04. Blagoslov polja: RIPCI, MALEKINI,
04. 05. Blagoslov polja: JAKLIĆI, MLUŠA, DUBO
11. 05. Duhovi: P R V A P R I Č E S T
18. 05. Blagoslov polja: PODBOR, KOZO, PODANIŠ
25. 05. Blagoslov polja: PLOČA i PROSLAP
01. 06. Vanjska proslava Srca Isusova u Prozoru
08. 06. Blagoslov polja: MAGLICE i VLAKE
13. 06. Sv. Anto: MLUŠA, GRAČAC, PIDRIŠ
15. 06. Sv. Anto - Vanjska proslava na Gračacu
24. 06. Sv. Ivan Krstitelj: PODBOR, UZDOL, PODMILAČJE
06. 07. Divin dan: K E D Ž A R A
13. 07. Proslava Sv. Nikole Tavelić na ORAŠCU
20. 07. Sv. Ilija u Doljanima i na Tribiševu
26. 07. Sv. Ana u Podboru
27. 07. Vanjska proslava Sv. Ane u Podboru
15. 08. Velika Gospa - PATRON ŽUPE ŠĆIT
08. 09. Mala Gospa na ŠĆITU
